FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 26. travnja 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

LJUBLJANA - Slovenski ured za zaštitu tržišnog natjecanja u utorak je donio rješenje kojim je skupini Pivovarna Laško (PL) ograničio slobodno raspolaganje dionicama trgovačkog lanca "Mercator". Ured je kao razlog za ograničavanje raspolaganja dionicama "Mercatora", kako navode slovenski mediji, naveo sporno djelovanje tvrtki u okviru Pivovarne Laško kad su 2009. godine "usklađenom akcijom" smijenile dotadašnji nadzorni odbor "Mercatora". Odluka ureda, koja zapravo znači trenutačnu zabranu prodaje dionica, donesena je istog dana kad je nadzorni odbor PL-a trebao odlučivati o tome hoće li prihvatiti ponudu Agrokora o kupnji 23,34 posto dionica Mercatora kojima raspolaže prezadužena Pivovarna Laško ili pristati na raspisivanje novog međunarodnog tendera na kojemu bi se zainteresiranima zajedno ponudile dionice Mercatora kojima raspolažu PL i skupina banaka, kako bi se za natpolovični dio "Mercatora" od budućeg kupca osigurala bolja, premirana cijena po dionici. Slovenski mediji navode da današnje odluka državnog regulatora praktično znači zamrzavanje odluke o prodaji Mercatorovih dionica jer je ograničenje raspolaganja dionicama Mercatora regulator donio i za šest slovenskih banaka-suvlasnika Mercatora: Novu Ljubljansku banku, Novu kreditnu banku Maribor, Abanku, Banku Celje, Gorenjsku banku i banku Koper. Nadzorni odbor Pivovarne Laško danas je, neposredno pred glasovanje o mogućoj prodaji udjela u Mercatoru, prekinuo sjednicu, javila je Slovenska tiskovna agencija. Smatra se da je najvjerojatnije razlog za prekid sjednice, za koju se još ne zna kada će biti nastavljena, odluka ureda za zaštitu tržišnog natjecanja zbog koje će se tražiti pravno mišljenje.

ZAGREB/LUXEMBOURG - Proračunski manjak, promatran kao udio u BDP-u, u prosjeku je lani smanjen u eurozoni i 27-članom EU, dok je udio javnog duga u BDP-u u obje zone uvećan, pokazuju u utorak prve procjene središnje europske statističke agencije Eurostat. Tako je u 2010. proračunski manjak u eurozoni umanjen na šest posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), sa 6,3 posto u 2009., dok je u EU iznosio 6,4 posto, nakon 6,8 posto u godini ranije. Najveći proračunski manjkovi zabilježeni su prošle godine u Irskoj, u visini 32,4 posto BDP-a, te Grčkoj, od 10,5 posto. Slijede Velika Britanija, s manjkom od 10,4 posto, te Španjolska i Portugal, čiji su manjkovi iznosili 9,2 odnosno 9,1 posto. Najmanje proračunske manjkove lani su imali Luksemburg i Finska, u visini 1,7 odnosno 2,5 posto BDP-a, objavio je Eurostat. Podaci nadalje pokazuju da je udio javnog duga u BDP-u porastao u eurozoni, sa 79,3 posto na kraju 2009. na 85,1 posto na kraju 2010., dok je u EU27 uvećan sa 74,4 posto na 80 posto. Najmanji udio javnog duga u BDP-u na kraju 2010. godine zabilježile su Estonija (6,6 posto) i Bugarska (16,2 posto), dok je četrnaest zemalja članica imalo udio javnog duga veći od 60 posto BDP-a, pri čemu je najveći zabilježen u Grčkoj (142,8 posto), te Italiji (119,0 posto).

ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) objavila je danas da je njezin kapital uvećan za 50 posto, te sada iznosi 30 milijardi eura nakon što je više od 50 posto dioničara banke upisalo novi kapital. Povećanje bančinog kapitala za 10 milijardi eura odobrilo je Vijeće guvernera EBRD-a na svom godišnjem zasjedanju u Zagrebu u svibnju 2010. godine. Time je otvorilo put većim bančinim ulaganjima u idućih pet godina s ciljem da podupre izlazak regije istočne i središnje Europe iz najoštrije recesije od pada komunizma. O povećanju kapitala odlučeno je u kontekstu bančine strategije da 2011. i 2012. ulaže godišnje u tu regiju 9 milijardi eura, a u iduće tri godine, do 2015. godišnje po 8,5 milijardi eura. Upis novog kapitala kontinuirani je proces i očekuje se da će uskoro uslijediti novi upisi.

