BUDIMPEŠTA - Mađarska država otkupila je 21,2-postotni udio naftne kompanije MOL od ruske tvrtke Surgutneftegas, kazao je danas mađarski premijer Viktor Orban. "Mađarska je danas od Rusije otkupila 21,1 posto udjela u MOL-u", kazao je Orban na konferenciji za novinstvo. "Bilo je to više od kupovine – bila je to teška bitka. S aspekta nacionalne strategije, uspjeli smo jednu od najvažnijih korporacija staviti u sigurne ruke", dodao je. Surgut je kupio MOL-ov udio od austrijskog OMV-a 2009., utvrdivši da želi biti strateški ulagač. Mađarska tvrtka smatrala je pak taj potez neprijateljskim. Prema današnjoj tržišnoj cijeni MOL-ove dionice na Budimpeštanskoj burzi, vrijednost te transakcije iznosi oko 500 milijardi forinti (2,6 milijardi dolara). Inače, Budimpeštanska burza (BSE) danas je u 13,15 sati obustavila trgovinu dionicama MOL-a na zahtjev same kompanije zbog važne najave koja bi mogla značajno utjecati na cijenu njezine dionice. Prije suspenzije, dionicama MOL-a trgovalo se po cijeni od 23.310 forinti, što je 4,1 posto više nego jučer na zatvaranju BSE.
BUDIMPEŠTA, - Mađarska vlada potpisala je u utorak sporazum s ruskom tvrtkom Surgutneftegaz o otkupu njegova 21,2-postotnog udjela u mađarskoj naftnoj i plinskoj grupi MOL za 1,88 milijardi eura, objavio je u utorak na izvanrednoj konferenciji za novinstvo ministar za razvoj Tamas Fellegi. Vlada će financirati tu kupovinu novcem koji je 'povukla' iz paketa pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ali ga nije iskoristila, dodao je ministar Fellegi. Pomoć je odobrena Budimpešti ujesen 2008. Mađarski ministar izjavio je na konferenciji za novinstvo da su pregovori između mađarske vlade i Surguta trajali nekoliko tjedana. Otkup toga udjela prvi je korak u planu mađarske vlade da poveća svoje udjele u sektorima od strateške važnosti, dodao je Fellegi prema pisanju mađarskog poslovnog portala Portfolio.hu. Ustvrdio je također da se tim potezom stabilizira situacija u MOL-u i da se uklanja velika prepreka u razvoju rusko-mađarskih odnosa. Mađarska vlada podupire strategiju MOL-a i upravu. Kupovna cijena od 1,88 milijardi eura proizlazi iz prosječne cijene MOL-ovih dionica u tromjesečnom razdoblju prije potpisivanja ugovora. Transakcija treba biti dovršena do 31. kolovoza, prenosi mađarski portal.
BRUXELLES - Europski regulatori prigovorili su u utorak Grčkoj da nepropisno oporezuje privatna kasina po višoj stopi nego njihovu državnu konkurenciju. Desetomjesečnom istragom utvrđeno je da "oporezivanje kasina u vlasništvu države po nižim stopama predstavlja kršenje propisa budući da je riječ o fiskalnoj diskriminaciji njima u korist, i to bez objektivnog opravdanja", priopćila je Europska komisija. Porez čini 80 posto cijene ulaznice u privatna i državna kasina ali privatne kockarnice po zakonu moraju naplaćivati ulaz 15 eura dok se ulaz u one u vlasništvu države naplaćuje samo šest eura. „Različiti fiskalni tretman jamči prednost samo kockarnicama u državnom vlasništvu", dodaju u Bruxellesu. Pritom u EK ističu da su operateri privatnih kasina uglavnom međunarodne hotelske grupe i da "takve selektivne mjere mogu utjecati na njihove odluke o ulaganjima odnosno prodaji imovine. Europska komisija trenutno traži od grčke vlade privatizaciju državne imovine u vrijednosti nekih 50 milijardi eura a sada je naredila Ateni da zatraži povrat "državne potpore koja nije u skladu s propisima" a isplaćena je u razdoblju još od 1999. Iznos koji bi treba biti vraćen nije precizno utvrđen.
BRUXELLES - Europska komisija priopćila je u utorak da je odredila osam milijuna eura novčane kazne francuskoj kompaniji za gospodarenje otpadom Suez Environnement i njezinoj podružnici Lyonnaise des Eaux (LDE). Bruxelles je donio odluku o kazni nakon što su LDE i Suez Environnement priznali da je jedan zaposlenik LDE-a tijekom inspekcije u travnju prošle godine strgnuo pečat s blokiranih prostorija. Kompanija je u priopćenju ustvrdila da to nije učinjeno namjerno. Istraga pokrenuta zbog sumnje u narušavanje ravnopravnog natjecanja na vodoprivrednim tržištima još je u tijeku, naglasili su u Bruxellesu.
BEOGRAD - Javno poduzeće Elektroprivreda Srbije (EPS) i njemačka tvrtka RWE Innogy danas su potpisali ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke Moravske hidroelektrane d.o.o., koja bi idućih godina na rijeci Velikoj Moravi trebala izgraditi najmanje pet hidroelektrana, objavio je EPS. Zajednička tvrtka EPS-a i RWE Innogy, koja će biti neovisni proizvođač struje, idućih godina treba izgraditi najmanje pet hidroelektrana na Velikoj Moravi, ukupne snage od oko 150 megavata. Vrijednost tog projekta procijenjena je na 352 milijuna eura. Po riječima generalnog direktora EPS-a Dragomira Markovića, većinski udio u Moravskim hidroelektranama od 51 posto imat će njemačka tvrtka RWE, a udio EPS-a je 49 posto. EPS i RWE izradili su studiju opravdanosti tog projekta i sad se nastavlja izrada dokumentacije i pribavljanje dozvola za početak gradnje koja bi mogla početi za godinu i pol dana i završiti za šest do sedam godina, najavio je Marković.
LONDON - Euro je u utorak na međunarodnim tržištima odskočio s najniže razine u dva mjeseca prema dolaru, no i dalje je izložen pritiscima zbog bojazni od širenja dužničke krize u eurozoni. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao 0,2 posto, na 1,4077 dolara, oporavivši se s najniže razine u dva mjeseca od 1,3968 dolara, na koju se spustio u ponedjeljak. Dolar je oslabio i 0,15 posto prema jenu, te se njime trgovalo po 81,80 jena. Podršku euru pružio je podatak iz njemačkog instituta Ifo da se poslovno povjerenje u najvećem njemačkom gospodarstvu zadržalo na razinama iz prethodnog mjeseca. Pritiske na euro, međutim, i dalje generiraju problemi s dugovima u rubnim zemljama eurozone. Novi udarac zadao je čelnik grčke konzervativne oporbe, odbacivši novi vladin prijedlog fiskalnih mjera za smanjenje deficita. Grčka vlada ima solidnu većinu u parlamentu a reakcije eura samo pokazuje koliko su tržišta osjetljiva, tumače analitičari. Iako se euro drži iznad 1,4000 dolara, analitičari ocjenjuju da će biti izložen pritiscima na slabljenje, poglavito ako se se pokaže vjerojatnim širenje krize na Španjolsku i Italiju. Mnogi među njima drže da bi se euro mogao spustiti na 1,3 dolara u slučaju restrukturiranja grčkog duga. "Ako ne bude negativnih vijesti iz Španjolske ili Italije, očekujem da će se euro zadržati iznad 1,4 dolara. Iako ima podršku iznad te razine, njegovo jačanje posustaje", kazala je Kathleen Brooks, direktorica istraživanja u FOREX.comu.