ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) razmatra odobravanje do 123,2 milijuna eura vrijednog zajma za financiranje izgradnje hidroelektrane Omba i zajma vrijednog 23 milijuna eura za završnu fazu projekta zaštite okoliša u Kaštelanskom zaljevu, objavljeno je na bančinim internetskim stranicama. EBRD razmatra odobravanje zajma Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za izgradnju hidroelektrane Ombla, u Rijeci Dubrovačkoj, snage 68 megavata. Ukupni troškovi tog projekta procijenjeni su na 152,4 milijuna eura, a udio EBRD-a u financiranju bio bi do 123,2 milijuna eura. Bančin Upravni odbor o odobravanju zajma odlučivat će 27. rujna, najavljuje se u najnovijoj informaciji EBRD-a u procesu odobravanja projekta. EBRD je objavio i da razmatra odobravanje zajma za investiranje završne faze projekta zaštite okoliša u Kaštelanskom zaljevu (EKO projekt), vrijednog 23 milijuna eura. O zajmu će bančin Upravni odbor odlučivati 12. srpnja. Zajam bi se odobrio splitskoj komunalnoj tvrtki Vodovod i kanalizacija. Eko projekt pokriva gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir. Završna faza tog projekta podrazumijeva proširenje i nadogradnju mreže kolektora za pročišćavanje otpadnih voda u Kaštelanskom zaljevu, kako bi se postigla puna optimizacija novoizgrađenog sustava te udovoljilo EU direktivama. Ukupne troškove tog posla EBRD procjenjuje do 26,3 milijuna eura.
OPATIJA - Međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku MIPRO 2011., na kojemu od 23. do 27. svibnja u Opatiji sudjeluje više od 1000 sudionika iz 43 zemlje, danas je svečano otvoren. Predsjednik Hrvatske udruge MIPRO Vedran Mornar kazao je tom prigodom da je danas život bez informacijske i komunikacijske tehnologije nezamisliv te da su informacijski sustavi i komunikacije postali 'živčani sustav' modernog društva. Ta tehnologija još uvijek nije dovoljno primjenjena, posebno u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi pa MIPRO stoga i nastoji, sinergijom znanosti, gospodarstva i uprave, podizati svijest o potrebi kreativne uporabe tehnologija na dobrobit cijelog društva, rekao je Mornar. Tijekom MIPRO-a održat će se deset paralelnih tehnoloških konferencija na kojima će biti predstavljeno ukupno oko 400 radova, a predstavljaju se i inovativni radovi studenata.
ZAGREB - Tvornica željezničkih vagona Gredelj danas je počela isporuku jedanaest novih dizelskih lokomotive serije GT26 za kupca/tvrtku Riversdale iz Mozambika, a ukupna vrijednost te isporuke je oko 20 milijuna američkih dolara, izvijestili su danas iz Gredelja. Današnjem početku isporuke lokomotiva u Zagrebu su bili nazočni predsjednik Uprave Gredelja Ivan Tolić i Steven Beal, predsjednik Uprave američke kompanije National Railway Equipment Company (NREC) koji su naručitelj za tvrtku Riversdale. Tolić ističe da je isporuka tih lokomotiva dokaz uspješnosti Gredeljevih i hrvatskih stručnjaka te da je taj projekt nastavak dugogodišnje suradnje s američkom tvrtkom NREC. Za tog je naručitelja TŽV Gredelj već isporučio veći broj obnovljenih i moderniziranih lokomotiva koje voze diljem Afrike, Azije, Amerike i drugih zemalja. TŽV Gredelj i NREC, kako je najavljeno, planiraju isporučiti i četiri iste lokomotive u Sierra Leone. Lokomotive koje se otpremaju u Mozambik namijenjene su za prijevoz teških teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama, a koristit će se za prijevoz rude na uskotračnim prugama u Africi. Te su lokomotive dio posla kojeg je Gredelj ugovorio prije tri godine s američkom kompanijom NREC, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Ovogodišnji Dan poduzetnika, tradicionalni godišnji susret gospodarstvenika kojega organizira Hrvatska udruga poslodavaca HUP, održat će se 6. lipnja pod nazivom "Hrvatski poslodavci na prekretnici", izvijestili su danas iz HUP-a iz kojeg najavljuju da će na tom skupu javno predstaviti dokument "Za Hrvatsku 2011.-2015: Kapital i radna mjesta 'ruku pod ruku'". Poslovati u krizi s još neizvjesnim krajem s jedne strane te pripremati se za skori ulazak u EU i prilagođavati poslovanje zahtjevnim izvoznim tržištima i još oštrijoj konkurentskoj utakmici s druge, vjerojatno su najveći izazovi s kojima su se naši gospodarstvenici ikad suočili, ističu iz HUP-a. "Kriza, koja je još više razotkrila fundamentalne slabosti hrvatskoga društva i gospodarstva, i dalje ne jenjava. Nakon višegodišnjeg približavanja prosječnoj razvojnoj razini EU, sada se nalazimo u fazi udaljavanja od toga prosjeka. Dubina i trajanje krize te tromost pri izlasku iz nje pokazuju da je gospodarstvo izgubilo sposobnost za dinamičan rast", navodi se u priopćenju. Poslodavci udruženi u HUP ističu da su i do sada na mnogobrojne načine predlagali razne mjere za oporavak gospodarstva. "Nije se puno toga primijenilo niti promijenilo, ali mi ne odustajemo", ističu iz HUP-a i najavljuju da će na Danu poduzetnika javno predstaviti dokument "Za Hrvatsku 2011.-2015: Kapital i radna mjesta 'ruku pod ruku'" u kojem će iznijeti svoja očekivanja i zahtjeve vezane uz poboljšanje okruženja u kojem posluju, ali i sasvim konkretne prijedloge kako to učiniti.
