Takve ocjene i poruke čule su se na današnjem okruglom stolu "Životno osiguranje-ulaganje u budućnost" koji je u organizaciji magazina Banka i u suorganizaciji nekoliko osiguravateljskih kuća okupio više od stotinu sudionika.
Istaknuvši da društvene i političke promjene u današnjem vremenu s postojećim mirovinskim sustavom traže i nove modele ponašanja spram vlastitog života, mirovine i općenito budućnosti, zamjenik predsjednice Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednik Uprave Grawe Hrvatska Igor Pureta smatra da je upravo životno osiguranje jedan od takvih modela.
Dodaje i da će od rasta tog i drugih segmenata osiguranja svi imati koristi, i država, i građani i osiguravatelji, jer je to ne samo jedan od sigurnijih nego i dugoročan izvor financiranja od kojeg se već sada gotovo tri četvrtine pričuva ulaže u vrijednosne papire RH čime se pomaže financiranju zemlje.
No, znatniji rast tržišta osiguranja, posebno životnih, očekuje se, kako se čulo, od iduće godine, dok za ovu osiguravatelji procjenjuju da bi nakon dvije zadnje godine pada mogla biti godina oporavka s mogućim blagim rastom krajem godine.
Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) pokazuju da su u prvom ovogodišnjem tromjesečju društva zaračunala 561,4 milijuna kuna bruto premije ili 0,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, koja je pak završila s padom od 1,3 posto u odnosu na 2009.
Direktor Sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja Željko Jukić naznačio je da je djelatnost osiguranja usko povezana s razvojem nacionalnog gospodarstva i stabilnosti financijskog sustava te da veći BDP znači i veću premiju osiguranja, a time i udjel životnog osiguranja u ukupnoj industriji osiguranja.
Taj je udjel već godinama u Hrvatskoj relativno nizak i zadnjih se pet kreće od oko 26 posto, za razliku od udjela neživotnih osiguranja u ukupnoj premiji koji se kreće oko 74 posto.
Na skupu je istaknuto i da je od 2001. do 2008. rast životnog osiguranja u Hrvatskoj skoro svake godine bio oko 20 posto, što se može nastaviti u godinama koje slijede, ali uz bolju edukaciju javnosti, bolju financijsku pismenost građana te da država potakne ulaganja u životna osiguranja.