OPATIJA - U 2011. možemo očekivati određene pozitivne pomake, ali će oni svojih intenzitetom i načinom biti samo potvrda onoga što smo predviđali prije dvije godine, a to je da će oporavak hrvatske ekonomije biti dug i spor, izjavio je danas u Opatiji guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski koji u ovoj godini očekuje rast BDP-a od oko 1 posto. "Za mnogo toga sami smo si krivi", rekao je Rohatinski na 14. znanstveno-stručnoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište". U ovoj se godini, rekao je, očekuje ubrzanje kreditne aktivnosti banaka, deficit platne bilance mogao biti oko 2,5 posto BDP-a, a predviđa se stabiliziranje inozemnog duga na razini od oko 46 milijarda eura. Deficit konsolidirane opće države iznosit će oko 6 posto BDP-a. Prosječni tečaj kune prema euro kretat će se oko 7,40, dok bi prosječna stopa inflacije mogla biti oko 3 posto. Ocjenjujući situaciju na prijelazu iz prošle u ovu godinu, rekao je da je ekonomska aktivnost u fazi relativne stagnacije, da je posebno nepovoljan daljnji pad industrijske proizvodnje, dok je građevinarstvo i dalje u dubokoj depresiji. Jedini pozitivni impuls dolazi od rasta izvoza i usluga. Inflacija se ubrzava, a osnovni generatori ubrzanja su cijene hrane i tekućih goriva. Sadašnju situaciju oslikao je stavovima Europske komisije i Europske središnje banke za razgovore o Pretpristupnom ekonomskom programu. U tim stajalištima ističe se da porast inflacije zahtijeva poseban oprez, da je vanjska ranjivost zemlje zbog dispariteta kretanja tečaja i domaćih troškova povećana te da treba pojačati napore na ograničavanju rasta plaća i provođenju drugih mjera za jačanje konkurentnosti. Njihova stajališta su da je ključna provedba gospodarskog oporavka i zakona o fiskalnoj odgovornosti te da treba nastaviti napore na smanjenju upotrebe valutne klauzule u depozitima i kreditima, rekao je Rohatinski.
POPOVAČA - U poslovnoj zoni Mišička u Popovači danas je otvorena PharmaS-ova tvornica generičkih lijekova, 300 milijuna kuna vrijedna investicija Luke Rajića. Tvornicu je svečano otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor ocjenivši to važnim trenutkom u gospodarskom životu Hrvatske jer se radi o ulaganju u proizvodnju i nova radna mjesta, što jedino jamči Hrvatskoj da može krenuti naprijed i "punim jedrima izaći iz krize". Premijerka je naglasila da će Vlada nastaviti politku otvaranja vrata investitorima kroz uklanjanje administrativnih barijera i borbu protiv korupcije. Tvornica se prostire na 6.400 četvornih metara na kojima se nalaze suvremeni laboratorij za ispitivanje kvalitete lijekova, pogon za proizvodnju, skladište i uredski prostori. U PharmaS-u je zaposleno 150 ljudi, od čega polovica u Hrvatskoj, a ostali u regionalnim tvrtkama u Srbiji i BiH. Većinom su to stručnjaci s prosječno 15 godina radnog iskustva u farmaceutskoj industriji, a dužnost direktorice tvrtke PharmaS Rajić je povjerio bivšoj izvršnoj direktorici Plive Zdravki Knežević. Cilj je proizvodnja visokokvalitetnih i cijenom povoljnih generičkih lijekova, a tvrtka planira u prvih pet godina prodati lijekova za ukupno 200 milijuna kuna.
OPATIJA - Ministrica financija Martina Dalić na 14. znanstveno-stručnoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište" u Opatiji kazala je da se hrvatska fiskalna politika nije odrekla aktivne potpore gospodarskom oporavku koja će biti usmjerena na jačanje i oporavak investicijskog ciklusa. Govoreći o dosadašnjem vođenju fiskalne politike, istaknula je kako je najvažnija lekcija koju bi hrvatska fiskalna politika trebala izvući da se štedjeti mora tijekom dobrih vremena kako bi se moglo trošiti tijekom najveće krize, tj. da oprez financijske politike u dobrim vremenima jamči da će biti prostora za reakciju u krizi. Donošenjem fiskalnih zakona Hrvatska je pokazala da postoji spremnost prihvaćanja tih lekcija, kazala je ministrica Dalić dodavši da primjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti u uvjetima određenima strukturom rashoda neće biti laka.
