ATENA - Grčka je u ponedjeljak pod pritiskom ostalih članica Europske unije i tržišta ubrzala privatizaciju imovine u državnom vlasništvu kako bi smanjila ogromni javni dug i otklonila novu dužničku krizu u eurozoni. Nakon maratonskog sastanka vlada Georgija Papandreua objavila da je da će ove godine uštedjeti dodatnih 1,6 milijardi eura i odmah početi prodavati unosnu državnu imovinu. Na bubnju će se naći najveći grčki telekomunikacijski operater OTE i luke u Pireju i Solunu, koje spadaju među najprometnije turističke i trgovinske luke na Mediteranu. Država trenutno ima još 16 posto udjela OTE-u, čiji je glavni dioničar Deutsche Telekom, i mogla bi ga prodati u cijelosti. Atena namjerava do 2012. za 17 postotnih bodova smanjiti i trenutno 51-postotni udio u gotovo monopolističkom operateru za električnu energiju PPC-u. U planu je i privatizacija Hellenic Postbanka, koji spada među najbolje kapitalizirane grčke banke, te vodoprivredne tvrtke u Tesalonikiju, plinskog operatera DEPA-e, željezničkog operatera Trainose, operatera utrka ODIE, kasina u blizini Atene i podizvođača u sektoru vojne industrije EAS.
ATENA - Portugalu i Irskoj zaprijetilo bi snižavanje kreditnog rejtinga za više razina ako Grčka ne bi mogla servisirati svoje obveze, upozorio je u utorak za Reuters dužnosnik agencije Moody's. "Grčka insolventnost generirala bi snažnu nestabilnost i imala bi implikacije po bonitet izdavatelja u Europi", rekao je Alastair Wilson u telefonskom razgovoru. "To bi pojačalo polarizaciju kreditnih sposobnosti i rejtinga među zemljama eurozone, pri čemu bi snažnije zemlje zadržale vrlo visoke rejtinge dok bi slabije zemlje muku mučile kako bi očuvale razinu pogodnu za ulaganja". Wilson je kazao da bi se fokus u slučaju insolventnosti Grčke preusmjerio na Portugal i Irsku, koje su također dogovorile pakete pomoći s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom. Kazao je da Španjolska, Italija i Belgija nisu u istoj kategoriji kao Portugal i Irska, ali da će se one također naći pod značajnim tržišnim pritiskom, te da bi se mogle suočiti sa snižavanjem rejtinga.
MADRID - Španjolska je uspjela prikupiti 2,3 milijarde eura aukcijom trezorskih zapisa, koju je obilježila snažna potražnja i stabilne kamatne stope, ukazujući na stišavanje bojazni u vezi sa španjolskim dugovima. Španjolska riznica prodala je trezorske zapise s rokom dospijeća od tri mjeseca za 998 milijuna eura, uz prosječnu kamatnu stopu od 1,38 posto. Na prošloj sličnoj aukciji u travnju iznosile su 1,37 posto. Ministarstvo financija prodalo je i trezorske zapise s rokom dospijeća od šest mjeseci, za 1,3 milijarde eura, uz kamate od 1,76 posto. Na travanjskoj aukciji kamate su iznosile 1,86 posto. Potražnja za tromjesečnim zapisima bila je gotovo šest puta veća od ponude dok je u slučaju šestomjesečnih zapisa nadmašila ponudu više od pet puta. Aukcija je bila pozorno praćena zbog bojazni da bi grčke dužničke teškoće mogle utjecati na raspoloženje prema drugim članicama eurozone. Ulagače brine i sposobnost Madrida da provede u djelo mjere štednje nakon poraza vladajuće Socijalističke stranke na nedavnim regionalnim izborima.