DETROIT - Ford Motor izvijestio je u utorak da je u prvom tromjesečju povećao neto dobit za 22 posto na godišnjoj razini, temeljem snažne prodaje na domaćem tržištu i veće potražnje za vozilima s niskom potrošnjom goriva. Neto dobit iznosila je 2,55 milijardi dolara, u usporedbi s 2,09 milijardi u istom razdoblju godine ranije. Riječ je o najvišoj neto dobiti u prvom tromjesečju tog proizvođača automobila od 1998., a i sedmom tromjesečju zaredom u kojem je poslovao s operativnom dobiti nakon višegodišnjih gubitaka. Prihodi su mu uvećani na 33,1 milijardu dolara, u odnosu na 28,1 milijardu dolara u istom razdoblju lani. Ford je također priopćio da su posljedice prošlomjesečnog potresa u Japanu "minimalno" utjecale na njegovo poslovanje. Fordov financijski direktor Lewis Booth navodi da je zbog privremenog zatvaranja u azijskim pogonima proizvodnja umanjena za 12 do 14 tisuća vozila. Proizvodnja izvan Azije nije se zasad mijenjala.

NEW YORK - Američki industrijski konglomerat 3M u utorak je izvijestio da mu je neto dobit u prvom tromjesečju porasla za 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ponajprije zahvaljujući dobrim rezultatima na tržištima u nastajanju, Kini i Indiji. Tvrtka je tako ostvarila 1,08 milijardi dolara neto dobiti. Prihodi su joj istodobno uvećani za 15 posto, na 7,31 milijardu dolara. "Naše poslovanje svugdje u svijetu bilježi najsnažniji rast", kazao je izvršni direktor George Buckley u priopćenju. Tržišta u nastajanju zaslužna su za više od trećine ostvarenih prihoda, priopćeno je iz 3M-a, pri čemu je u Indiji zabilježen 30-postotni rast prihoda, dok su oni u na tržištu Kine i Hong Konga uvećani 27 posto, te Brazila za 25 posto. Ta tvrtka, sa širokom paletom proizvoda od visokotehnoloških proizvoda poput kemikalija koje se koriste za održavanje zrakoplova do robe široke potrošnje poput Post-it blokova, povisila je svoju prognozu dobiti za 2011. Tako u ovoj godini sada očekuje dobit u visini 6,05 do 6,25 dolara po dionici, nasuprot u siječnju očekivanih 5,95 do 6,20 dolara po dionici, unatoč posljedicama japanskog potresa i nuklearne krize.

LONDON - Euro je u utorak na međunarodnim tržištima ojačao prema dolaru, koji se našao pod pritiskom očekivanja da sastanak američke središnje banke Fed vjerojatno neće iznjedriti nikakve signale eventualnog skorašnjeg pooštravanja monetarne politike. U takvim je okolnostima euro ojačao 0,2 posto prema dolaru, na 1,4607 dolara. Dolar je oslabio i prema jenu, skliznuvši na 81,56 jena, najnižu razinu u četiri tjedna. Kasnije se oporavio na 81,71 jen. Jedinstvena je valuta podršku za rast dobila i od uspješne današnje aukcije španjolskih trezorskih zapisa. "Svaki rast dolara predstavlja dobru priliku za prodaju budući da bi dolar trebao ostati slab osim ako Fed ne signalizira spremnost na pooštravanje monetarne politike, što ne očekujemo", ocjenjuje viši valutni analitičar Credit Agricolea Adam Myers. Ulagači su u očekivanju ishoda prvog dana Fed-ovog redovnog zasjedanja koje započinje danas, te obraćanja novinarima bančina čelnika Bena Bernankea u srijedu, prvog zakazanog obraćanja medijima čelnika Fed-a u 97-godišnjoj povijesti te banke.

(Hina) xggoj ybn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