LONDON - Euro je u srijedu oslabio prema većini vodećih svjetskih valuta na međunarodnim tržištima i spustio se na novu rekordno nisku razinu prema franku, zbog zabrinutosti u vezi dužničkih problema eurozone, poglavito u Grčkoj. Vijest da je finski parlament podupro paket pomoći EU-a i MMF-a namijenjen spašavanju Portugala ograničila je gubitke eura u odnosu na dolar, no nije uspjela zaustaviti njegov pad na 1,2298 franaka, najnižu razinu od uvođenja jedinstvene valute 1999. Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,2 posto, na 1,4074 dolara. Prema franku je bio na gubitku 0,6 posto, te se njime trgovalo po 1,2325 franaka. Iako je euro nadoknadio dio ranijih gubitaka, analitičari očekuju daljnje jačanje franka. Analitičari su mišljenja da je euro na udaru nepopustljivih neizvjesnosti u vezi dužničke krize u eurozoni i da je njegov pad ispod 1,4 dolara neizbježan. Dolar je u takvim okolnostima prema ostalim vodećim svjetskim valutama ojačao blagih 0,1 posto.
BRUXELLES - Europska povjerenica za ribarstvo predložila je da se prekomjerni izlov ribe spriječi strožim kvotama kako ribari ne bi iskorištavali priliku koju im pružaju nedostatni podaci o ugroženim vrstama riba. Europska povjerenica Maria Damanaki predložila je stroža ograničenja navodeći da još uvijek nema dovoljno znanstvenih podataka za većinu vrsta riba, uglavnom zbog neprimjerenog izvješćivanja. "Komisija će stoga koristiti novu metodu za određivanje ribolovnih ograničenja, što će ponajprije biti rezanje kvota tamo gdje nema dovoljno podataka", ističe se u priopćenju. "Takav će pristup postupno suzbiti prekomjerni izlov i potaknuti na bolje prikupljanje podataka i izvješćivanje država članica". Komisija je objavila da se trenutno neodrživo eksploatira oko 72 posto europske riblje populacije. "Oko 30 do 40 posto ribolovne flote ne zarađuje dovoljno da osigura poslovanje u dugoročnoj perspektivi. Budući da nema novca, ne možemo nastaviti isplaćivati subvencije kojima ćemo podržavati prekomjerni izlov", rekla je Damanaki.
BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je predložila promjene u Europskoj susjedskoj politici (ENP), prema kojima bi europska pomoć trebala u većoj mjeri biti uvjetovana demokratskim reformama u susjednim zemljama. Osim 5,7 milijardi eura predviđenih za ENP u razdoblju od 2007. do 2013. godine, kao odgovor na "arapsko proljeće" EU će osloboditi dodatnih 1,24 milijarde do 2013. godine. Od ukupnih sredstava namijenjenih za susjedsku politiku, oko dvije trećine namijenjeno je za zemlje južnog Sredozemlja, a jedna trećina za istočne susjede. Međutim, kada se u obzir uzme broj stanovnika, ispada da istočni susjedi dobiju dvaput više od onih na jugu. Europskom susjedskom politikom nisu obuhvaćene zemlje jugoistočne Europe, kojima je pružena perspektiva članstva u EU-u i koje spadaju pod politiku proširenja.
BUDIMPEŠTA - Mađarska namjerava povećati udio u strateškoj naftnoj i plinskoj grupi MOL na više od 23 posto tako što će zadržati dionice koje su joj vraćene iz privatnih mirovinskih fondova, kazao je glasnogovornik mađarskog premijera. Taj će se potez nadovezati na vladin otkup 21,2-postotnog udjela u MOL-u od ruskog Surgutneftegaza za 1,88 milijardi eura, kojim Budimpešta želi pojačati stabilnost mađarskog poduzeća i zajamčiti sigurnu opskrbu energentima. U utorak navečer glasnogovornik mađarskog premijera Peter Szijjarto kazao je za televizijsku postaju M1 da će država zadržati i 2,0 do 2,4 posto udjela u MOL-u koji je trenutno u vlasništvu mirovinskih fondova. Vlada je ove godine ponovno nacionalizirala obvezne privatne mirovinske fondove i do 12. lipnja preuzet će većinu njihove imovine vrijedne oko 14 milijardi dolara. Imovina uključuje dionice mađarskih poduzeća i ostale dionice koje drže investicijski fondovi. U odvojenom je istupu mađarski ministar za razvoj Tamas Fellegi kazao da otkup 21,2 posto udjela u MOL-u predstavlja povrat značajne imovine u mađarske ruke.
TOKIO - Japanski proizvođač automobila Toyota u srijedu je opovrgnuo napise da u lipnju planira obnoviti proizvodnju na 90 posto razine iz razdoblja prije potresa, tsunamija i nuklearne krize. Potres od 11. ožujka i tsunami teško su narušili proizvodnju, uništivši lance opskrbe i postrojenja za proizvodnju električne energije, uključujući nuklearnu elektranu u Fukushimi gdje je izbila nuklearna kriza. Glasnogovornik Paul Nolasco naglasio je ipak u razgovoru za AFP kako ulažu napore da se što prije vrate normalnoj proizvodnji, ali da za sada nema promjena u najavljenom planu Toyotine proizvodnje. Tvrtka je ovoga mjeseca objavila da očekuje da će do lipnja obnoviti proizvodnju na 70 posto razine iz razdoblja prije katastrofe. Poslovni dnevnik Nikkei u srijedu je pak izvijestio da taj proizvođač automobila planira povećati proizvodnju na oko 12 tisuća vozila dnevno u sljedećem mjesecu u 17 japanskih pogona, budući da se opskrba oporavlja brže nego što se očekivalo. Procjenjuje se da je prije potresa Toyota u lipnju i srpnju proizvodila 13 tisuća automobila dnevno.