Prema njegovim riječima, proljetna sjetva obavlja se na 20 posto površina više od prošlogodišnjih, jer je jesenas toliko manje zasijano pšenice zbog niza nepovoljnih uvjeta za proizvođače.
Između ostalog to se odnosi na otkupnu cijenu pšenice, jer, kako je kazao Nad, "proizvođači pšenice lani su uglavnom za kilogram dobili 0,95 kuna, dok je cijena te žitarice na svjetskom tržištu porasla na čak 2,20 kuna po kilogramu". Pšenica je jesenas zasijana na 120.000 hektara.
Sjetva šećerne repe na svih 12.000 hektara uspješno je završena. Dvije šećerane, osječka i virovitička, ugovorile su još sjetvu na 500 hektara u Mađarskoj i na 3000 hektara u Srbiji, kazao je Nad.
U tijeku je sjetva merkantilnog kukuruza na 90.000 hektara i sjemenskog na 3000 hektara, soje na 16.000 hektara, suncokreta na 12.000 hektara. Ostalo su jare kulture i povrće.
Kao poseban problem Nad je istaknuo što seljacima nisu do kraja isplaćeni poticaji, te su oni u izuzetno teškoj situaciji jer nemaju novaca za sve što je potrebno kako bi se kvalitetno odradila sjetva i ostali poslovi važni za poljoprivrednike. Uz to, dodao je, poslovanje s bankama je otežano između ostalog zbog visokih kamata.
Što se tiče vremenskih uvjeta oni su za sada povoljni, a posebno će dobro doći najavljena kiša u narednim danima, kazao je Ernest Nad.