ZAGREB - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku ove godine smanjena je u odnosu na veljaču za 0,2 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na ožujak prošle godine, pala je za 4,1 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Industrijska je proizvodnja na godišnjoj razini pala i u siječnju, za 6,7 posto, te u veljači za 4,1 posto, pa je kumulativno u prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja smanjena za 4,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u ožujku je bio veći za 0,2 posto u usporedbi sa veljačom, a u usporedbi s ožujkom 2010. godine manji je za 4,4 posto. Proizvodnost rada u industriji pak u prva tri ovogodišnja mjeseca veća je za 1,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju ožujka u usporedbi sa zalihama na kraju veljače veće su za 5,5 posto, a u usporedbi sa zalihama na kraju ožujka prošle godine veće su za 1,4 posto.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u ožujku bilo ukupno 1.379.080 zaposlenih, što je za 904 osobe ili za 0,1 posto više nego u veljači, pokazuju podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama u ožujku u odnosu na veljaču bio veći za 430 osoba i pravne su osobe krajem ožujka imale 1.133.855 zaposlenih. U obrtu i slobodnim profesijama u ožujku su bila 214.022 zaposlena, što je za 0,3 posto ili za 614 osoba više nego u veljači. Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika u trećem je mjesecu ove godine bilo 31.203, što je za 0,4 posto ili za 140 osoba manje nego u veljači. Broj nezaposlenih u ožujku je u odnosu na veljaču smanjen za 1,9 posto ili za 6.281 osobu te je krajem ožujka u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 330.130 nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti, izračunata kao odnos broja nezaposlenih evidentiranih u HZZ-u prema ukupnom aktivnom stanovništvu, smanjena je sa 19,6 posto u veljači na 19,3 posto u ožujku.
ZAGREB - Vlada će izmijeniti dio prijedloga zakona o zabrani neregistrirane djelatnosti koji je u javnosti izazvao kontroverze te izbaciti odredbe koje su, primjerice, zabranjivale susjedsku pomoć ako su susjedi udaljeni više od 500 metara, doznaje se danas iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. U novom nacrtu zakona, koji ide u drugo čitanje u Saboru, uvažili smo sve primjedbe te izbacili dio kojim su bile definirane iznimke od zabrane obavljanja neregistrirane djelatnosti, rekla je novinarima državna tajnica za poduzetništvo Tihana Kraljić. Po novom zakonskom prijedlogu radom u "fušu" ne smatra se ono što je hrvatska tradicija, poput obiteljske ili susjedske pomoći kod popravaka u kući, branja grožđa, pomaganja u selidbi i sl. Sve nejasnoće su izbačene iz zakona koji je usmjeren prvenstveno na kažnjavanje onih koji se ozbiljno bave neregistriranom djelatnošću, a je li nešto prijateljska pomoć ili "fuš" utvrđivat će državni inspektori, najavila je Kraljić.
ZAGREB - Ina Grupa ostvarila je u prvom ovogodišnjem tromjesečju 1,05 milijardi kuna neto dobiti, dok je u istom razdoblju prošle godine poslovala s gubitkom od 131 milijun kuna, pokazuje financijsko izvješće te kompanije objavljeno danas na Zagrebačkoj burzi. Tijekom prvog tromjesečja 2011. godine, INA Grupa povećala je neto prihode od prodaje za 23,2 posto, na 6,94 milijarde kuna. Bolji rezultati posljedica su poboljšanog operativnog poslovanja te utjecaja ostvarenja važnih strateških investicijskih projekata kao i općenito boljeg vanjskog okruženja, navodi se u izvješću. "Najzahtjevnije razdoblje procesa financijske stabilizacije je iza nas. Tijekom protekle godine uspjeli smo ojačati Ininu financijsku stabilnost podmirivši sve značajne obveze i dosegnuvši potrebnu razinu likvidnosti. Tijekom prvog tromjesečja 2011. INA je nastavila s poboljšanjem učinkovitosti, što se može jasno vidjeti na svim razinama poslovanja, kroz unapređenje konkurentnosti te približavanje razine troškova industrijskim prosjecima, ukazujući da je tvrtka na pravom putu te da je počela ostvarivati značajne povrate dioničarima", kaže predsjednik Uprave Ina grupe Zoltana Aldotta.
