ZAGREB
Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) Ante Nazor, reagirajući na izjave i podatke iznesene na skupu Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, ističe da reakcija većine hrvatskih građana i političara na presudu Haaškoga suda o tzv. udruženom zločinačkom pothvatu i osudu hrvatskih generala ne pokazuje nespremnost Hrvatske na suočavanje s prošlošću, nego ogorčenost zbog nepravedne presude. Presude na hrvatskim sudovima hrvatskim vojnicima i zapovjednicima za nečasna djela, tekstovi u udžbenicima za povijest i drugi primjeri pokazuju da se Hrvatska u velikoj mjeri već suočila s tamnim stranama svoje prošlosti, kaže Nazor u današnjem priopćenju kojim odgovara na izjave s Documentinog skupa održanog 20. travnja u Zagrebu. Javnost treba objektivno informirati o događajima, uzimajući u obzir okolnosti u kojima su se dogodili, a podaci trebaju biti točni i cjeloviti. Tako se, navodi, prilikom isticanja broja od 150.000 izbjeglih stanovnika (uglavnom Srba) iz Hrvatske uoči i tijekom Oluje, ne može podcijeniti činjenica da je njihov odlazak posljedica srpske politike od 1990. (otišli su na temelju Odluke Vrhovnog savjeta odbrane RSK o planskoj evakuaciji), niti prešutjeti podatak da je u srpnju 1995. u Hrvatskoj bilo 384.664 prognanika i izbjeglica, velikim dijelom protjeranih s okupiranoga područja već 1991. Informacija o „više od 22.000 spaljenih kuća” u tijeku i nakon Oluje, uz to što nije točna (broj je uveličan), nije ni potpuna, ako se prešućuje činjenica da je do Oluje u napadima srpskih snaga u Hrvatskoj uništeno oko 200.000 stambenih jedinica. Ni informacija o „više od 600 ubijenih civila” nije precizna, zbog toga što nije riječ samo o civilima (što je manje važno), a posebice zbog toga što pripadnici hrvatskih snaga nisu odgovorni za sva navedena stradanja. Navodi i kako je tijekom mandata zaštitnih snaga UN-a na istom području (tzv. UNPA zone) ubijeno više Hrvata nego što je ubijeno civila tijekom i nakon Oluje i protjerana oko polovica od ukupnog broja Hrvata koji su tu ostali živjeti i nakon 1991.
MAKARSKA
U 15 otvorenih hotela na Makarskoj rivijeri za uskrsne blagdane boravi 2700 gostiju - najbrojniji su Nijemci, ima Engleza, Skandinavaca ali i iz Slovenije i Bosne i Hercegovine.Grad Makarska ugostio je 740 gostiju od kojih 430 boravi u hotelu Meteor, u dva breljanska hotela boravi 650 gostiju, više od 500 odmara se u tučepskim hotelima, a ostali turisti odmor provode u hotelima Baške Vode, Podgore, Živogošča i Gradca. Nakon uskrsnih blagdana hoteli nastavljaju poslovanje s oko 1800 gostiju, a za prvosvibanjske praznike na Makarskom primorju bit će otvoreno 20 hotela koji će, prema pristiglim najavama i stanju bookinga, ugostiti više 3,5 tisuće gostiju. Brodari su zadovoljni prvim izletima prema Braču i Hvaru, a turističke agencije također su organizirale izlete prema Splitu, Trogiru, Međugorju i Dubrovniku.
ZAGREB/SLAVONSKI BROD
U neletu vlaka jučer je smrtno stradala pješakinja na cestovnom prijelazu u Osječkoj ulici u Slavonskom Brodu, izvijestila je danas Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Županijski centar 112 Slavonski Brod primio je jučer dojavu od brodsko-posavske policije o nesreći u željezničkom prometu s ozlijeđenom osobom, na cestovnom prijelazu u Osječkoj ulici u Slavonskom Brodu, o čemu je obavijestio slavonskobrodsku Hitnu pomoć. Pješakinja je smrtno stradala, kaže se u priopćenju Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
ZAGREB/ČAKOVEC
Osoba koja se sama ranila jučer u naselju Piškorovec kod Male Subotice, umrla je rano jutros u bolnici u Čakovcu, izvijestila je danas Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Županijski centar 112 Čakovec primio je jučer dojavu od građanina da je u romskom naselju Piškorovec došlo do samoravanja jedne osobe, o čemu je odmah izvijestio čakovečku Hitnu pomoć i policiju. Ozlijeđena osoba je u 3,30 sati jutros preminula u Županijskoj bolnici Čakovec, o čemu je izvijestila međimurska Policijska uprava, kaže se u priopćenju Državne uprave za zaštitu i spašavanje.