WASHINGTON
Sjedinjene Države nastavit će pružati pomoć Palestinskoj samoupravi no daljnja pomoć ovisi o novoj palestinskoj vladi, objavio je u četvrtak State Department. Dan nakon što su se dvije inače suprotstavljene palestinske frakcije, Fatah i Hamas, dogovorile o uspostavi jedinstvene palestinske vlade, State Department je objavio kako će SAD razmotriti američku pomoć, koja okvirno iznosi oko 400 milijuna dolara godišnje, nakon što novo palestinsko vodstvo objavi svoje glavne smjernice političkog djelovanja. "Postojeća palestinska vlada za sada ostaje i naš program pomoći se nastavlja", priopćila je glasnogovornica State Departmenta Heide Bronke-Fulton. "Formira li se nova palestinska vlada, procijenit ćemo je na temelju njezine politike i odrediti kako to utječe na našu pomoć", dodala je glasnogovornica. Američki kongresnici iz obiju stranaka upozoravaju da pomirenje između Fataha, kojeg podupiru zapadne zemlje i islamističkog Hamasa može ugroziti američku pomoć ako Hamas nastavi odbijati zahtjeve da odustane od nasilja i prizna Izraelu pravo na postojanje. Vodeći kongresnici republikanaca i demokrata u Predstavničkom domu uputili su u četvrtak pismo palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu pozivajući ga da razmotri dogovor s Hamasom i zaustavi aktivnosti vezane uz priznavanje palestinske države u Ujedinjenim narodima. U pismu se upozorava kako će postojeća američka potpora i pomoć ubuduće biti ozbiljno ugrožena ako se odustane od izravnih pregovora s Izraelom i nastavi s postojećim aktivnostima koje, po mišljenju kongresnika, ugrožavaju američku pomoć i potporu. Obamina administracija suzdržano je reagirala na objavu sporazuma između Fataha i Hamasa. Ona inzistira na tome da bilo koja buduća palestinska vlada mora odustati od nasilja, poštovati postignute mirovne sporazume i priznati izraelsko pravo na postojanje. Izraelski vrh u četvrtak je odbacio iznenadni dogovor Fataha i Hamasa o uspostavi palestinske vlade nacionalnog jedinstva kao fatalnu pogrešku i zapreku miru, no palestinski predsjednik Mahmud Abas drži da će sporazum pridonijeti mirovnim pregovorima s Izraelom.
ZAGREB
Bosna i Hercegovina danas je suočena s najtežom krizom od okončanja rata zbog secesionističke politike bosanskih Srba koja paralizira zemlju, ocijenio je u razgovoru za britanski Guardian od četvrtka Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Sarajevu. Inzko je listu najavio da će morati poduzeti korake kako bi zaustavio referendum o odbacivanju suda BiH za ratne zločine i posebnog tužiteljstva ustanovljenog 2005. međunarodnom uredbom a koji saziva čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik. Dodiku i njegovim suradnicima mogle bi biti uvedene oštre sankcije ako ne odustanu od glasovanja, koje je skupština bosanskih Srba ovoga mjeseca prihvatila velikom većinom glasova, rekao je Inzko. "To je definitivno najozbiljnija kriza od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Nikada ranije takav referendum nije bio planiran. Namjera je poništiti sva postignuća. To prkosi ulozi visokog predstavnika. Bio bi to izravan napad na Daytonski sporazum... Ja ću odbaciti tu odluku", rekao je Inzko. U dvodnevnom posjetu u BiH trenutno boravi Miroslav Lajčak, izvršni ravnatelj za Europu i središnju Aziju zajedničke službe za vanjske poslove EU-a, koji bi se u petak u Banjoj Luci trebao sastati s predstavnicima političkih stranaka iz RS. Kako piše Guardian, očekuje se da Lajčak upozori Dodika da bi se, bude li prkosio međunarodnoj zabrani referenduma, mogao naći suočen sa sankcijama poput onih uvedenih Robertu Mugabeu i Moameru Gadafiju, zabranom putovanja i zamrzavanjem njegove imovine i bankovnih računa. Sukob s Dodikom vjerojatno će pojačati opasne političke paralize Bosne i Hercegovine, ocjenjuje Guardian te podsjeća da je i muslimansko-hrvatska polovica zemlje "disfunkcionalna" zbog toga što čelnici bosanskih Hrvata bojkotiraju federalnu vladu i parlament žaleći se da ih je veća bosansko-muslimanska zajednica ignorirala i isključila iz koalicijskih dogovora. Guardian u zaključku prenosi ocjenu viših diplomata u Sarajevu da bi podjela BiH na etničkoj osnovi, što zagovara Dodik, predstavljala zakašnjelu pobjedu Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića.
