Dow Jones indeks potonuo je 139 bodova, ili 1,10 posto, na 12.584 boda, dok je S&P 500 pao 0,91 posto, na 1.335 bodova, a Nasdaq indeks 0,48 posto, na 2.814 bodova.
Cijena nafte potonula je jučer za više od 9 posto, što je jedan od njezinih najvećih dnevnih padova u povijesti.
Terminska cijena 'crnog zlata' na burzi u New Yorku potonula je oko 10 dolara, zaronivši po prvi puta od polovice ožujka ispod razine od 100 dolara po barelu. Na Londonskom je tržištu, pak, cijena nafte u jednom trenutku pala za 12 dolara, na 110,9 dolara.
Posljedica je to slabih makroekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta američkog i njemačkog gospodarstva, snažnog rasta tečaja dolara i automatskog aktiviranja naloga za prodaju nafte u slučaju pada njezine cijene ispod ključnih cjenovnih razina.
Strahovanja da će slabljenje najvećih svjetskih gospodarstava izazvati pad potražnje izazvala su i oštar pad cijena drugih sirovina. Tako je cijena srebra potonula više od 8 posto, zlata 2, bakra 3, prirodnog plina 7 posto…
Reuters/Jefferies CRB indeks, koji prati cijene sirovina, potonuo je jučer 4,9 posto i na putu je najvećeg tjednog pada od kraja 2008. godine.
„Ovo možda znači da je puknuo balon napuhanih cijena sirovina“, kaže Hugh Johnson, direktor u tvrtki Hugh Johnson Advisors.
Cijene sirovina posljednjih su mjeseci dosezale najviše razine u više godina jer su ulagači očekivali da će rast najvećih svjetskih gospodarstava poticati potražnju za sirovinama. Mnogi analitičari upozoravali su, pak, da su cijene sirovina previsoke, s obzirom na spori oporavak gospodarstava.
Ulagače na burzama prvo je jučer uznemirio neočekivani pad industrijskih narudžbi u Njemačkoj, što navješćuje slabljenje najvećeg europskog gospodarstva.
Ulje na vatru dolio je podatak da je prošloga tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima skočio za 43.000, na 474.000, najvišu razinu u osam mjeseci, dok su analitičari očekivali pad na 410.000.
Zbog oštrog pada cijena nafte, pod najvećim je pritiskom jučer na Wall Streetu bio energetski sektor. S&P indeks tog sektora potonuo je 2,3 posto, pri čemu su više od 2 posto pale cijene dionica naftnih divova, kao što su Exxon Mobil, ConocoPhillips i Chevron.
Među rijetkim dobitnicima bio je jučer zrakoplovni sektor jer pad cijena goriva pozitivno utječe na poslovanje tih kompanija. Indeks tog sektora porastao je 3,2 posto, što je njegov najveći dnevni skok u dva mjeseca.
Koliko je pad cijena sirovina uznemirio ulagače, pokazuje i snažan rast VIX indeksa Čikaške burze opcija. 'Indeks straha' skočio je 6,6 posto, na 18,20 bodova, najvišu razinu od kraja ožujka. To pokazuje da su ulagači spremni platiti više za zaštiru svojih portfelja od daljnjeg pada cijena dionica.
Da se ulagači žurno povlače s tržišta pokazuje i iznadprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile 9,2 milijarde dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 7,7 milijardi.
Pritom je odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 8 naprema 5.
I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 1,07 posto, na 5.919 bodova, a pariški CAC 0,95 posto, na 4.004 boda. Frankfurtski DAX indeks ojačao je, pak, 0,04 posto, na 7.376 bodova.