ZAGREB
Saborski klubovi najavili su danas da će njihovi zastupnici potvrditi Ugovor o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD), kojim bi se sa 150 milijuna eura financirali programi jačanja fiskalne održivosti te poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Zajam je odobren na rok od 15 godina, a ugovoreni bi novci trebali biti iskorišteni za provođenje reformi usmjerenih jačanju fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje, te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić naglasio je da je Ugovor bitan za provedbu vladinog Programa gospodarskog oporavka, te da Hrvatska, zadovoljna ponuđenim uvjetima, nastavlja suradnju sa Svjetskom bankom, institucija koje je i IBRD. Istoga je stava i Ivan Šuker (HDZ), naglasivši da je Svjetska banka, davši mu suglasnost, potvrdila da je vladin program "na tragu onoga što i sami promišljaju". "To su sve zajmovi za strukturne reforme i daju odgovor na pitanje provode li se reforme. Da vlada nije provodila strukturne reforme zar bi Svjetska banka dala Hrvatskoj lani 200 milijuna eura, a ove godine još 150 milijuna, ne bi sigurno", poručio je Šuker. Ugovorom će se, istaknuo je, financirati programi za daljnje jačanje fiskalne održivosti i transparentnosti državnog proračuna, kroz smanjenje deficita i potrošnje, jačanje učinkovitosti javne uprave, fiskalne discipline u zdravstvu, pravednosti i stabilnosti mirovinskog sustava te fleksibilnosti tržišta rada. Predsjednik Sabora Luka Bebić zastupnike je izvijestio da će parlament sutra, nakon glasovanja u podne, skromno obilježiti Dan Hrvatskog sabora 30. svibnja, te ih zamolio da u što većem broju dođu na svečanost.
ZAGREB
Saborski klubovi danas su u kratkoj raspravi podržali prijedlog potvrđivanja Konvencije o smanjenju slučajeva bezdržavljanstva, čime će Hrvatska dati svoj doprinos pri smanjenju broja osoba bez državljanstva (apatridi), kojih je danas u svijetu čak 11 milijuna. Konvencija je sastavljena u New Yorku 1961, stupila je na snagu 1975., a do danas joj je pristupilo 37 članica UN-a. Državni tajnik u MUP-u Ivica Buconjić pojasnio je kako je svrha Konvencije smanjenje broja osoba bez državljanstva reguliranjem situacija u kojima će osobi biti dodijeljeno državljanstvo države stranke Konvencije. Konvencija teži suzbijanju bezdržavljanstva od najranije životne dobi i zahtijeva od država ugovornica usvajanje propisanih standarda za stjecanje ili prestanak državljanstva te predviđa osnivanje međunarodnog tijela kojem bi se osobe, na koje se primjenjuje Konvencija, mogle obratiti i zatražiti pomoć pri postupanju pred nadležnim državnim tijelima. U cilju sprječavanja nastanka bezdržavljanstva, Konvencija prvenstveno uređuje stjecanje državljanstva osoba rođenih na državnom području države ugovornice, koje bi inače bile bez državljanstva, kao i osoba koje nisu rođene na njenom području i čiji je jedan od roditelja u vrijeme njihovog rođenja imao državljanstvo te države, kazao je Buconjić.
VINKOVCI
Od početka godine do danas policija je otkrila 296 ilegalnih imigranata koji su nezakonito pokušali prijeći državnu granicu između Srbije i Hrvatske, a u pet mjeseci 2010. samo 45, doznaje se danas iz vukovarsko-srijemske Policijske uprave (PU). „Nezakoniti prelasci državne granice sve su češći pa su samo u tijeku svibnja otkrivena 106 ilegalna imigranta. Prevladavaju državljani iz afričkih i azijskih zemalja koji se pokušavaju dokopati zemalja Europske unije i zatražiti azil“, potvrdio je glasnogovornik PU-a Luka Barunčić. Među ilegalnim imigrantima koji se pokušavaju dokopati zapadne Europe kako bi pronašli bolji život prevladavaju državljani ratom ili političkom krizom pogođenih zemalja, navodi Barunčić te dodaje da policija za sada ne raspolaže podatcima da te ilegalne imigrante preko granice pokušavaju prebaciti organizirane kriminalne skupine. Od 275 kilometara državne granice, koliko nadziru policijski službenici PU-a, 119 kilometara odnosi se na tzv. zelenu granicu sa Srbijom, dakle prostor od Dunava do Save kroz koji se ilegalni imigranti uglavnom pješice pokušavaju ubaciti. Po podatcima PU-a od 296 ilegalna imigranta koji su ove godine pokušali ilegalno prijeći granicu čak je 181 afganistanski državljanin, a po brojnosti slijede pakistanski (27), izraelski (23), gdje je riječ o Palestincima, tuniškim (18), iranskim (15), libijskim (4), somalskim (3) i drugi. Svim ilegalnim imigrantima izdaje se rješenje o protjerivanju, izriče mjera zabrane ulaska i boravka u Hrvatskoj te pokreće postupak povratka u Srbiju.