Naime, do 2050. godine dobna granica za umirovljenje u zemljama OECD-a dosegnuti će 65 godina za oba spola, što je 1,5 godinu više za muškarce, odnosno 2,5 godine više za žene.
Problem nastaje zbog istovremenog bržeg produljenja životnog vijeka od rasta dobne granice za umirovljenje – između 2010. i 2050. godine očekivani životni vijek u trenutku umirovljenja produžit će se za 3 godine kod muškaraca te za 2,5 godine kod žena.
Kako bi mirovinski sustavi održali korak s projiciranim rastom očekivanog životnog vijeka do 2050. godine, efektivna dob umirovljenja trebala bi biti povećana na oko 66,5 godina za muškarce i gotovo 66 godina za žene.
S obzirom da Hrvatsku karakterizira isti problem starenja stanovništva, dodatno pojačan visokim brojem relativno mladih umirovljenika (broj umirovljenika 55 posto je veći od broja stanovnika starijih od 65 godina) te niskom stopom aktivnosti stanovništva, dugoročni trendovi kretanja mirovinskih rashoda, kao i rashoda za zdravstveno osiguranje, daleko su od povoljnih.
Ministarstvo financija u Pretpristupnom ekonomskom programu 2011. - 2013. godine, sve do 2050. godine predviđa smanjenje udjela javnih rashoda za mirovine u BDP-u.
Čini se da ta projekcija ne obuhvaća mirovine branitelja, kojih je 70 posto mlađe od 55 godina, a koji će u mirovini provesti idućih 20-ak i više godina. Zbog toga će ukupni javni rashodi za mirovine zasigurno premašiti projekcije Ministarstva finanacija, procjenjuju PBZ analize.
Izvješće OECD-a upozorava da je samo 5 od 34 analizirane zemlje povisilo službenu dobnu granicu za umirovljenje dovoljno da bi održalo relativnu ravnotežu između vremena provedenog u radnom odnosu i mirovini.
Analiza je isto tako pokazala da će u 23 zemlje, ako ne poduzmu daljnje reforme, starenje stanovništva dovesti do rasta prosječnih rashoda za mirovine s trenutnih 9,2 na 18 posto BDP-a.
Osim produljenja radnog vijeka, moraju se razmotriti druge mjere, poput penaliziranja ranijeg umirovljenja ili nagrađivanja dužeg radnog vijeka ili poticanja radne aktivnosti starijeg stanovništva.
Iako se smatra da zadržavanje starije radne snage umanjuje mladima mogućnost zapošljavanja, analiza je pokazala da zemlje s višim stopama radne aktivnosti starijeg stanovništva također imaju više stope radne aktivnosti mlađeg stanovništva. Nažalost, Hrvatska je s vrlo niskom stopom zaposlenosti i kod starije, a posebno kod mlađe dobne skupine, napominju PBZ tjedne analize.