ZAGREB - U sklopu predpristupnog programa IPA IV. komponente - Razvoj ljudskih resursa, danas su dodijeljena bespovratna sredstva ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna za 23 projekta iz programa "Mladi na tržištu rada". Osnovni cilj programa "Mladi na tržištu rada" je smanjenje nezaposlenosti mladih na regionalnoj razini kroz projekte koji potiču njihov lakši pristup tržištu rada i partnerski pristup, istaknula je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah. Ukupna sredstva koja je EU namijenila Hrvatskoj za provedbu programa razvoja ljudskih potencijala iznose 86 milijuna eura za razdoblje od 2007. do 2011. godine, rekao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. Nakon ulaska Hrvatske u EU otvaraju se mogućnosti sudjelovanja u strukturnim i kohezijskim fondovima, a za razvoj ljudskih potencijala bit će na raspolaganju znatno veća financijska sredstva iz europskog socijalnog fonda, napomenuo je Popijač. No, do tada treba iskoristiti predpristupne fondove, a za IPA IV. komponentu predviđeno je još preko 20 milijuna eura bespovratnih sredstava. Stoga je Popijač pozvao sve zainteresirane da prate objave natječaja za dodjelu sredstava na web stranicama Ministarstva gospodarstva i pokušaju iskoristiti mogućnosti koje im pruža financijska pomoć EU. Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje je visoka, a posebice je alarmantno što je udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih lani iznosio čak 30 posto, upozorio je šef delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren. Zbog toga je dodjela bespovratnih sredstava za projekte zapošljavanja mladih, koji vrijede ukupno 2,6 milijuna eura, u što je uključen i sektor civilnog društva, dobar primjer politike kojom EU pomaže pojedinim zemljama u rješavanju njihovih problema, kaže Vandoren.
ZAGREB - Glavni elementi zašto su kamatne stope u Hrvatskoj nešto više nego u zemljama eurozone su cijena izvora sredstava i premija na rizik dužnika koja će se gospodarskim oporavkom i nekim očekivanim reformama smanjiti, i tada će i loši krediti padati, a kamate će se još više približiti kamatama eurozone. Istaknuo je to direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček na današnjem predstavljanju HUB Analiza pod nazivom "Kamatne stope u padu: smanjuje se razlika u odnosu na eurozonu". U krizi su kamatne stope u eurozoni padale, dok su u Hrvatskoj rasle, odnosno došlo je do divergencije kamatnih stopa, no sad su počele ići jedna prema drugoj (konvergirati), istaknuo je Bohaček. U Hrvatskoj kamatne stope padaju od početka 2010., a u eurozoni su počele rasti od kraja 2010., tako da se ta razlika smanjuje, kazao je Bohaček. Najnovije HUB Analize pokazale da su kamatne stope na depozite u Hrvatskoj veće nego u eurozoni, odnosno, pasivne kamatne stope na depozite nalaze se iznad prosjeka EU ili čak i izvan intervala eurozone, barem kada je riječ o depozitima stanovništva. S druge strane, kamatne stope na kredite stanovništvu kreću se u okviru intervala eurozone ili oko njegova gornjeg praga, kao da je Hrvatska već nova članica. Kamatne stope poduzećima su više od eurozone, pogotovo kratkoročni krediti zbog rizičnosti malog i srednjeg poduzetništva, dok su dugoročni krediti na samoj gornjoj granici eurozone, kazao je Bohaček.
