ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor je jučer, nakon trosatnog sastanka u Vladi RH s rektorima hrvatskih sveučilišta, ravnateljima instituta, predstanicima HAZU-a, sindikata i drugih članova akademske zajednice o paketu zakona o znanosti i visokom obrazovanju, ustvrdila da se s tom svojevrsnom reformom ne treba čekati niti zastajati iako je izborna godina. "Ono što je najvažnije i oko čega smo se svi složili je da znanost i obrazovanje moraju biti na jednom od apsolutno prvih mjesta, odnosno prioritet svake vlade pa tako i ove. Nemamo vremena za čekanje i nešto se mora mijenjati. Oko toga smo se usuglasili", izjavila je premijerka Kosor i dodala kako je predložila da da se ide 'korak po korak' i da svako ministarstvo dade svoje mišljenje, posebice Ministarstvo financija, budući da se, kako je rekla, radi o paketu zakona koji predstavljaju i svojevrsnu reformu. Nakon toga će, navela je, to biti predmet koordinacija i užeg kabineta gdje će nastojati uključiti sve vrlo korisne prijedloge o kojima se danas raspravljalo, a potom bi se išlo u saborsku proceduru, ako bude potrebno i u tri čitanja s tim da bi se, kako je predložila, nakon prvog čitanja ponovno u Vladi održao sličan sastanku i nastojalo doći do kakvog-takovg konsenzusa. "Oko puno stvari smo se usuglasili i dogovorili, ali zajedničko je stajalište sviju da trebamo promjene i da treba učiniti još neke pomake u sustavu znanosti i obrazovanja kako bismo zaista bili zemlja znanja i obrazovali ljude za gospodarstvo u slijedećih 20 godina", kazala je Kosor.
ZAGREB - Akademik Ivan Cifrić izjavio je sinoć na tribini "Socio-kulturni identitet Hrvatske" u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) kako ispitivanja pokazuju da je Hrvatima važan osjećaj pripadanja najužoj rodbini, obiteljskoj lozi i naciji. Napomenuo je kako su im manje važni elementi povezanosti s ljudima istih političkih uvjerenja, radnom kolektivu, profesiji ili Europi. "Četiri dimenzije utječu na socijalni identitet“, rekao je akademik Ivan Cifrić dodavši kako je riječ o osjećaju kulturne, nacionalno-vjerske, susjedsko-lokalne i obiteljske pripadnosti. Na utjecaj o osjećaju identiteta znatan broj ističe uspjehe hrvatskih športaša, Domovinski rat, hrvatsku povijest i Katoličku crkvu, rekao je dodavši kako je egzistencijska kriza otvorila put potrage za identitetom.
ZAGREB - Vladimir Tadej, Dubravka Ugrešić, Duje Jurić, Dalibor Bukvić i Marija Sekelez dobitnici su Vjesnikovih nagrada za umjetnička postignuća u 2010. godini, a nagrade su im predane sinoć na svečanosti u Maloj dvorani "Vatroslav Lisinski". Najstarije Vjesnikovo priznanje - nagradu za književnost "Ivan Goran Kovačić" dobila je Dubravka Ugrešić za knjigu eseja "Napad na minibar", izdavača Fraktura 2010. Vjesnikova nagrada za likovnu umjetnost "Josip Račić" jednoglasnom je odlukom žirija pripala Duji Juriću za njegovu izložbu "Memo-chips" koja je održana u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu prošle godine. Nagrada za glazbenu umjetnost "Josip Štolcer Slavenski" dodijeljena je skladatelju Daliboru Bukviću za ciklus "Récits de l'autre monde" ("Priče s drugog svijeta"). Dramska umjetnica Marija Sekelez dobitnica je Vjesnikove nagrade za kazališnu umjetnost "Dubravko Dujšin" za dugogodišnje besprijekorno vođenje Gradskoga kazališta "Žar ptica" u Zagrebu i utemeljenje uspješnog međunarodnog festivala profesionalnih kazališta za djecu "Naj, naj, naj", koji je upravo lani navršio deset godina postojanja. Nagradu za životni doprinos filmskoj umjetnosti "Krešo Golik" dobio je filmski scenograf i redatelj Vladimir Tadej (Novska, 1925.).
ZAGREB - Samostalna izložba uglednog hrvatskog slikara Borisa Bućana pod nazivom "Dan kada je kiša padala naopako" otvorena je sinoć u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. Radi se slikama nastalim 2010. i 2011. godine, rađenim u tehnici akrila na platnu velikih dimenzija. "Bućanova platna odraz su njegove široke naobrazbe i znatiželjnog duha koji gotovo nikad ne miruje, već pomno sagledava predmetni svijet oko sebe, povezujući trenutni vizualni podražaj s osobnim iskustvom i metafizičkim transformacijama stvarnosti", istaknuo je kustos izložbe Mladen Lučić u predgovoru izložbenog kataloga. Izložba je otvorena do 1. srpnja 2011., nakon čega se u kolovozu seli u Muzej suvremene umjetnosti Istre u Puli.