LONDON - Agencija Moody's Investors Service priopćila je da je uvrstila na razmatranje rejting 14 britanskih banaka, uključujući Lloyds TSB i Royal Bank of Scotland, radi mogućeg smanjenja zbog niže državne potpore. U Moody'su navode da će preispitati razinu sistemske potpore ugrađene u rejtinge engleskih financijskih institucija radi usklađivanja sa smanjenom razinom državne potpore nakon popuštanja globalne financijske krize. "Razlog za preispitivanje rejtinga nije pogoršanje financijske snage bankovnog sustava odnosno vlade", ističe vodeća analitičarka Moody'sa Elisabeth Rudman. "Otponac za razmatranje su opetovana upozorenja britanskih vlasti (Bank of England, Financial Services Authority i ministarstva financija) da banke koje se u budućnosti suoče s teškoćama ne trebaju očekivati injekciju kapitala iz državne blagajne", dodala je.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Indeks novih industrijskih narudžbi u eurozoni pao je u ožujku na mjesečnoj razini za 1,8 posto dok je u Europskoj uniji umanjen za 1,9 posto, objavio je u utorak europski statistički ured Eurostat. Ujedno su naniže revidirani podaci za veljaču, te sada pokazuju 0,5-postotni rast u eurozoni, te jedanpostotni u EU27. Ukoliko se isključe narudžbe za gradnju brodova, željeznica i zrakoplova, koje najviše podliježu oscilacijama, industrijske su se narudžbe spustile 1,1 posto u 17-članoj eurozoni i 1,2 posto u 27-članoj Uniji, objavio je Eurostat. Na godišnjoj su razini nove industrijske narudžbe u ožujku porasle za 14,1 posto u eurozoni, te za 11,3 posto u EU-u. Ukoliko se isključe narudžbe brodova, zrakoplova i željeznica, uvećane su za 15,2 odnosno za 13,3 posto. Među članicama za koje potoje dostupni podaci, industrijske su narudžbe na mjesečnoj pale u trinaest i porasle u devet zemalja. Na godišnjoj pak razini, za članice čiji su podaci dostupni Eurostatu, narudžbe u industriji uvećane su u devetnaest a smanjene u tri zemlje.
ZAGREB/MUENCHEN - Njemačko poslovno povjerenje u svibnju je ostalo na razinama iz prethodnog mjeseca, pokazalo je u utorak najnovije izvješće njemačkog instituta Ifo. Ifo indeks poslovnog povjerenja, dobiven anketom provedenom među 7 tisuća izvršnih direktora u Njemačkoj, u svibnju se zadržao na travanjskoj razini od 114,2 boda. "Ifo indeks poslovnog povjerenja u sektoru proizvodnje i trgovine u svibnju je ostao nepromijenjen, nakon blagog pogoršanja u prethodna dva mjeseca", kazao je predsjednik instituta Ifo-a Hans-Werner Sinn, predstavljajući najnovije izvješće. U sektoru proizvodnje raspoloženje je blago pogoršano treći mjesec zaredom, u sektoru graditeljstva je ostalo gotovo nepromijenjeno, dok je izrazitije poboljšanje ozračja zabilježeno u sektoru maloprodaje, navodi se u priopćenju. Ocjena trenutne stanja u gospodarstvu blago je poboljšana među poslovnim čelnicima na mjesečnoj razini, što je rezultiralo uvećanjem odgovarajućeg indeksa na 121,4 boda sa 121 boda u travnju.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija u utorak je privremeno odobrila već isplaćenu austrijsku državnu pomoć posrnuloj Hypo Alpe Adria Group, produbivši istodobno istragu planiranog preustroja zbog sumnji u dugoročnu održivost bančina poslovanja. Bruxelles je odobrio 200 milijuna eura vrijedno državno jamstvo za bančinu imovinu, odobreno krajem prošle godine. "S obzirom na specifične karakterističke jamstva koje štiti banku od postojećih gubitaka, Komisija je ocijenila pomoć na temelju propisa o kapitalnim injekcijama, zaključivši da je u skladu sa smjernicama o dokapitalizaciji financijskih tvrtki u vrijeme krize", stoji u priopćenju Bruxellesa. Potreba za dodatnom pomoći ukazala se nakon što je revizija bančine imovine otkrila da će HGAA biti prisiljena na dodatne otpise, napominju u Komisiji. Stoga je Bruxelles produbio istragu bančinog novog plana preustroja, pri čemu dosadašnje informacije ne otklanjaju sve dvojbe u vezi s dugoročnom održivošću bančina poslovanja i jamstvima da pomoć neće narušiti tržišno natjecanje, ističu u Bruxellesu.
