ZAGREB - Znati pravila igre, biti spreman i pripremljen te imati točno utvrđene prioritete, neki su od ključnih preduvjeta za uspješno povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, istaknuto je danas na regionalnoj konferenciji "Ususret strukturnim fondovima EU: Mogućnosti i pretpostavke za financiranje javne infrastrukture" u organizaciji konzultantske tvrtke Razbor i časopisa Banka. Iako zasad nije moguće točno reći koliko će sredstava Hrvatska dobiti na korištenje u sklopu EU strukturnih fondova nakon pristupanja Europskoj uniji, na temelju dosadašnjeg se iskustva može reći da će to biti do 1,6 milijardi eura godišnje, kazao je državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Hrvoje Dolenec. To je, kako je rečeno, oko 10 do 15 puta više nego što Hrvatska ima na raspolaganju sada u okviru pretpristupnih instrumenata. Osim toga, našim će javnim poduzećima, županijama, gradovima i općinama ulaskom u EU u puno širem opsegu postati dostupna sredstva za financiranje velikih infrastrukturnih projekata. Kako novac iz strukturnih fondova zemlje članice moraju potrošiti najkasnije na kraju druge ili treće godine nakon godine kada su sredstva alocirana, i to prema svim pravilima javne nabave i transparentnog i ekonomičnog trošenja, jasno je da se radi o doista zahtjevnom zadatku za kojeg zemlje moraju biti u cijelosti dobro pripremljene, rečeno je na konferenciji. "To je strašan izazov. Uz to, Hrvatska već sada mora početi raditi na pripremi dokumenata za financijsku perspektivu nakon 2014. godine", kazao je drugi tajnik i šef Odjela za provedbu projekata u Delegaciji EU u Hrvatskoj Richard Masa.
OPATIJA - Hrvatskoj poljoprivredi i proizvođačima će nakon ulaska u EU biti raspoloživo 800 milijuna eura godišnje, što je gotovo 50 posto više nego što se iz proračuna ove i prethodnih godina ulagalo u poljoprivredu, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Stjepan Mikolčić otvarajući danas u Opatiji 5. konferenciju o kakvoći i sigurnosti hrane. Govoreći o pregovorima s EU i o zaštiti interesa hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije i poljoprivrede, Mikolčić je podsjetio da su do sada uspješno zatvorena poglavlja 11. (poljoprivreda i ruralni razvitak) i 12. (sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) te da se očekuje zatvaranje 13. poglavlja (ribarstvo). Hrvatska će vjerojatno početkom 2013. postati članica EU, nakon ulaska u EU neće ostati na zatečenoj razini i bit će prostora za razvoj ambicioznih, istaknuo je uz ostalo Mikolčić otvarajući dvodnevnu konferenciju koja je okupila oko 200 predstavnika mjerodavnih tijela i poslovnog sektora. Sudionici 5. konferencije o kakvoći i sigurnosti hrane tijekom dvodnevnog skupa razgovarat će o službenim kontrolama hrane, o rizicima iz hrane, biološkim opasnostima u hrani, analitičkim laboratorijima i drugim temama.
ZAGREB - Loša i neprovediva zakonska rješenja te spora i neučinkovita javna administracija doveli su dvjestotinjak rudarskih tvrtki sa 17 tisuća zaposlenih u težak položaj koji prijeti gašenjem djelatnosti, upozorili su čelnici Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) na današnjoj konferenciji za novinare. Poslodavci smatraju da je uzrok većine njihovih problema Zakon o rudarstvu koji, po njihovom mišljenju, onemogućava normalno vođenje postupaka izdavanja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina i dodjele rudarskih koncesija, a nije uzeo u obzir ni stečena prava postojećih koncesionara. Takva situacija, kažu u rudarskoj udruzi HUP-a, pogoduje sivoj ekonomiji, a one koji posluju legalno tjera u sivu zonu. Na konferenciji je iznesen primjer tvrtke Obšivač iz Metkovića kojoj je rudarska inspekcija zabranila rad i to nakon što više od godinu dana administracija nije uspjela riješiti njezin zahtjev za produženjem rudarske koncesije, iako je, prema podacima udruge, tvrtka ispunila svoje obveze. Obšivačev kamenolom ne radi, tvrtka je pred financijskim slomom, a 80 od 300 zaposlenih dobilo je otkaz. Značajne primjedbe u HUP-u imaju i na Uredbu o koncesijskim naknadama, odnosno na to što je uredba u Narodnim novinama objavljena nakon 31. ožujka ove godine, to jest nakon isteka roka za uplatu godišnje koncesije. Tako su poslodavci platili koncesijske naknade u ranije određenim iznosima, iako su novom uredbom koncesijske naknade za eksploataciju mineralnih sirovina smanjene za 60 posto.
