U prosjeku je na tom području palo između četiri i pet litara kiše po četvornome metru, što je zaustavilo sjetvu, koja je na vukovarsko-srijemskim oranicama počela prije desetak dana.
"Iako je sjetva nakratko prekinuta, kiše je trebalo jer su vjetrovi koji posljednjih dana pušu u Slavoniji dosta isušili tlo, koje je žedno", rekao je Lešić i dodao da je sjetva šećerne repe završila na gotovo 95 posto predviđenih površina, a pri kraju je i sjetva kukuruza, soje i suncokreta.
Optimalni rokovi sjetve, po njegovim riječima, još traju s obzirom da to da posljednjih godina proljetna sjetva počinje prije, a može se obaviti sve do kraja travnja.
Iako još nema podataka o tome koliko je hektara obuhvaćeno proljetnom sjetvom, Lešić je istaknuo da se ona proteklih godina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u prosjeku obavljala na 55.000 hektara.
Po izgledu pšenice zasijane prošle jeseni, ocijenio je, može se "zaključiti kako je jako malo dobre pšenice".
Objasnio je kako su mnogi poljoprivrednici u nedostatku novca za gnojivo sjetvu pšenice prošle jeseni obavili bez njega, a mnogi su izostavili i proljetnu prihranu koja se trebala obaviti prije mjesec dana. "Kod one pšenice kojoj nedostaje prihrana vlasi su blijedozelene ili žute, a takve je dosta na vukovarsko-srijemskim poljima", zaključio je Luka Lešić.