ZAGREB - Ukupna industrijska proizvodnja u prvom je tromjesečju ove godine zabilježila pad od 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je deseti uzastopni kvartal u kojem industrija bilježi pad, uz izuzetak prvog i trećeg kvartala prošle godine u kojima je zabilježen minoran rast (stagnacija) od 0,3 posto, odnosno 0,2 posto, ističu analitičari Privredne banke Zagreb u najnovijim PBZ tjednim analizama. U odnosu na pretkrizni prvi kvartal 2008. godine industrijska proizvodnja bilježi minus od oko 14,5 posto, navodi Ivana Jović. Rast zaliha i nastavak pada obujma industrijske proizvodnje potvrđuje tezu o nestabilnosti inozemne potražnje i presporom oporavku domaće potražnje. To potvrđuju i podaci o kretanju robne razmjene u prvom ovogodišnjem kvartalu. Robni je izvoz zabilježio smanjenje od 4,1 posto, dok je uvoz zabilježio rast od 1,2 posto. Pad robnog izvoza u prvom kvartalu posljedica je 21,5 postotnog pada zabilježenog u ožujku do čega je, između ostalog, doveo i 43,4 posto manji izvoz ostalih prijevoznih sredstava (brodova). Sudeći dakle prema kretanjima robnog izvoza i uvoza, te činjenici da se radi o turistički slabo značajnom prvom kvartalu, možemo očekivati negativni doprinos neto izvoza ukupnom gospodarskom rastu, što će uz slabu domaću potražnju i daljnji pad investicija dovesti do pada BDP-a u prvom kvartalu od oko 1 posto, zaključuje analitičarka PBZ-a.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 5.242 kune, što pokazuje nominalni pad za 1,9 posto, a realni za 2,3 posto u odnosu na siječanj, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na veljaču prošle godine, prosječna je mjesečna isplaćena neto plaća za drugi mjesec ove godine nominalno bila viša za 1,7 posto, dok je realno niža za 0,5 posto. Za razdoblje od siječnja do veljače ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 5.292 kune. U odnosu na isto razdoblje 2010. to je nominalno više za 1,6 posto, a realno je niže za 0,5 posto. Među pojednim djelatnostima najveću prosječnu neto plaću za veljaču imali su zaposleni u promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanju tržišta, u iznosu od 9.989 kuna. Najniže su pak prosječne neto plaće uobičajeno u pojednim djelatnostima unutra prerađivačke industrije. Tako je prosječna neto plaća za veljaču u proizvodnji kože iznosila 2.764 kune, a u proizvodnji odjeće 2.788 kuna.
ZAGREB - Cijena dionice HT-a danas je na Zagrebačkoj burzi, uslijed ex-dividend daya, potonula na najnižu razinu od srpnja prošle godine te uzrokovala pad indeksa za više od 1 posto. Crobex indeks oko podneva bio je na gubitku 1,36 posto, na 2.203 boda, a Crobex10 1,76 posto na 1.224 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 13 milijuna kuna, i bio je otprilike 5,5 milijuna veći manji nego u petak u ovo doba. Dionica HT-a tijekom jutra završila je u blokadi jer joj je cijena pala za više od 10 posto, na 252,2 kune. Oštar pad cijene HT-a bio je očekivan jer od danas ta dionica ne nosi pravo na isplatu dividende za prošlu godinu u iznosu od 22,76 kuna. Njome se oko podneva trgovalo po 254,25 kuna, što je cjenovni pad od 9,32 posto i njezina najniža razina od 20. srpnja 2010., kada je na zatvaranju iznosila 254 kune. Dosad je njome ostvareno gotovo 10 milijuna kuna prometa. Po likvidnosti slijedi dionica Petrokemije, s ostvarenih nešto iznad milijun kuna. Cijena joj je porasla 2,4 posto, na 163,99 kuna. Cijena dionice Dalekovoda pala je 2 posto, na 240 kune. Spustile su se i cijene dionica IGH i to za 3,75 posto, te Ingre, za 0,54 posto.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,05 posto u odnosu na tečajnu listu od petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 7,358205 kuna. Kuna je oslabila i prema svim ostalim promatranim inozemnim valutama, prema švicarskom franku za 0,15 posto, američkom dolaru za 0,20 posto te prema britanskoj funti za 0,27 posto. Srednji tečaj švicarskog franka na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,715111 kunu, dolara 4,957691 kunu, a funte 8,268575 kuna.