ZAGREB - Končar je danas predstavio niskopodni elektromotorni vlak za regionalni promet, u čijoj su proizvodnji uz Končar sudjelovali TŽV Gredelj i brojni drugi domaći dobavljači, koji će uskoro voziti hrvatskim prugama. Radi se o prototipu vlaka koji je naručio HŽ - Putnički prijevoz, a bit će pušten u promet najkasnije u roku mjesec dana na liniji prema Koprivnici, Ogulinu ili Sisku, najavljeno je na predstavljanju. Nisokopodni elektromotorni vlak za regionalni promet dugačak je 75 metara, ima 212 sjedećih i 220 stajaćih mjesta, a može postići maksimalnu brzinu od 160 kilometara na sat. Cijena vlaka nešto je manja od pet milijuna eura, što je 15 posto niže od prosječnih cijena za vlakove s takvom vrstom opreme u Europi, a određena je nakon analize nekoliko desetaka europskih vlakova, izjavio je predsjednik Uprave Končar - Elektroindustrije Darinko Bago. Po njegovim riječima, unatoč nižoj cijeni kvaliteta vlaka nešto je malo viša, dok je sigurnost za stupanj viša od uobičajene u Europi. Vlak kao sustav i svi njegovi glavni dijelovi - glavni elektromotorni pogon, sustav upravljanja i komunikacija, kolni ormari, okretna postolja i dr. razvijeni su u Končaru koji je podnio cjelokupni trošak razvoja. U razvoju je sudjelovalo 11 Končarevih tvrtki i više od 250 stručnjaka. HŽ nakon isprobavanja prototipa treba raspisati javni natječaj na kojem ćemo, uvjereni smo, pobijediti, rekao je Bago. HŽ je naručio ukupno tri prototipa vlakova - drugi prototip dovršava se u Gredelju, a radi se o elektromotornom vlaku za gradsko-prigradski promet. Treći prototip, koji bi trebao biti gotov početkom jeseni, je dizelmotorni vlak za regionalni promet. Končar, Gredelj i ostale domaće tvrtke partneri smatraju te narudžbe poslom od strateškog nacionalnog značaja.
ZAGREB - Cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom su tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasle za 6,1 posto, a najviše su porasle proizvođačke cijene žitarica, za čak 69,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Visok rast u prvom kvartalu ove u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježile su i cijene krumpira, uključujući sjemenski, koje su porasle za 42 posto. Cijene voća istodobno su porasle za 25 posto, a cijene povrća za 8,3 posto. Cijene proizvoda biljne proizvodnje niže su kod cvijeća i sadnica (2,5 posto), vina (19,4 posto) i maslinova ulja (17,9 posto). Ukupno su cijene biljnih proizvoda u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasle za 7,7 posto, a nešto blaži rast, za 5,2 posto, bilježe cijene stoke i stočnih proizvoda. Proizvođačke cijene mlijeka u prvom su tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bile više za 12,4 posto, a konzumnih jaja za 5 posto.
ZAGREB - Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 1,6 milijardi kuna, što je 18,8 posto više nego u istom razdoblju lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 1,2 milijarde kuna i porasla je 25,4 posto, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 407,9 milijuna kuna, što je rast od 2,4 posto. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prvom tromjesečju grubo obrađeno drvo sudjeluje s 24,6 posto. Vrijednost otkupa i prodaje grubo obrađenog drva iznosi 406,5 milijuna kuna. Slijedi sirovo kravlje mlijeko s udjelom od 21 posto, ili vrijednošću otkupa i prodaje u iznosu od 347,9 milijuna kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi do podneva je ostvareno 7 milijuna kuna prometa, za što je ponajviše zaslužna dionica HT-a, kojom je protrgovano nešto više od 4 milijuna kuna. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,16 posto, na 2.208 bodova, a Crobex10 0,24 posto na 1.229 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 7 milijuna kuna, što je otprilike 3,5 milijuna više nego jučer u ovo doba. Do podneva je dionicom HT-a ostvareno 4,3 milijuna kuna prometa. Cijena joj se spustila 0,9 posto, na 259,55 kuna. Slijedi dionica Luke Rijeka, s prometom od svega 565.000 kuna prometa, i padom cijene za 1,53 posto, na 181 kunu. U nešto većem fokusu investitora još je i dionica Ericssona Nikole Tesle, s prometom od 494.000 kuna. Cijena joj je pala 0,94 posto, na 1.613 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,05 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi iznosi 7,383572 kune. Kuna je blago oslabila i prema britanskoj funti, za 0,02 posto, na 8,464487 kuna. Istodobno je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,50 posto, te prema švicarskom franku za 0,24 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,199699 kuna, a franka 5,869761 kunu.