CHICAGO
Operacija Bljesak, čiju je 16. obljetnicu Hrvatska obilježila u nedjelju, bila je važna za hrvatski put u "neovisnost i slobodu" izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u Chicagu, gdje boravi na prvoj etapi svog višednevnog posjeta Sjedinjenim Državama. "Ovom prilikom ističem kako je ta operacija bila jako važna za hrvatski put u neovisnost i slobodu", kazao je Josipović hrvatskim novinarima u Chicagu, podsjetivši da je prošloga tjedna primio sudionike Bljeska i odlikovao neke od njih. On je ponovno naglasio kako je "naš Domovinski rat bio praveden, obrambeni rat", ali i da "zločini koji su se dogodili trebaju biti kažnjeni". Predsjednik Josipović zatekao se na Praznik rada 1. svibnja u Chicagu, gradu za koji je Međunarodni praznik rada najuže vezan, jer se njime obilježava pokolj čikaških radnika u štrajku iz svibnja 1886. "Koristim priliku da svim građanima i građankama čestitam Praznik rada i da zaželim da u Hrvatskoj svi mogu živjeti od svog rada i da svi imaju radno mjesto", rekao je hrvatski predsjednik, dodajući kako na tom putu veliki napor čeka sve one koji odgovaraju za državu.
CHICAGO
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u nedjelju u Chicagu da su ciljevi njegova posjeta Sjedinjenim Državama dodatno "ojačati bilateralne odnose" s Washingtonom, kao i obnoviti i ojačati veze s hrvatskom dijasporom. Do Josipovićeva posjeta SAD-u dolazi u završnoj fazi hrvatskih pregovora o pristupanju Europskoj uniji, u čemu je Hrvatskoj važna američka potpora. "Ulazak u EU i potpisivanje ugovora je u prvom redu odnos nas i EU-a, no podrška i suradnja SAD-a u tom i drugim pitanjima, kao što su NATO, bilateralna suradnja i globalni odnosi, jako je važna za Hrvatsku", rekao je Josipović hrvatskim novinarima u Chicagu. "Sjedinjene Države, kao jedan od ključnih igrača na svjetskoj pozornici, uvijek su podržavale Hrvatsku i na neki način smo uvijek zajednički razmatrali sva važnija pitanja", naglasio je hrvatski predsjednik. Josipović će o završetku pristupnih pregovora s EU-om, te o bilateralnoj i multilateranoj suradnji Hrvatske i SAD-a na političkom, sigurnosnom i gospodarskom planu, u utorak u Washingtonu razgovarati s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom i državnom tajnicom Hillary Clinton.
ZAGREB
Presude hrvatskim generalima razmjerne su počinjenim zločinima i Hrvatska ih mora prihvatiti, rekla je nekadašnja glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji Carla del Ponte u intervjuu za novosadski Dnevnik. U kratkom intervjuu za "Dnevnik" ona je komentirala pitanje nepravomoćne presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. "Suđenje u povodu i presuda Gotovini razmjerni su tim počinjenim ratnim zločinima", rekla je i dodala: "I Hrvatska mora prihvatiti tu presudu. No za konačnu odluku, zasad, još moramo pričekati žalbeni postupak".
WADOWICE
Mnogobrojni Poljaci u nedjelju su proslavili beatifikaciju svojeg sunarodnjaka pape Ivana Pavla II. na misama održanim diljem zemlje, a poljski premijer Donald Tusk pozdravio je "čudo" što ga je Karol Wojtyla donio svojoj zemlji. Na dan kada je Ivan Pavao II. beatificiran i samo je korak do proglašenja svetim, njegovi sunarodnjaci prisjetili su se uloge koju je Wojtyla imao u okončanju više od četiri desetljeća duge komunističke vladavine u svojoj domovini. "Ako usporedimo situaciju u kojoj je Poljska bila kada je Karol Wojtyla postao papa i današnju situaciju, uistinu možemo reći da se dogodilo čudo", rekao je novinarima poljski premijer Donald Tusk. On je zajedno s oko 10.000 vjernika pratio misu iz Vatikana i obišao bivši Wojtylin dom - danas muzej u južnome poljskom gradu Wadowicama.
VATIKAN
Španjolski kardinal Agustin Garcia Gasco Vicente, umirovljeni nadbiskup Valencije, umro je u nedjelju od srčana udara netom prije beatifikacije Ivana Pavla II. kojoj je trebao nazočiti, objavili su vatikanski izvori, a prenijela je agencija I.media. Prema toj vjerskoj informativnoj agenciji, kardinalu Vicenteu naglo je pozlilo i prevezen je u obližnju bolnicu gdje je proglašena njegova smrt. U Rim je na beatifikaciju stiglo više od milijun ljudi od kojih su mnogi tijekom svečanosti na kojoj je beatificiran Ivan Pavao II. zatražili liječničku pomoć zbog teškog vremena. Kardinal Vicente umirovljen s dužnosti nadbiskupa Valencije u siječnju 2009. godine u 78. godini. Stigao je u Rim i Vatikan kao i tisuće svećenika, biskupa i kardinala iz cijelog svijeta na svečanost beatifikacije Karola Wojtyle.