PEKING - Kineski višak u tekućoj bilanci plaćanja pao je u prvom tromjesečju 2011. za 18 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazali su službeni podaci. Višak je u prva tri mjeseca ove godine iznosio 29,8 milijarde dolara, priopćila je Državna uprava za strane valute (SAFE). U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju višak je iznosio 102,1 milijardu dolara, pokazuju revidirani podaci SAFE-a. Neto priljev izravnih stranih ulaganja u Kinu, drugog po veličini svjetskog gospodarstva, iznosio je u prvom tromjesečju 42,6 milijardi dolara, u usporedbi s 39,1 milijardu u posljednja tri mjeseca lani. U 2010. kineski je višak u tekućoj bilanci plaćanja skočio za 17 posto i iznosio je 305,4 milijarde dolara, zahvaljujući oporavku američke i europske potražnje za kineskim izvozom nakon globalne financijske krize, pokazali su revidirani podaci. Rastuća potražnja za kineskom robom potiče rast ali ujedno prisiljava središnju banku da ulaže veće napore u kontrolu vrijednosti juana i obuzdavanje velike likvidnosti, koja je gorivo inflacije.
LONDON - Dvjesto pedeset letova otkazano je u utorak zbog pepela iz islandskog vulkana Grimsvoetna iznad Škotske i Irske, objavio je Eurocontrol. Zbog vulkanskog pepela u utorak su otkazani deseci letova u Škotsku i iz Škotske, ali je irska zrakoplovna kompanija Ryanair priopćila da će prosvjedovati protiv "nepotrebnih" ograničenja. Uprava norveških zračnih luka Avinor priopćila je da će oblak pepela prouzročiti neka ograničenja letova na zapadnoj obali Norveške u utorak, a Danska je izjavila da će malo područje njezina zračnog prostora biti zatvoreno. Finski meteorolozi procjenjuju da će oblak pepela do juga Finske stići u srijedu navečer. Dio letova morali su otkazati i KLM, Aer Lingus te Easyjet.
ZAGREB - Vrijeme je da se odmaknemo od tradicionalnog bruto domaćeg proizvoda pri mjerenju uspješnosti društava, zaključila je u utorak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), predstavljajući novi interaktivan indeks kojim će građani sami moći ocijeniti i usporediti svoje živote, pišu europski mediji. Ta institucija, sa sjedištem u Parizu, punih 50 godina djeluje kao organizacija konzervativne ekonomije, promovirajući strukturne reforme kako bi se potaknuo rast BDP-a, pokrenula je incijativu za bolji život koja ima za cilj izmjeriti kvalitetu života u njezine 34 zemlje članice, pišu europski mediji. OECD tako uvodi novi, interaktivan indeks boljeg života utemeljen na 11 pokazatelja, među kojima su dohodak, posao, stanovanje, zajednica, obrazovanje, okoliš, upravljanje, zdravlje, zadovoljstvo životom, sigurnost i usklađenost privatnog i poslovnog života, priopćeno je. Za razliku od postojećih skupnih pokazatelja poput UN-ovog indeksa ljudskog razvoja, korisnici novog OECD-ovog indeksa moći će ocijeniti svaki od 11 pokazatelja u skladu s vlastitim preferencijama i time uvidjeti kako te promjene utječu na rang listu vodećih gospodarstava, piše londonski Financial Times. Indeks je predstavljen u Parizu povodom obljetnice postojanja OECD-a.
