FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 21. travnja 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

ZAGREB/WASHINGTON - Početkom 2011., dvije i pol godine nakon izbijanja globalne financijske krize, gospodarski rast u deset novih članica Europske unije (EU10) vratio se na razine iz razdoblja prije krize i ove bi godine trebao iznositi 3,1 posto, objavila je Svjetska banka u najnovijem redovnom gospodarskom izvješću za EU10. Iduće bi godine rast BDP-a u EU10 trebao dodatno ubrzati, i to po stopi od 3,8 posto, nakon prošlogodišnjeg rasta od 2,1 posto, prognozira dalje Svjetska banka. Tempo oporavka razlikuje se, međutim, od zemlje do zemlje u skupini EU10, ističe se u izvješću. Najveće stope rasta u 2011. prognoziraju za Litvu, od 4,3 posto, Slovačku, od 4,1 posto i Poljsku, od četiri posto. Najslabiji rast prognoziraju pak za Rumunjsku, od 1,5 posto. U Estoniji se očekuje rast od 3,7 posto, a u Latviji od 3,3 posto. Bugarska može očekivati ubrzanje rasta na 2,5 posto. Sloveniju i Mađarsku također očekuje snažniji rast, po stopama od 2,2 i 2,8 posto, dok bi rast u Češkoj bio 2,2 posto.

BRUXELLES - Europska komisija planira veliku reformu zajedničke ribarske politike EU-a, koja uključuje uspostavu tržišta za razmjenu kvota za izlov ribe, a čiji je cilj obnova najugroženijih ribljih vrsta do 2015. Po prijedlogu reforme, koji je France presse dobio na uvid, europska povjerenica za ribarstvo Maria Damanaki odredila je cilj da se "najkasnije do 2015." postigne maksimalno održiv izlov. Prijedlog predviđa svojevrsnu mini-revoluciju: uspostavu individualnih kvota koje bi se mogle prenositi, što znači da bi za svaki ribarski brod bila određena maksimalna količina ribe koju bi smio uloviti, a kvotu bi mogao prodati drugim ribarima koji plove pod istom zastavom. Uspostava takvog "tržišta kvota" predstavlja po Bruxellesu važan način za smanjenje kapaciteta ribarskih flota. Isključeni bi bili brodovi kraći od 12 metara kako bi se spriječilo da ih kupe veliki industrijski ribolovci. Bruxelles planira također zabranu bacanja ribe, primjerice zabranu da ribari vraćaju u more premale ribe, koje bi umjesto toga morali prijaviti u luci i uračunati u svoje kvote. Neke zemlje poput Francuske i Španjolske, po diplomatskim izvorima, smatraju da prijedlozi idu predaleko,

LJUBLJANA - Slovenija i Ruska Federacija imaju dobre odnose i stalne kontakte na visokoj razini, ali i konkretne planove o jačanju gospodarske suradnje, složili su se u četvrtak u Ljubljani slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. "Imamo konkretne i velike planove u trgovini, gospodarstvu, ruske tvrtke zainteresirane su za investicije u Sloveniji na koje računa i slovenska vlada, a na ruskom tržištu aktivno je više od 200 slovenskih poduzeća", rekao je Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare. Ne spominjući izravno projekt Južni tok, koji je bio u središtu razgovora ruskog premijera Vladimira Putina u Sloveniji prije mjesec dana, Lavrov je rekao da su se tada dvije strane usuglasile o suradnji na 30-ak projekata na gospodarskom i drugim područjima, te da je ovom prilikom u Sloveniji izvršen pregled stanja o tome kako se odvija implementacija dogovora.

BRATISLAVA - Slovačka vladajuća stranka poručila je da neće podržati sudjelovanje Slovačke u Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), europskoj inačici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vrijednom 500 milijardi eura, kojem bi trebala pridonijeti s više od 600 milijuna eura. Glasovanje u slovačkom parlamentu o tom pitanju očekuje se na jesen. Slovačka je prošle godine odbila sudjelovati u spašavanju Grčke. "Ovdje smo da branimo interese slovačkih građana, a ne stranih banaka, koje već dugo ostvaruju profit na visokim kamatama na zajmove neodgovornim zemljama", rekao je čelnik stranke i predsjednik slovačkog parlamenta Richard Sulik. "U Bruxellesu nas neće voljeti zbog odbacivanja ESM-a, ali novac poreznih obveznika nam je važniji", dodao je. Analitičari ističu da ESM može funkcionirati i bez Slovačke, ali njezino protivljenje može imati velike političke posljedice jer može potaknuti i druge države da slijede njezin primjer.

HELSINKI - Vodeći svjetski proizvođač mobilnih telefona Nokia izvijestio je o neznatnom padu neto dobiti u prvom tromjesečju, te daljnjem padu udjela na svjetskom tržištu mobilnih telefona. Kompanija je zabilježila blagi 1,4-postotni pad neto dobiti u usporedbi s istim razdobljem lani, na 344 milijuna eura. Istodobno su joj neto prihodi porasli za 9,1 posto, na 10,4 milijardi eura. Tvrtkin udio na tržištu mobilne telefonije nastavio se smanjivati, te je u prvom tromjesečju pao na 29 posto, prema 33 posto u istom razdoblju 2010. i 31 posto u četvrtom tromjesečju prošle godine. "U prvom smo tromjesečju učinili pomak od definiranja do izvršavanja poslovne strategije", rekao je izvršni direktor Steven Elop, dodajući da je zadovoljan što može objaviti potpisivanje konačnog sporazuma s Microsoftom. Naime, Elop je u veljači najavio da će Nokia, suočena na ključnom tržištu pametnih telefona sa snažnom konkurencijom poput iPhonea, Blackberryja i Googlea, napustiti vlastiti mobilni operativni sustav i umjesto toga koristiti operativni sustav dizajniran od strane Microsofta.

LONDON - Dolar je u četvrtak na međunarodnim tržištima valuta oslabio na najnižu razinu u tri godine prema drugim značajnim svjetskim valutama u slaboj predblagdanskoj trgovini nakon što su snažni rezultati poslovanja kompanija okrenuli ulagače rizičnijoj imovini. Euro je u takvim okolnostima ojačao 0,6 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,4605 dolara. Dolar je prema jenu oslabio 0,6 posto, na 81,95 jena. Očekivanja da će američka središnja banka Fed zadržati ključne kamatne stope na niskoj razini pritisnula su dolar na najnižu razinu u 16 mjeseci prema euru. Analitičari tvrde da bi euro mogao ići prema 1,50 dolara ako se nastavi trenutni zamah, unatoč i dalje prisutnoj mogućnosti restrukturiranja grčkog duga, što bi pogoršalo fiskalne probleme s kojima se suočavaju zemlje eurozone. Švicarski franak dosegnuo je najvišu razinu u povijesti prema američkom dolaru od 0,8809 franaka za dolar, nakon što se dolar našao pod pritiskom zbog velikog američkog proračunskog manjka i veće kolebljivosti uoči uskršnjih blagdana.

(Hina) xggoj yds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