DUBLIN - Irsko dugom pogođeno gospodarstvo počet će se oporavljati ove godine, nakon trogodišnje recesije, kazao je ministar financija Michael Noonan, najavljujući inicijativu za stvaranje novih radnih mjesta. "Gospodarstvo je zabilježilo pad aktivnosti tri godine zaredom. Između 2007. i 2010. obujam robe i usluga proizvedenih u Irskoj smanjio se za 12 posto", kazao je Noonan u parlamentu, dodajući da za ovu godinu u Dublinu očekuju pozitivan rast, koji bi po njihovoj procjeni 2012. i narednih godina trebao dodatno ubrzati. Ministarstvo financija pritom prognozira snažan izvozni rezultat, čiji će udio u BDP-u u ovoj godini iznositi 0,75 posto, a u idućoj 2,5 posto. Također predviđaju prosječni godišnji tripostotni rast BDP-a u razdoblju od 2013. do 2015. "Očekivani oporavak gospodarskih aktivnosti temelji se na snažnom povećanju izvoza robe i usluga. Sve ukazuje na to da će izvoz biti glavni motor oporavka", rekao je Noonan. Dotaknuvši se kontroverznog irskog 12,5-postotnog korporativnog poreza, Noonan je ponovio da je on sastavni dio vladine strategije za poticanje rasta, privlačenje ulaganja i povećanje zaposlenosti. "Dopustite mi da budem potpuno jasan po tom pitanju - naša će 12,5-postotna stopa korporativnog poreza ostati na toj razini. To je središnje mjesto naše industrijske politike i sastavni je dio irskog brenda na međunarodnoj pozornici", rekao je.
BRUXELLES - Ministri financija eurozone vjerojatno će na predstojećem sastanku podržati paket pomoći za Portugal i poručiti Grčkoj da mora ostvariti dogovorene fiskalne i privatizacijske ciljeve ako iduće godine želi novu hitnu financijsku pomoć. Izvor iz eurozone uključen u pripremu redovnog mjesečnog sastanka ministara financija 17 članica područja jedinstvene valute, koji će biti održan u ponedjeljak, kazao je da je prerano za rasprave o novoj pomoći za Grčku, povrh već dogovorenih 110 milijardi eura bilateralnih zajmova eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Eurozona bi ipak mogla razmotriti dodatnu pomoć nakon što Grčka ispuni već dana obećanja, iako to možda zahtijeva od Atene dodatne mjere štednje. "Atena mora pokazati EU-u i MMF-u da može realizirati postojeći program. Kako bi to pokazali, vjerojatno se moraju najaviti dodatne mjere“, rekao je izvor. Naglasio da Atena mora poboljšati vjerodostojnost svog programa privatizacije, koji bi u državni proračun trebao uliti 50 milijardi eura do 2015. "Želimo vjerodostojan plan, rokove, popis imovine, te postupak kako će se to učiniti", pojasnio je.
ATENA - Policija je u srijedu suzavcem rastjerivala desetke mladih koji su bacali kamenje u središtu Atene, a štrajk protiv mjera štednje blokirao je veliki dio Grčke dok traju razgovori o sljedećem krugu financijske pomoći. Visoki dužnosnici EU-a i MMF-a sastali su se s grčkim ministrom financija Georgeom Papakonstantinom na početku posjeta Ateni koji će trajati oko tjedan dana. Policija se sukobila s mladima samo nekoliko metara od zgrade u kojoj se održava sastanak na kojem bi se trebalo odlučiti hoće li Grčka dobiti petu tranšu kredita iz paketa pomoći vrijednu 110 milijardi eura koja ju je prošle godine spasila bankrota. Bez iduće tranše od 12 milijardi eura, ključne za financiranje 13,7 milijardi eura tekućih proračunskih troškova, Grčka će postati insolventna. Dužnosnici eurozone, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel, izjavili su da će pričekati rezultate inspekcije prije nego što donesu bilo kakve odluke. Policija je izvijestila da se oko 20.000 prosvjednika okupilo pred parlamentom i tako označilo početak 24-satnog štrajka zbog smanjivanja plaća i povećanja poreza.
