U komentaru objavljenom u srijedu u londonskom financijskom dnevniku Financial Timesu, član upravnog odbora ECB-a Lorenzo Bini Smaghi ističe da bi irski porezni obveznici trebali podmiriti trošak spašavanja banaka budući da su i sami imali koristi od procvata u razdoblju prije izbijanja krize i izabrali su vladu koja je nadzirala bankovnu industriju u vrijeme nastanka problema.
"Načelo prema kojem pravo odlučivanja nalaže i obveze ne može se primjenjivati jednostrano. Ako porezni obveznici imaju pravo sudjelovanja u procesu odlučivanja, jednako tako moraju biti spremni prihvatiti i odgovornost", napisao je Bini Smaghi.
"Sve dok odgovornost supervizora prema poreznim obveznicima bude isključivo u nadležnosti pojedinih zemalja, postoji rizik da će porezni obveznici snositi najveći dio obveza. Ne bi se smjeli žaliti kad im se to stvarno i dogodi", tumači on.
Prije dolaska na vlast početkom godine irska je vlada objavila da želi restrukturirati dugove posrnulih irskih banaka tako da držatelji obveznica – oni koji su financirali irske banke u vrijeme kada su izbili problemi – preuzmu gubitke na ime njihovih zajmova.
ECB se oštro protivila takvoj ideji, strahujući da bi mogla izazvati lančanu reakciju u bankovnom sustavu i potaknuti novu krizu nalik onoj koju je izazvala američka investicijska banka Lehman Brothers.
Budući da irske bankovne obveznice uzima kao kolateral za svoje zajmodavne aktivnosti, takva bi ju lančana reakcija mogla dovesti u gubitke slične onima koje je pretrpjela nakon propasti Lehman Brothersa u 2008.
Bini Smaghi je kazao da bi u teoriji dioničari, menadžeri i držatelji obveznica trebali snositi troškove restrukturiranja banaka, ali da u otvorenom sustavu kao što je eurozona takvi problemi nikad nisu crno-bijeli budući da mogu izazivati sistemske rizike.
Situacija u kojoj banka posluje u jednoj zemlji ali putem ogranaka u drugim zemljama prenosi rizike na druge, također predstavlja opasnost od izostanka adekvatnog nadzora.
Irski problemi pokazali su manjkavost isključive nadležnosti nacionalne supervizije pa bi se u budućnosti ona morala provoditi barem na razini eurozone, a po mogućnosti i šire, poručio je.
"U konačnici bi to značilo integraciju neovisne bonitetne supervizije na razini EU-a ili barem eurozone, kako bi se uskladila s teretom odgovornosti koja se dijeli kod eventualnih rizika za sustav u cjelini", kazao je.
"Takav potez mogao bi biti u političkom smislu neugodan, s obzirom da porezni obveznici diljem eurozone strahuju da će morati spašavati banke u drugim zemljama. No, istim poreznim obveznicima bilo bi makar zajamčeno da će banke u različitim zemljama ubuduće podlijegati jedinstvenoj i neovisnoj superviziji", poručio je Bini Smaghi.