ZAGREB - Kraš grupa je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila konsolidirane ukupne prihode od 204,1 milijun kuna, što je za 7 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je neto dobit pala 63 posto na 1,62 milijuna kuna, priopćeno je danas iz te tvrtke. Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi od prodaje dosegnuli su 111,8 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu 87,3 milijuna kuna. Ukupni konsolidirani rashodi u prvom kvartalu 2011. godine iznosili su 201 milijun kuna, što je za 5,3 posto manje od nego u prvom kvartalu 2010. godine. Dobit prije oporezivanja iznosila je 3,12 milijuna kuna, dok je neto dobit bila 1,62 milijuna kuna, te je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjena za 2,7 milijuna kuna ili gotovo 63 posto.
ZAGREB - Jadranski naftovod (Janaf) ostvario je u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovne prihode od 97,8 milijuna kuna, što je na razini istog lanjskog razdoblja, dok je neto dobit pala za 24,8 posto, na 17 milijuna kuna, objavila je danas ta kompanija. Poslovni prihodi bili su za milijun kuna niži nego u istom razdoblju prošle godine, kao posljedica manjeg obujam transporta nafte i skladištenja za inozemne kupce. U odnosu na plan, manji su za 9,3 posto. Ukupni prihodi Janafa iznosili su u prvom kvartalu 100,6 milijuna kuna, što je na razini prihoda istog lanjskog razdoblja. Neto dobit smanjena je za 5,6 milijuna kuna, ili 24,8 posto, u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Bruto dobit od 21,3 milijuna kuna je za 7 milijuna kuna niža nego u istom lanjskom razdoblju, ali i 3,5 posto viša od planirane, navodi se, među ostalim, u izvješću Janafa.
ZAGREB - Kutinska Petrokemija izvijestila je danas da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovala s neto dobiti od 39,5 milijuna kuna, nasuprot 36,4 milijuna kuna gubitka u istom razdoblju lani. Istodobno je povećala ukupne prihode za 70 posto, na 685,04 milijuna kuna. Porasli su i ukupni rashodi, i to za 47 posto, te su dosegnuli 645,56 milijuna kuna. Još sredinom travnja ove godine iz Petrokemije je objavljeno da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila pozitivan pomak u prodaji mineralnih gnojiva.
ZAGREB - Predsjednici dvaju sindikalnih središnjica, Dušan Semolič iz Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) i Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) potpisali su danas na graničnom prijelazu Obrežje Zajedničku izjavu o financijskoj i gospodarskoj krizi, priopćio je SSSH. Čelnici najveće slovenske i hrvatske sindikalne središnjice u izjavi upozoravaju vlade svojih zemalja da gospodarski oporavak neće biti uspješan ako se bude temeljio na konzervativnoj ekonomskoj politici i neoliberalnim strukturnim reformama. Protiv su ideologije po kojoj je konkurencija jedini element našega života. Europi nisu potrebne stroge mjere štednje već mjere za rast i zapošljavanje. Zahtijevaju kvalitetna i stabilna radna mjesta, bolje osposobljavanje za sve, zajamčene dostojne plaće, snažnu socijalnu zaštitu koja je jedini čuvar društvene povezanosti i solidarnosti, zaštitu kupovne moći, zajamčene bolje mirovine, te kvalitetne javne i socijalne usluge dostupne svima.
ZAGREB - I dok se na Zagrebačku burzu danas slijevaju financijska izvješća domaćih kompanija za prvo tromjesečje, nešto veći interes investitora privlači tek dionica HT-a, kojom je ostvarena većina prometa. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,11 posto, na 2.232 boda, a Crobex10 0,04 posto na 1.249 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 7,3 milijuna kuna, i bio je otprilike 13 milijuna manji nego jučer u to doba. Dionicom HT-a do podneva bilo je ostvareno 5,5 milijuna kuna prometa. Cijena joj se spustila 0,85 posto, na 280 kuna. Slijedeća po visini ostvarenog prometa dionica bila je Atlantic grupe, sa svega 374.000 kuna. Cijena joj je oslabila 1,1 posto, na 740 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke blago, za 0,09 posto, oslabila prema euru u odnosu na jučerašnju tečajnicu, dok je na tjednoj razini, u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka, lagano ojačala prema jedinstvenoj europskoj valuti, za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,354349 kuna. Na tjednoj je pak razini kuna značanije ojačala prema američkom dolaru, za 2,09 posto te prema britanskoj funti za 1,17 posto, dok je neznatno oslabila prema švicarskom franku, za 0,007 posto. Prema jučerašnjoj tečajnoj listi kuna je oslabila prema franku za 0,59 posto, a ojačala prema dolaru za 0,08 posto i prema funti za 0,09 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,706354 kune, dolara 4,947426 kuna i funte 8,245710 kuna.