BRUXELLES - Proizvođači kemikalija upozorili su europskog regulatora da bi se mogao suočiti s pravnim postupcima ukoliko objavi imena proizvođača toksičnih tvari, čime se dodatno zaoštrio spor oko zaštite okoliša u tom sektoru. Upozorenje je u pismu Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) uputila udruga kemijske industrije Cefic. "Prekoračenjem ovlasti upravni odbor ECHA-e i njegovi pojedini članovi neopotrebno se izlažu golemom riziku pravne odgovornosti bez presedana", stoji u pismu koje je Reuters u srijedu dobio na uvid. Zadaća je ECHA-e ocjenjivanje i ograničavanje upotrebe više od 30 tisuća tvari koje su trenutno podvrgnute vrlo blagom regulatornom nadzoru, iako mnoge od njih predstavljaju potencijalni rizik za ljudsko zdravlje. Tvrtke koje žele prodavati kemikalije moraju ih registrirati pri ECHA-i, navodeći pritom i detalje o njihovoj toksičnosti, koje Agencija potom objavljuje na svojim internetskim stranicama. Odvjetnici udruga za zaštitu okoliša ClientEarth i ChemSeca ovog su tjedna pokrenuli spor protiv ECHA-e zbog odbijanja da objavi imena proizvođača 356 potencijalno opasnih kemikalija. U Ceficu napominju da objava imena tvrtki može pomći inozemnim konkurentima da stvore detaljnu predodžbu o europskom tržištu kemikalija i može otkriti promjene u strategiji kompanija ili istraživanja novih proizvoda.
ZAGREB/SANTIAGO - Megaprojekt gradnje pet brana u čileanskoj Patagoniji dobio je zeleno svjetlo povjerenstva za okoliš, ali i podijelio zemlju, te potaknuo prosvjede, a ekolozi najavljuju dugu bitku za spas jednog od rijetkih netaknutih kutaka prirode, pišu u srijedu mediji. Pet brana u vrijednosti 2,2 milijarde eura trebalo bi biti operativno 2025., na rijekama Baker i Pascua u pokrajini Aysen u dvjema netaknutim dolinama na jugu Čilea, piše u srijedu francuska agencija AFP. "Ovdje počinje duga bitka", najavila je ekološka udruga Terram, jedna od mnogih koje planiraju nizom mjera spriječiti početak gradnje 2014. Ekolozi bi mogli zatražiti izravnu intervenciju predsjednika Sebastiana Pinere koji je 2010. spriječio gradnju termoelektrane na lokaciji Punta de Choros, gdje je prirodni rezervat pingvina Humboldt. Ekoturizam je 2007. Čileu uprihodio 72 milijuna dolara, prema podacima Nacionalnog turističkog ureda. Zagovornici projekta ističu da je Čileu, jednome od gospodarstava u usponu, energija jako potrebna za planirani 6-postotni rast idućih godina, kao i za rudarski sektor, jer je Čile prvi svjetski proizvođač bakra. Ekolozi odgovaraju da se jug može očuvati ulaganjem u obnovljive, iako skuplje energije sunca i vjetra.
LONDON - Euro je u srijedu oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta budući da ulagače muči hoće li dužnosnici eurozone na vrijeme pružiti pomoć zaduženim članicama Grčkoj i Portugalu. Euro je prema dolaru oslabio 0,3 posto na 1,4358 dolara, kliznuvši nadomak najnižoj razini u tri tjedna od 1,4254 dolara, koju je dosegnuo u ponedjeljak. "Kretanje eura prema dolaru određuju bojazni vezane uz Grčku i Portugal, te strah od mogućeg prelijevanja krize, koji su prošli tjedan potaknuli velike rasprodaje europske valute", ocjenjuje viši valutni strateg Credit Agricolea Adam Myers. Među ostalim valutama isticala se britanska funta, koja je skočila na najvišu razinu u šest tjedana prema euru nakon što je britanska središnja Bank of England u tromjesečnom izvješću o inflaciji povisila srednjoročne prognoze inflacije. Stoga tržišta sada očekuju podizanje kamatnjaka u Velikoj Britaniji prije kraja godine. Eurom se tako trgovalo po 87,10 penija.