ZAGREB/BRUXELLES - Europljani će od srijede, krajnjeg roka za prijenos novih telekomunikacijskih pravila u nacionalna zakonodavstva, uživati nova prava i poboljšane usluge u fiksnoj i mobilnoj telefoniji te glede korištenja interneta, objavljeno je iz Bruxellesa. "Nova telekomunikacijska pravila u EU-u čiji je cilj zajamčiti konkurentniji telekomunikacijski sektor i bolje usluge za potrošače trebaju do 25. svibnja biti prenesena u nacionalna zakonodavstva. Ona uključuju pravo potrošača da promijeni operatera u samo jednom danu, bez promjene telefonskog broja, pravo na jasnije informacije o uslugama koje se nude potrošačima i bolju zaštitu osobnih podataka online", kaže se u priopćenju Europske komisije. Nova pravila jamče i jasnije informacije o uslugama na koje je klijent pretplaćen. Ugovori moraju uključivati informacije o minimalnim razinama kvalitete usluge. Revidirana europska pravila o telekomunikacijskim mrežama i uslugama formalno su usvojena u Parlamentu i Vijeću krajem 2009. Parlament i Vijeće složili su se da se pravila moraju uvesti u nacionalna zakonodavstva članica do 25. svibnja 2011.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u utorak su ojačali, predvođeni rudarskim sektorom, no daljnje dobitke u kratkoročnoj perspektivi teško je očekivati zbog nepopustljive dužničke krize u eurozoni. Indeks londonske burze Ftse bio je na dobitku 0,4 posto, dosegnuvši 5.859 bodova, frankfurtski DAX ojačao je 0,69 posto, na 7.170 bodova, a pariški CAC za 0,18 posto, popevši se na 3.914 bodova. Oprez ulagača i dalje je rezultat zabrinutosti u vezi dužničke krize u eurozoni koja pritišće zemlje u rubnom dijelu zone primjene jedinstvene europske valute. Dionice grčkih kompanija ojačale su 1,4 posto, predvođene tripostotnim jačanjem bankovnih dionica nakon što je vlada najavila prodaju cijelog udjela u manjoj grčkoj banci Hellenic Postbank do kraja godine. Cijena dionica Hellenica poskočila je 10 posto, dok su dionice grčkog telekoma OTE ojačale 5,6 posto nakon što je Grčka objavila da će prodati do 16 posto udjela u toj tvrtki u drugom tromjesečju. Među vodećim dobitnicima bile su i rudarske kompanije, poduprte poskupljenjima ključnih osnovnih metala. Dobile su na vrijednosti i automobilske dionice u prosjeku za 1,4 posto, a predvođen BMW-om, s rastom cijena dionica od 1,6 posto. Bankovne dionice, posebno one britanskog Lloydsa i Barclaysa, izdvajale su se i među gubitnicima s padom od jedan posto.
TOKIO - Na azijskim burzama vodeći indeksi jutros stagniraju, nakon jučerašnjeg oštrog pada, a trguje se oprezno zbog dužničke krize u eurozoni i naznaka usporavanja rasta industrijske proizvodnje u Kini. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,1 posto, nakon što je jučer zaronio na najnižu razinu u pet tjedana. Cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle su između 0,1 i 0,4 posto, dok su u Australiji i Šangaju pale 0,4, odnosno 0,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. Tržišta su se smirila nakon jučerašnjeg oštrog pada, izazvanog vijestima o produbljivanju dužničke krize u eurozoni. No rudarski je sektor i dalje pod pritiskom zbog podataka koji ukazuju na usporavanje rasta kineske industrije, što bi moglo oslabiti svjetsku potražnju za sirovinama. Cijene dionica australskih rudarskih divova BHP Billitona i Rio Tinta oslabile su oko 0,4 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak vodeći indeksi oštro pali na najnižu razinu u mjesec dana, jer su dužnička kriza u eurozoni i slabljenje industrije u svijetu naveli ulagače na prodaju dionica. Dow Jones indeks pao je 130 bodova, ili 1,05 posto, na 12.381 bod, dok je S&P 500 potonuo 1,19 posto, na 1.317 bodova. Indeks Nasdaq je bio niži za 1,58 posto, na 2.758 bodova. Nakon smanjenja kreditnog rejtinga Grčkoj i snižavanja izgleda za rejting Italije, na svjetskim je burzama ponovno zavladao strah od produbljivanja dužničke krize u eurozoni. MSCI indeks dionica u svijetu potonuo je jučer 1,8 posto, što je njegov najveći dnevni pad u dva mjeseca. Obujam trgovanja ponovno je bio mršav. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 6,45 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 8,4 milijarde. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 4 naprema 1.