ZAGREB - Masterplan razvoja hrvatskog gospodarstva, koji će sadržavati ključne točke razvoja Hrvatske, bit će predstavljen 18. svibnja na 1. kongresu hrvatskih menadžera i poduzetnika pod nazivom "Mi znamo kamo", najavili su čelnici Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika HUM-CROMA i Hrvatske obrtničke komore na današnjoj konferenciji za novinare. Hrvatskoj treba jaka proizvodnja, a strateški zaokret prema re-industrijalizaciji hrvatskog gospodarstva prvi je korak ka oporavku i izlasku iz krize, kazao je jedan od glavnih kreatora masterplana i predsjednik CROMA-e Vladimir Ferdelji. Masterplan ima deset glavnih područja promjena, kao što su koordinirana promjena monetarne i fiskalne politike, promjena načina upravljanja državnim poduzećima, optimiziranje razvoja proizvodnje i industrije, rješavanje nelikvidnosti, smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj i dr. Ferdelji je kazao kako se politika koja se vodi zadnjih 15-tak godina bazira na potpuno pogrešnoj doktrini, a to je da Hrvatska može ostvariti visoki rast na uslugama i potrošnji baziranoj na zaduživanju, prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije. Smatra i kako je program gospodarskog oporavka u godinu dana primjene polučio dijametralno suprotne efekte od očekivanih - gubitak daljnjih 56 tisuća radnih mjesta, povećanje nelikvidnosti sa 28 na 36 milijardi kuna, povećanje ino duga za 2,7 milijardi eura, daljnji pad BDP-a.
ZAGREB - Trenutačna je situacija loša, no građani vjeruju da će za dvije godine kvaliteta života u Hrvatskoj biti znatno bolja, pokazuju zadnji podaci istraživanja Nacionalnog indeksa sreće magazina Banka, agencije za istraživanje tržišta Hendal i osiguravajuće kuće Allianz. Nacionalni indeks sreće (NIS) u ožujku je iznosio 62,1 bod i bio je malo manji negoli u prethodnom mjesecu, za 0,5 bodova, a u odnosu na godinu dana ranije manji je za 1,9 bodova. Na mjesečnoj razini najviše se smanjilo zadovoljstvo trenutačnom životnom situacijom, sa 52,7 bodova u veljači na 50,9 bodova u ožujku, no gledajući godinu dana ranije taj je pad mnogo manji, pa se može zaključiti kako se u godinu dana i nije mnogo promijenilo. No, ta komponenta indeks sreće iznosi svega 50,9 bodova i na samoj je granici prelaska u nezadovoljstvo, a to je sve ispod 50 bodova. Zanimljivo je, međutim, da građani procjenjuju kako će im život za dvije godine (2013.) biti znatno bolji nego što je sada te da su očekivanja danas veća (60,1 bod) nego prije godinu dana (56,7 bodova).
ZAGREB - Uz prilično oskudan promet na Zagrebačkoj burzi danas je nastavljeno letargično trgovanje, pri čemu je promet iznad milijun kuna ostvaren do podneva jedino dionicom HT-a. Crobex indeks oko podneva bio je na dobitku 0,22 posto, na 2.202 boda, a Crobex10 0,2 posto na 1.229 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je otprilike 4 milijuna kuna, kao i jučer u to doba. Dionicom HT-a ostvareno je do podneva 1,7 milijuna kuna prometa, a cijena joj je u blagom minusu, od 0,16 posto, na 257 kuna. Promete iznad 400.000 kuna bilježe još i dionice Adrisa te Dom holdinga. Pritom cijena redovne dionica Adrisa stagnira na 301 kunu, dok je Dom Holdinga skočila 1,44 posto, na 62,18 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnu listu oslabila prema euru za 0,09 posto pa srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,376986 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i švicarski franak ojačavši 0,40 posto, na 5,777262 kune po srednjem tečaju, a porasla je i vrijednost američkog dolara, za 0,12 posto te njegov srednji tečaj iznosi 4,964324 kune. Istodobno je srednji tečaj britanske funte od 8,183921 kunu niži za 0,03 posto.