MISRATA
Luka libijskog grada Misrate, u okruženju progadafijevih vojnih snaga, u nedjelju navečer je u plamenu nakon žestoka bombardiranja u kojima su smrtno stradale najmanje dvije osobe, izvijestili su očevici. Luka je iznimno važna zbog opskrbe stanovnika grada, a u okruženju provladinih snaga je već dva mjeseca. Svi kopneni pristupi tom gradu prekinuti su. U raketiranju grada desecima raketa kasno poslijepodne i navečer uništen je pristup gradu koji su čuvali pobunjenici, pri čemu su najmanje dvije osobe ubijene. France presse prenosi da su Gadafijeve snage nastavile s bombardiranjem grada koje je trajalo oko dva sata te da su se detonacije mogle čuti i iz područja oko zračne luke, pri čemu je ubijeno nekoliko pobunjenika. Nekoliko stotina afričkih prognanika, koji već tjednima iščekuju evakuaciju, i nedjeljnu večer dočekalo je u šatorima u blizini lučkoga grada. AFP prenosi kako se nakon večerašnjeg bombardiranja ne zna što je s njima.
LONDON/RIM
Talijansko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je u nedjelju "vandalske napade na zgrade stranih veleposlanstava u Tripoliju, među kojima je bilo i talijansko", a službeni London je odlučio protjerati libijskog veleposlanika iz Velike Britanije "nakon napada na britansko veleposlanstvo u glavnom libijskom gradu, kao i druge strane diplomatske misije", izvijestio je Foreign Office. "Jutros su vandalski napadnute zgrade nekoliko stranih veleposlanstava u Tripoliju, među kojima i talijansko", stoji u priopćenju talijanskog ministarstva vanjskih poslova. Zgrada veleposlanstva i rezidencija talijanskog veleposlanika u Tripoliju su, kako prenose talijanski mediji, opljačkane i devastirane. Od polovine ožujka veleposlanstvo je zatvoreno, a osoblje poslano u Italiju. U priopćenju talijanskog ministarstva osuđuje se Gadafijev režim koji nije zajamčio potrebnu zaštitnu stranim diplomatskim misijama u Tripoliju te se kritizira nepoštivanje elementarnih međunarodnih obveza.
KAIRO
Čelnik libijskih ustanika Mustafa Abdel Džalil izjavio je u nedjelju da osjeća bol i tugu za svakom žrtvom pa tako i za sinom i unučadi svog protivnika Moamera Gadafija, ali je njega okrivio za nasilje u zemlji. U zračnom napadu na Gadafijevu rezidenciju rano u nedjelju poginuo je njegov najmlađi sin Saif al-Arab i troje unučadi. Tu je vijest objavila libijska vlada, a strani je izvori dosad nisu potvrdili. "Osjećamo bol i tugu zbog krvoprolića, čak i kada se napada Gadafijeva kuća, kao sinoć. Osjećamo bol za svaku nepravednu žrtvu", rekao je Abdel Džalil. "Ali krv njegovih sinova nije ništa dragocjenija od krvi drugih Libijaca i Libijki", dodao je i proglasio ga krivcem za građanski rat u Libiji. "On je bombardirao naše gradove i sela, on je prolijevao krv i ubijao djecu", rekao je Abdel Džail u razgovoru za televiziju Al-Džaziru.
ZAGREB
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sudjelovao je u nedjelju na obilježavanju 66. godišnjice oslobođenja nacističkog logora Dachaua, priopćeno je iz Mesićeva ureda. Dachau, u blizini glavnog grada Bavarske, Muenchena, bio je prvi koncentracijski logor uspostavljen u Njemačkoj pošto su nacisti Adolfa Hitlera preuzeli vlast, a oslobodile su ga američke jedinice u završnim borbama Drugoga svjetskog rata, 1. svibnja godine 1945. Obilježavanje je organizirao Međunarodni odbor logoraša Dachaua, čiji članovi dolaze iz dvadesetak zemalja, a bivši predsjednik Mesić bio je na ekumenskoj službi Božjoj u karmelićanskom samostanu, a potom i na glavnoj komemoraciji što je organizirana u nekadašnjem logoru ispred krematorija, te na mjestu gdje su se održavala svakodnevna okupljanja i prebrojavanja logoraša.
CAPE CANAVERAL
Glasnogovornik NASA-e Mike Curie u nedjelju je izvijestio da će lansiranje raketoplana Endeavoura, planirano za ponedjeljak, ponovo biti odgođeno, jer još nisu gotovi radovi na uklanjanju elektroničkih problema koji su spriječili prvotno planirano lansiranje u petak. Još nije poznato kada će biti Endeavour biti lansiran na svoju posljednju misiju, rekao je Curie. U petak je posada identificirala problem s grijačima povezanim s pomoćnim agregatom 'shuttlea', zbog čega je lansiranje odgođeno prvi put. Tijekom 14-dnevne misije, Endeavour i njegova posada trebaju na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) dopremiti 7-tonski Alfa magnetski spektrometar (AMS), te rezervne dijelove za postaju. Dvije milijarde dolara vrijedan spektrometar trebao bi istraživati svemirske fenomene kao što su tamna materija, antimaterija i tomu slično.