ZAGREB - Ministrica financija Martina Dalić i voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm potpisali su danas Ugovor o zajmu u iznosu od 150 milijuna eura za razvojnu politiku gospodarskog oporavka Republici Hrvatskoj, priopćeno je iz Ureda Svjetska banke i Ministarstva financija. Zajam je prvi od predviđena dva zajma čiji je cilj poduprijeti napore koje Hrvatska ulaže u ubrzavanje održivog gospodarskoga oporavka tijekom razdoblja od dvije godine. Zajmom se podupiru reforme u dva područja. Prvo su napori u fiskalnoj konsolidaciji kroz smanjenje troškova javne uprave, zdravstva, mirovina i socijalne skrbi. Zajmom se podupire i razvoj dinamičnog privatnog sektora kroz unaprjeđenje poslovnog okruženja te smanjenje uključenosti države u poslovni sektor. U priopćenju se navode i ključni pokazatelji uspješnosti Programskog zajma za razvojnu politiku gospodarskog oporavka. Među tim pokazateljima su smanjenje potrošnje opće države sa 43,2 posto BDP-a u 2010. na 40,9 posto BDP-a 2012.; smanjenje ukupne mase plaća za opću državu s 10,7 posto BDP-a koliko je iznosila 2010. na 9,9 posto BDP-a u 2012.; smanjenje ukupne javne potrošnje za zdravstvo sa 6,9 posto BDP-a iz 2010. na 6,2 posto BDP-a u 2012.; smanjenje izdvajanja za socijalne naknade s 2,6 posto BDP-a iz 2010. na 2,3 posto BDP-a u 2012.; te smanjenje izdvajanja za mirovine s 10,5 posto BDP-a u 2010. na 9,7 posto BDP-a u 2012. Kao ključni pokazatelji navode se i povećanje stope sudjelovanja radne snage na tržištu rada (15-64 godina) sa 62,4 posto koliko je iznosila 2009. na 64 posto u 2012.; povećanje udjela privatnog sektora u BDP-u sa 70 posto u 2009. na 75 posto u 2012.; te povećanje izdataka za istraživanje i razvoj s 0,8 posto BDP-a 2009. na 1,1 posto u 2012.
ZAGREB - Mađarski MOL danas je objavio svoj odgovor Hanfi, na zahtjev o dostavi podataka o načinu stjecanja dionica Ine, u kojem navodi da su nakon isteka privatne ponude određeni dioničari ponudili svoje dionice MOL-u koji ih je pristao steći, odnosno da je ušao u transakcije i sklopio ugovore za stjecanje Inih dionica. Osim tih transakcija i ugovora "MOL nije omogućio nikakva financijska sredstva nikakvim drugim osobama za stjecanje Ininih dionica", ističe MOL u odgovoru u kojem Hanfi zamjera i na proceduri dostave dopisa, te izražava ozbiljnu zabrinutost oko postupanja s povjerljivim informacijama i poslovnim tajnama. Na pitanje je li MOL, osim putem privatne ponude objavljene 14. prosinca prošle godine, stjecao Inine dionice putem povezanih osoba, MOL navodi da je nakon isteka roka ponude stekao dionice od trećih osoba, ali da "po MOL-ovom najboljem saznanju povezane osobe nisu stekle Inine dionice". U odgovoru na upit ima li udjele u društvima ili posjeduje podružnice čije je sjedište u Cipru i jesu li ta društva od 14. prosinca 2010. stjecala dionice Ine, MOL navodi da u javno dostupnim izvještajima objavljuje sve svoje strane izravne i neizravne poslovne interese uključujući i one na Cipru. Pritom navodi 17 društava registriranih u Cipru i napominje da nema drugih interesa u društvima s Cipra, osim onih koje je već objavila MOL Grupa. "Po MOL-ovom najboljem saznanju nijedno od društava povezanih s MOL-om nije steklo dionice društva Ina d.d. putem povezanih osoba".
RIJEKA - Članovi Odbora hrvatske brodogradnje, koji okuplja brodograditelje u Sindikatu metalaca Hrvatske (SMH), na današnjoj konferenciji za novinare zatražili su da im Vlada u roku osam dana objasni što je s planovima preustroja brodogradilišta i što će škverani raditi iduće godine. Ako Vlada to ne učini organizirat ćemo sindikalne akcije, najprije u Brodosplitu, a zatim u ostalim brodogradilištima, rekao je predsjednik Odbora i povjerenik SMH-a u riječkom 3. maju Juraj Šoljić. Rekao je kako se u svim brodogradilištima u primorskim županijama, koja zapošljavaju najmanje 13.000 ljudi, događa "socijalni genocid". Povjerenik SMH-a u Brodosplitu Joško Franić upozorio je kako to brodogradilište nema posla i novih ugovora, da u sadašnjim uvjetima ne može funkcionirati, a sve ukazuje na to da se splitski škver vodi u stečaj. Najavio je za slijedeći ponedjeljak odluku o tome što će poduzeti sindikat, a vjerojatno će radnike pozvati na obranu radnih mjesta i industrijske akcije. Povjerenik SMH-a u Brodotrogiru Slavko Bilota najavio je kako bi i trogirski škver za nekoliko mjeseci mogao ostati bez posla. Povjerenik SMH-a u Brodogradilištu Nauta Lamjana Mario Košta izvijestio je kako je tamo jučer prekinut štrajk jer je račun tvrtke deblokiran, a radnicima su isplaćene plaće za veljaču. Košta tvrdi da je vlasnik, koji je brodogradilište kupio za jednu kunu, prije svega zainteresiran za zemljište, a i vlasnici terena uz brodogradilište također žele njegovo gašenje jer bi im tada zemljište više vrijedilo.