MOSTAR
Čelnici dva HDZ-a u BiH Dragan Čović i Božo Ljubić optužili su u četvrtak navečer, tijekom zajedničkog susreta s izvršnim direktorom za Europu i središnju Aziju pri službi vanjskih poslova EU Miroslavom Lajčakom, bošnjačke stranke SDP-a BiH i SDA da opstruiraju uspostavu vlasti na razini BiH jer traže da im pripadne pet od deset mjesta u Vijeću ministara BiH zbog čega bi ustroj središnjih tijela vlasti u toj zemlje mogao još dugo potrajati iako je od okončanja izbora u toj zemlji prošlo skoro sedam mjeseci. "Gospodin Lajčak nas je informirao o stajalištima EU i naša se razmišljanja u cijelosti poklapaju. Izražena je zabrinutost zbog stajališta bošnjačkih političkih stranaka i njihovog uvjetovanja o uspostavi vlasti na razini BiH. To će imati za posljedicu da vlast na razini države nećemo dugo imati", rekao je nakon susreta za medije u Mostaru predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. On je odbacio mogućnost, koju je tijekom dana najavio predsjednik SDA Sulejman Tihić, o formiranju vlade BiH, Vijeća ministara, u kojemu bi srpska strana imala tri predstavnika, hrvatska dva a stranke okupljene oko SDP-a BiH pet predstavnika. Čović je to odbacio kao mogućnost, kazavši da se radi o planu stvaranja unitarne bošnjačke države. Dodao je da BiH neće preživjeti kao unitarna građanska država zbog čega je Hrvatski narodni sabor kao odgovor na majorizaciju Hrvata zatražio ustrojavanje većinske hrvatske federalne jedinice. Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić ocijenio je da se zadržavanjem postojećeg stanja u dva entiteta šalje poruka da vlast na državnoj razini nije potrebna, a ako to nije potrebno "onda nije potrebna ni država Bosna i Hercegovina". Pozvao je na uspostavu vlasti na razini BiH koja bi se sastojala od stranaka koje su osvojile najveći broj glasova unutar hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda. Slovački diplomat Miroslav Lajčak u četvrtak je u Sarajevu razgovarao s predstavnicima međunarodne zajednice, veleposlanicima zemalja članica Vijeća za provedbu mira, dok je u petak predviđen sastanak s čelnicima stranaka iz Republike Srpske u Banjoj Luci.
DAMASK
U Siriji zabranjeni pokret Muslimanska braća pozvao je Sirijce na izlazak na ulice kako bi izrazili svoje zahtjeve za slobodom i pomogli sugrađanima u gradu Dera, koji sirijske snage drže pod opsadom i gdje je, po svjedočenju skupine za ljudska prava, broj civilnih žrtava koje je ubila vojska potpomognuta tenkovima porastao na 50. Ovo je prvi put da Muslimanska braća, okrutno ušutkana zajedno sa sekularnim ljevičarskim pokretima za vrijeme vladavine umrlog predsjednika Hafeza el Asada, izravno pozivaju na izlazak na ulice otkako su prije šest tjedana započeli prodemokratski prosvjedi protiv Asadova sina, Bašara el Asada. Pokret također dodaje da su optužbe vlasti o tome kako iza nemira stoje militantni islamisti usmjerene na raspirivanje građanskog rata i potkopavanje zahtjeva za političkim slobodama i slamanjem korupcije. Petak, muslimanski dan za molitve i odmor, glavna je prilika prosvjednicima da se okupe unatoč ponovljenim upozorenjima vlasti da ne prosvjeduju. Prošlog su petka sirijske snage sigurnosti ubile 120 prosvjednika, objavila je sirijska organizacija za ljudska prava Savasiah, u najvećim prosvjedima u Siriji otkako je demokratski ustanak izbio 18. ožujka u Deri, nakon čega su se prosvjedi proširili zemljom. U Deri, središtu pobune protiv režima, u ponedjeljak je došlo do vojne intervencije, a po najnovijim izvješćima oko 50 ljudi je ubijeno. Po riječima svjedoka i aktivista za ljudska prava, u zaposjednutome gradu došlo je i do sukoba između pojedinih postrojbi sirijske vojske koje su se sukobile zbog naredbe predsjednika Asada da se slome prosvjedi u Deri. Kako navode i predstavnici sirijske oporbe, od ponedjeljka se javljaju sukobi unutar vojske jer pojedine postrojbe odbijaju pucati u ljude. Veleposlanici zemalja EU planiraju u petak razmotriti mogućnost uvođenja sankcija Siriji, koja uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja ključnim dužnosnicima. Ostale mjere mogle bi uključiti zamrzavanje financijske pomoći, koja iznosi 43 milijuna eura godišnje. Prema sirijskoj organizaciji za ljudska prava od početka prosvjeda protiv režima Bašara al Asada 15. ožujka, ubijeno je najmanje 453 ljudi.
