BRUXELLES - Grčki proračunski manjak u 2010. je daleko nadmašio prognoze, pokazuju podaci Europske unije, dodatno naglašavajući teškoće s kojima se ta dugovima pritisnuta zemlja suočava kako bi financije stavila pod kontrolu. Grčki je deficit u prošloj godini dosegnuo 10,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), značajno premašivši 9,6 posto koliko su prošle jeseni prognozirali u Europskoj komisiji. Državni dug narastao je na 142,8 posto BDP-a, pokazuju nadalje podaci središnjeg europskog statističkog ureda Eurostata. To je najviše u eurozoni te iznad 140,2 posto koliko je ranije prognozirala Komisija. Grčki ministar financija Georgij Papakonstantinu priznao je ranije ovaj mjesec da će deficit premašiti 9,5 posto, koliko se ranije procjenjivalo, ne navodeći brojke. Kako su financijska tržišta uvjerena da će Grčka morati restrukturirati dugoročni dug, njezini kreditori - posebice MMF - potiču grčku socijalističku vladu da pokuša osigurati nacionalni konsenzus oko potrebnih reformi. Vlada je lani pristala na reformu gospodarstva i rezanje javne potrošnje u zamjenu za kriznu pomoć.
BERLIN - Njemačka i Austrija otvaraju 1. svibnja svoja tržišta rada istočnoeuropskim radnicima, što je posljednja etapa proširenja EU-a iz 2004. Mnogi analitičari smatraju da su te dvije zemlje u međuvremenu propustile svoju zlatnu šansu. Te su dvije zemlje EU-a 2009. odlučile za još dvije godine odgoditi otvaranje svojih tržišta rada za građane iz osam bivših komunističkih zemalja koje su se priključile 2004. (Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Latvija, Litva i Estonija). Neke od starih zemalja nisu uopće uvele barijere, dok su ih ostale u međuvremenu ukinule. Stare zemlje EU-a imale su pravo na maksimalno sedam godina zatvoriti svoja tržišta rada i to najprije na dvije, potom na još tri i onda, kao što je slučaj Berlina i Beča, na još maksimalno dvije godine. Jedan od trenutnih učinaka liberalizacije bit će reguliranje statusa osoba koje su već dosad u Njemačkoj i Austriji radile ilegalno. Direktor IAB istraživačkog instituta pri njemačkoj saveznoj agenciji za zapošljavanje Joachim Moeller procjenjuje da će u tu zemlju kratkoročno doći od 100.000 do 140.000 novih radnika godišnje, a kasnije nešto manje. Procjenjuje da će u istom razdoblju oko 200.000 njemačkih zaposlenika napustiti tržište rada. U Austriji, ministarstvo zapošljavanja računa na 40.000 do 50.000 novih radnika kroz dvije godine.
MILANO - Francuski div mljekarske industrije Lactalis u utorak je podastro kontroverznu ponudu vrijednu oko 3,4 milijarde eura za preuzimanje talijanskog Parmalata u kojemu već ima 29-postotni udio. Uoči te očekivane najave trgovanje Parmalatovim dionicama na milanskoj je burzi privremeno obustavljeno, a francuski predsjednik Nicolas Sarkozy otputovao je u Rimu na razgovore s talijanskom premijerom Berlusconijem. Lactalis je ponudio 2,60 eura po dionici za preostali udio u Parmalatu. Skupina talijanskih kompanija pokušala se organizirati kako bi spriječila Lactalisovo preuzimanje Parmalata želeći tu kompaniju zadržati u talijanskom vlasništvu te u strahu od jačanja uloge francuske tvrtke na talijanskom tržištu mliječnih proizvoda. Lactalis je priopćio da će Parmalatovo sjedište ostati u Italiji te da očekuje da će dvije kompanije zajedno imale ukupne godišnje prihode u visini 14 milijardi eura. Time bi ta objedinjena tvrtka postala vodećom svjetskom kompanijom u tom sektoru.