ZAGREB - Bonitetna kuća Dun & Bradstreet (D&B) u izvještaju za svibanj i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja, a njezine ekonomske izglede snažno veže uz završetak pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. U kratkom opisu poslovne klime u Hrvatskoj, D&B se osvrće na Vladin prijedlog zakona o zabrani neregistrirane djelatnosti kojem je cilj smanjiti udio sive ekonomije, koji je po procjenama Svjetske banke u Hrvatskoj veći od 35 posto BDP-a. Čak i niže procjene ukazuju da je taj udjel značajno veći od srednjoeuropskog prosjeka, a donošenjem zakona država bi imala koristi kroz veće zarade od poreza i veću zaštitu potrošača, kaže se u izvještaju. D&B je revidirao procjenu rasta BDP-a za ovu godinu na 1,5 posto, te na 2,2 posto za 2012. Ipak, D&B i dalje iskazuje zabrinutost zbog visoke nezaposlenosti.
OSIJEK - Hrvatsko gospodarstvo imat će relativno slabu dinamiku oporavka, uz potencijalni rast do maksimalno dva posto, te kratkoročno kontroliranu inflaciju, istaknuli su čelnici odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke na današnjem predstavljanju makroekonomskih prognoza "Macroeconomic outlook 2011-2012" u Osijeku. Analitičari te banke u ovoj godini očekuju rast BDP-a od 1,0 posto, a u 2012. godini rast za 1,8 posto. U ovoj i idućoj godini ne očekuje se eskalacija inflacije, a procjenjuje se da će se ona kretati od 3,5 do 4 posto, što se smatra razinom koja se može kontrolirati, a i stabilan tečaj kune utjecat će na nadziranje inflacije, kazao je direktor odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke Hrvoje Stojić. Ističe i da će se nova vlada morati suočiti s donošenjem plana fiskalne konsolidacije, prvenstveno u području socijalnih prava, što će se negativno odraziti na kupovnu moć stanovništva, a time i na potrošnju. Hrvatsko je gospodarstvo u zadnje dvije godine doživjelo značajan pad potrošnje i investicija, što bi moglo imati posljedice po konkuretnost domaćeg gospodarstva, koje se najslabije oporavlja od onog u regiji, rekao je Stojić.
ZAGREB - Redovni promet na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio 16,1 milijun kuna, a Crobex je porastao za 0,09 posto, na 2.210,79 bodova. Vrijednost pak specijaliziranog dioničkog indeksa Crobex10 pala je za 0,22 posto, na 1.228,82 boda. Najveći promet među dionicama od 3,7 milijuna kuna ostvaren je trgovanjem dionicama HT-a čija cijena je blago pala, za 0,02 posto, na 257,94 kune. Za 2,2 milijuna kuna protrgovano je dionica Podravke, uz rast cijene od 0,63 posto, na 320 kuna. Promet nešto manji od 2,1 milijun kuna imala je dionica Dom Holdinga, koje među trgovanijim dionicama bilježe i najveći rast, za 7,65 posto, na 76 kuna. Građevinare po prometu predvodi Ingra sa 1,2 milijuna kuna. Cijena te dionice nastavlja padati, danas za čak 5,80 posto, na 11,53 kune. Dionici Dalekovoda cijena je pak pala za 2,77 posto, na 230 kuna, uz promet od 1,1 milijuna kuna. Dionica Belja danas je protrgovano za 716 tisuća kuna, uz rast cijene za 0,21 posto, a porasla je i cijena dionicama Ericsson Nikole Tesle i to za 0,40 posto, uz promet od 613,7 tisuća kuna. Rast cijene među trgovanijim dionicama bilježe i dionice Leda (0,45 posto), Petrokemije (1,95 posto), AD Plastika (2,69 posto), dok su cijene pale dionicama Atlantic grupe (0,41 posto), povlaštenim dionicama Adris grupe (0,74 posto), Instituta IGH (2,94 posto), Sunčanog Hvara (5,59 posto), itd.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je, posljednjeg dana održavanja obvezne pričuve, potražnja bila vrlo skromna, a ponuda obilna. Danas je prijavljeno 44 milijuna kuna potražnje, što je gotovo 34 posto manje nego jučer. Istodobno, ponuda je blago porasla, za otprilike 3 posto, na 274 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na pozajmice s rokom vraćanja za 2 tjedna, kojih je odobreno 14 milijuna kuna, po kamatnoj stopi od 1,5 posto. Prekonoćnih pozajmica ugovoreno je 8 milijuna kuna, pri čemu je kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,37 na 0,42 posto. Ujedno, odobreno je i 2 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za 3 mjeseca, po cijeni od 5,5 posto, što je 2,5 postotnih bodova više nego jučer. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 24 milijuna kuna. Prosječna kamatna stopa skočila je s jučerašnjih 0,4 na 1,49 posto.