WASHINGTON/ZAGREB
Američki predsjednik Barack Obama u četvrtak je na svečanosti u Bijeloj kući službeno imenovao Leona Panettu za sljedećeg ministra obrane, a generala Davida Petraeusa za direktora Središnje obavještajne agencije (CIA). Objavljujući ključne promjene u svom timu za nacionalnu sigurnost, Obama je rekao da taj izbor nudi "kontinuitet i jedinstvo napora koje ovaj trenutak u povijesti zahtijeva", dok njegova administracija vodi dva rata, u Afganistanu i Iraku, i bori se na trećem ratištu u Libiji. "S obzirom na ključno razdoblje u koje ulazimo, osjećao sam da je apsolutno kritično postaviti ovaj tim, tako da možemo ostati usredotočeni na našu misiju, održati zamah i očuvati naš narod sigurnim. To su čelnici koje sam izabrao kako bi nas pomogli voditi kroz teške dane pred nama", kazao je Obama na kratkoj svečanosti u Bijeloj kući, uz izravni TV prijenos. Obama je također imenovao generala Johna Allena nasljedikom Petraeusa kao zapovjednika međunarodnih i američkih snaga u Afganistanu, te Ryana Crockera sljedećim veleposlanikom SAD-a u Afganistanu. Obama je pozvao Senat da "čim je prije moguće" potvrdi sva četiri novoimenovana dužnosnika. Preustroj Obamina tima za nacionalnu sigurnost predstavlja više kontinuitet nego promjenu, ali donosi izazove za novoimenovane čelnike Pentagona i CIA-e, ocjenjuju američki mediji.
MARAKEŠ
U eksploziji bombe u četvrtak u Marakešu je poginulo 15 osoba od kojih su desetero stranci, izvijestila je marokanska državna televizija. Državna televizija je izvijestila da je među 15 poginulih šestero francuskih državljana, petero Marokanaca i četiri stranca čija nacionalnost nije navedena. Bomba je eksplodirala u kavani nad trgom Jamaa el-Fnaa u Marakešu na kojem obično ima mnogo stranih turista. "Analiza prvih dokaza prikupljenih na mjestu ekslozije koja se dogodila u četvrtak u kavani u Marakešu potvrđuje teoriju o napadu", priopćilo je marokansko ministarstvo unutarnjih poslova u izjavi koju je prenijela službena novinska agencija MAP. Dva stanovnika Marakeša koji su bili u blizini trga agenciji Reuters su rekli da je napad izveo bombaš samoubojica. Nitko, međutim, još nije preuzeo odgovornost za napad. Stručnjaci za sigurnost su rekli da je napad u skladu s ranijim pokušajima islamističkih militanata, koje su sigurnosne službe većinom spriječile, da potkopaju marokanske vlasti ciljajući na turističku industriju. Ako se potvrdi da je napad djelo islamističkih militanata bio bi to prvi veći takav napad u Maroku nakon 2003. kada je u samoubilačkim napadima u Casablanci život izgubilo 45 osoba.
BAGDAD
Najmanje osam osoba je poginulo a 17 ranjeno u četvrtak u napadu bombaša samoubojice u džamiji u iračkoj pokrajini Diyali, rekli su dužnosnici službi sigurnosti. Napad se dogodio kratko vrijeme nakon večernje molitve u Balad Ruzu, 90 kilometara sjeveroistočno od Bagdada, rekao je Mutana al-Timimi, čelnik odbora za sigurnost pokrajinske skupštine. "Zločinac se raznio unutar džamije što je rezultiralo velikim brojem žrtava", rekao je Timimi. "Neki od ranjenih su u kritičnom stanju". Izvor iz združenog centra za suradnju u Diyali rekao je da je u eksploziji poginulo osmero a ranjeno 17 osoba.