ZAGREB - Poduzetnici Istarske županije u recesijskoj su 2010. godini poslovali uspješno i ostvarili konsolidiranu neto dobit u iznosu od 783,2 milijuna kuna, a u vanjskotrogovinskoj razmjeni suficit od 3,6 milijardi kuna, podaci su Financijske agencije (Fina). Prošle je godine na području Istarske županije poslovalo 9.090 poduzetnika, bez banaka i osiguravajućih društava. Poslujući u najtežim uvjetima u posljednjih deset godina, istarski su poduzetnici ostvarili 783,2 milijuna neto dobiti (dobit nakon oporezivanja umanjeno za gubitke nakon oporezivanja), ističu iz Fine. Dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) u iznosu od 1,98 milijardi kuna ostvarilo je u 2010. godini 4.042 poduzetnika, dok je gubitke u ukupnom iznosu od 1,19 milijardi kuna iskazalo 5.048 istarskih poduzetnika. Prošlogodišnja je dobit u odnosu na 2009. godinu smanjena za 7,6 posto, dok su gubici razdoblja porasli za 29,9 posto. Uslijed većeg povećanja gubitaka od povećanja dobiti ostvaren je konsolidirani financijski rezultata - neto dobit (dobit minus gubici), ali manja za 35,9 posto nego u 2009. godini, navode iz Fine. Istarski su poduzetnici obveznici poreza na dobit u prošloj godini ostvarili ukupni prihod u iznosu od 31 milijardu kuna, što je u odnosu na godinu prije povećanje za 3,3 posto, dok su ukupni rashodi povećani za 5,3 posto, na 29,9 milijardi kuna. Po podacima Fine, istarski su poduzetnici prošle godine zapošljavali 44.998 radnika, što je 1,1 posto manje nego 2009. Poduzetnici Istarske županije u 2010. su izvezli roba na strana tržišta u vrijednosti od 9,3 milijarde kuna i uvezli za 5,7 milijardi kuna te su ostvarili trgovinski suficit od 3,6 milijardi kuna. U 2010. godini povećali su izvoz u odnosu na 2009. godinu za 13 posto, uvoz je porastao za 5,5 posto, a trgovinski suficit je povećan za 27,4 posto.
ZAGREB - Nakon tri dana klizanja naniže, indeksi Zagrebačke burze danas su blago ojačali, no uz još slabiju likvidnost nego jučer, pa je tako do podneva tek dionicom HT-a ostvaren promet iznad milijun kuna, a dionicom Kraša iznad 100.000 kuna. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,2 posto, na 2.223 boda, a Crobex10 0,15 posto na 1.224 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 1,8 milijuna kuna, što je otprilike milijun manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet do sada je ostvaren dionicom HT-a, 1,83 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,17 posto, na 259,15 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Kraša, sa svega 205.120 kuna prometa. Cijena joj je ojačala 2,45 posto, na 460 kuna. Stjepan Laća, glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest, kaže kako dvije vijesti mogu pokrenuti tržište i to objava završetka pristupnih pregovora s Europskom unijom i ponovni početak trgovanja dionicom Ine, koje je obustavljeno rješenjem Hanfe od 28. travnja. "Do tada, za očekivati je da domaće tržište kapitala stagnira", ističe Laća.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,26 posto, a prema švicarskom franku za 1,05 posto pa je tečaj franka ponovno iznad 6 kuna. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,431731 kunu, a tečaj franka 6,027846 kuna. Srednji tečaj franka po prvi je put premašio razinu od 6 kuna na tečajnici HNB-a utvrđenoj 23. svibnja, jučer se spustio ispod te razine, ali je danas ponovno premašio 6 kuna. Kuna je oslabila i prema ostalim važnijim valutama, prema američkom dolaru za 0,50 posto, te prema britanskoj funti za 0,83 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,277843 kune, a funte 8,548115 kuna.