ZUERICH - Švicarski bankarski div UBS izvijestio je o smanjenju neto dobiti u prvom tromjesečju za 18 posto u usporedbi s godinom ranije, na 1,8 milijardi franaka (1,4 milijarde eura). Među razlozima smanjenja neto dobiti u banci navode veće troškove zaposlenika. Grupa je, međutim, izvijestila i o neto novom priljevu u visini od 22,3 milijardi franaka u prvom tromjesečju, što potvrđuje njezin oporavak u usporedbi s istim razdobljem lani. Izvršni direktor grupe Oswald Gruebel istaknuo je zadovoljstvo rezultatima s obzirom na tržišne aktivnosti tijekom prvog tromjesečja. Posebno su "zadovoljni zbog povećanja neto novog priljeva, što potvrđuje povratak povjerenja klijenata", dodao je. Dobit prije oporezivanja u tom je segmentu u prvom tromjesečju iznosila 835 milijuna franaka, što je osjetno više u usporedbi sa 100 milijuna u prethodnom tromjesečju, ali i 30 posto niže u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
ZAGREB - Japanski proizvođač elektroničke opreme, koncern Sony, izvijestio je o lansiranju na tržište vlastitog tablet računala, u ambicioznom pokušaju da ugrabi drugo mjesto na tržištu kojim još uvijek dominira Appleov iPad. Novi gadgeti koristit će se u operativnim sustavima koji se temelje na Androidu 3,0, rekao je u utorak na konferenciji za novinare u Tokiju zamjenik predsjednika Sonyja Kunimasa Suzuki. Jedan od modela imat će dva ekrana. U siječnju ove godine Sony je najavio široj publici da cilja na ambiciozno drugo mjesto u tablet računalima iako zaostaje više od godinu dana za Appleovim. Prema istraživanjima Gartner kompanije, Sony predviđa da će se između 2011. i 2015. prodati preko 294 milijuna uređaja, od kojih će barem pola biti Androidi. Konkurencija na tržištu je jaka, a uz Appleov iPad na vrhu stoje i Samsungov Galaxy, Motorola, LG Electronics i HTC.
LONDON - Cijene sirove nafte u utorak su blago porasle na svjetskim tržištima u skromnoj trgovini pred pomno praćeni sastanak američke središnje banke Fed. Na londonskom su tržištu cijene nafte porasle za 37 centi, na 124,03 dolara. U Sjedinjenim Državama bile su za 10 centa više, na 112,38 dolara. Obujam trgovanja bio je umjeren na oba tržišta. Analitičari smatraju da će se neki ulagači oslanjati na tehničke pokazatelje kako bi ostvarili dobit od kratkoročnog trgovanja. Time bi se cijene nafte mogle zadržati u vrlo uskom rasponu. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je na internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 119,38 dolara, što znači da je bila za 8 centi niža nego na kraju prošloga tjedna.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u utorak su porasli, predvođeni financijskim sektorom, a veće su dobitke priječili gubitnici u rudarskom sektoru. Indeks londonske burze Ftse tako je bio u plusu 0,35 posto, na 6.039 bodova, a frankfurtski DAX je dosegao 7.327 bodova, ojačavši pritom 0,44 posto. Pariški CAC je bio na dobitku 0,36 posto, popevši se na 4.036 boda. Dobitke je, međutim, ograničio pad cijena dionica rudarskih kompanija izazvan padom cijena metala, a za ograničeni rast indeksa zaslužan je i oprez ulagača uoči dvodnevnog sastanka američke središnje banke Fed. Financijske dionice predvodile su listu dobitnika. Cijena dionice švicarskog UBS-a poskočila je za 5,7 posto nakon objave poslovnih rezultata, dok je dionica Allied Irish Banksa zabilježila rast od čak 11,6 posto. Istodobno su dionice rudarskih kompanija gubile na vrijednosti te je, primjerice, Antofagastina oslabjela za 1,7 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, što je posljedica jučerašnjeg pada na Wall Streetu kao i opreza ulagača uoči sjednice čelnika američke središnje banke. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 1,2 posto, a više od 1 posto pale su i cijene dionica u Hong Kongu. Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju oslabili su između 0,4 i 0,9 posto. Tokijski Nikkei indeks potonuo je više od 1 posto jer se ulagači plaše da će tromjesečni poslovni rezultati japanskih kompanija biti slabi, s obzirom da je katastrofalni potres u ožujku narušio proizvodnju. Jutros je cijena dionice Toyote pala 1,8 posto, nakon što je najveći svjetski proizvođač automobila izvijestio da je u ožujku njegova proizvodnja u Japanu pala za čak 62 posto zbog poremećaja u opskrbi dijelovima. Dionice Canona, Komatsua i Honde pojeftinile su između 0,4 i 1,6 posto.
NEW YORK - Uz najmršaviji obujam trgovanja u ovoj godini, na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale, jer se ulagači plaše da bi rast cijena sirovina mogao nagristi zarade kompanija. Dow Jones indeks oslabio je 26 bodova, ili 0,21 posto, na 12.479 bodova, dok je S&P 500 pao 0,16 posto, na 1.335 bodova. Nasdaq indeks porastao je, pak, 0,20 posto, na 2.825 bodova. Prvi radni dan nakon produženog vikenda nije na tržište privukao puno ulagača. Rast cijena sirovina i njihov utjecaj na poslovanje kompanija bit će u fokusu ulagača ovoga tjedna, jer se očekuje objava kvartalnih poslovnih rezultata 180 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa. Analitičari kažu da će cijelog ovog tjedna poslovni rezultati kompanija određivati raspoloženje na tržištu.