ZAGREB/BRUXELLES - Oporavak gospodarstava zemalja koje žele pristupiti Europskoj uniji nastavljen je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, iako različitim tempom, pri čemu je Hrvatska ponovno zabilježila pad aktivnosti, objavila je Europska komisija u redovnom tromjesečnom izvješću o stanju u gospodarstvima zemalja-kandidata i onih u procesu pristupa EU. Hrvatska je najteže pogođena krizom u regiji i u prošloj je godini, uključujući i posljednje tromjesečje, i dalje bilježila pad gospodarskih aktivnosti, primjećuju autori izvješća. U četvrtom tromjesečju hrvatski je BDP pao za 0,6 posto u odnosu na isto tromjesečje lani. U cijeloj 2010. BDP se smanjio za 1,2 posto. U osvrtu na stanje u tekućoj bilanci plaćanja, Bruxelles ističe izvoz kao glavni pokretač rasta u cijeloj regiji zapadnog Balkana te Islandu. U gotovo svim su zemljama manjkovi u tekućim bilancama smanjeni. Pritom Hrvatska bilježi njegov pad u prošloj godini na 1,5 posto BDP-a, s 5,5 posto u 2009. Stanje na tržištu rada također se znatno razlikuje od zemlje do zemlje. U Hrvatskoj i Islandu nezaposlenost je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju nastavila rasti, dosegnuvši 12,1 odnosno 7,4 posto.
ZAGREB - Zagađenje dušikom koje uzrokuju poljoprivredne farme, vozila, industrija i zbrinjavanje otpada stoji EU do 320 milijardi eura na godinu, pokazuje novo istraživanje, čije rezultate prenose europski mediji. Istraživanje, koje je provelo 200 europskih znanstvenika iz 21 zemlje i 89 organizacija, pokazalo je da reaktivan dušik, rezultat ljudskih aktivnosti, doprinosi zagađenju zraka, potiče klimatske promjene i smanjuje život prosječnog građanina za šest mjeseci. Jedan od najvećih uzroka zagađenja dušikom je uzgoj stoke. Problem bi bio daleko manji da se konzumira manje mesa, kaže se u izvješću. Znanstvenici pozivaju stoga na promjene u poljoprivredi, osobito korištenju gnojiva, i veću kontrolu vozila i industrije.
TOKIO - Gospodarska šteta od prošlomjesečnog snažnog potresa i tsunamija u Japanu vjerojatno će biti veća nego što se prvotno mislilo budući da smanjene isporuke električne struje nastavljaju pritiskati industrijsku proizvodnju i izazivaju poremećaje u lancima opskrbe, upozorio je japanski ministar gospodarstva. "Nakon prirodne katastrofe ljudi se obično suzdržavaju od potrošnje, a čini se i da će se industrijska proizvodnja smanjiti", kazao je Kaoru Yosano nakon sastanka vladinog kabineta. "U nekim sektorima posljedice bi mogle biti jako velike". Ministar financija Yoshihiko Noda u utorak je izjavio da će na sastanku skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju u Washingtonu 15. travnja iznijeti detaljan prikaz dosad uloženih napora japanske vlade u obnovu zemlje i izbjegavanje nuklearne krize.
ZAGREB/MANNHEIM - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu u travnju je značajno pogoršano, pokazalo je u utorak ključno izvješće uglednog instituta ZEW. Tako se indeks ZEW spustio u odnosu na mjesec ranije za 6,5 bodova i trenutno iznosi 7,6 bodova, objavio je Centar za europska ekonomska istraživanja ZEW sa sjedištem u Mannheimu. Vrijednost indeksa daleko je ispod povijesne prosječne vrijednosti od 26,6 bodova. "Unatoč pozitivnom razvoju situacije u gospodarstvu, značajni rizici mogli bi proizići iz rasta cijena roba. Ta će povećanja cijena dovesti do sekundarnih efekata koji bi potom mogli primorati Europsku središnju banku da usvoji restriktivniju monetarnu politiku", kazao je čelnik ZEW-a Wolfgang Franz. S druge strane, ocjena aktualne gospodarske situacije u Njemačkoj u travnju je poboljšana, pri čemu je odgovarajući indeks uvećan za 1,7 bodova i iznosi 87,1 bod. Očekivanja za eurozonu u cjelini istodobno su pak smanjena, i to za 11,3 boda na 19,7 bodova. Također je smanjen i pokazatelj aktualnog stanja u gospodarstvu eurozone, za 0,8 bodova na 5,6 bodova, priopćeno je iz ZEW-a.
DUBLIN - Irska banka Allied Irish Bank (AIB) kojoj je u krizi u pomoć priskočila država izvijestila je da je prošle godine povećala neto gubitke na 10,4 milijardi eura. Banka je najavila i da planira do kraja iduće godine ukinuti više od 2.000 radnih mjesta. "Na temelju rezultata neprekinutog poslovanja, grupa je u 2010. zabilježila gubitak nakon oporezivanja od 10,4 milijardi eura, nasuprot 2,3 milijarde eura gubitaka poslije oporezivanja u godini ranije", priopćeno je iz AIB-a. "Očekuje se da će se broj zaposlenih smanjivati postupno za 2.000 tijekom 2011. i 2012.", dodao je irski zajmodavac u kojem država drži više od 90 posto udjela.
ZAGREB - Nizozemska je upozorila da Island neće moći ući u Europsku uniju nakon što su njegovi građani na referendumu drugi put odbacili sporazum o povratu novca propale islandske internetske banke Icesave Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, prenose europski mediji. "Mislim da u ovom trenutku Island nikako neće moći u EU. To nije opcija", rekao je Sylvester Eijffinger, profesor ekonomije Sveučilišta Tilburg i savjetnik nizozemskog premijera Marka Ruttea o slučaju Icesave, kako prenosi islandski list Morgunbladid. Nakon propasti Icesavea 2008., Velika Britanija i Nizozemska nadoknadile su svojim štedišama 3,8 milijardi eura, te zatražile od Islanda da im taj novac vrati. Na referendumu u subotu 60 posto Islanđana glasovalo je protiv sporazuma kojim bi se smanjila kamata na taj dug s 5,5 na 3,2 posto. Većina ih smatra da ni to nije pravedno i ne žele da se javnim novcem plaćaju pogreške financijskog sektora. Europska komisija poručila je, međutim, da se slučaj Icesave neće odraziti na pregovore o pristupanju Islanda Europskoj uniji. "To je bilateralno pitanje koje Island mora riješiti s te dvije države", kazala je glasnogovornica povjerenika za proširenje Natasha Butler.
NEW YORK - Najveći američki proizvođač aluminija Alcoa izvijestio je u ponedjeljak o neočekivano visokoj neto dobiti u prvom tromjesečju ali su njegovi prihodi razočarali analitičare. Prihodi su mu poskočili 22 posto na 5,96 milijardi dolara, poduprti višim cijenama aluminija i boksita, sirovine za proizvodnju tog metala. Analitičari su očekivali da će premašiti šest milijardi. Neto dobit iznosila je 308 milijuna dolara, u usporedbi s neto gubitkom od 201 milijun dolara u istom tromjesečju lani, priopćila je tvrtka sa sjedištem u Pittsburghu. Glavni su razlog tog poboljšanja više realizirane cijene aluminija i boksita, navode u Alcoi. Izvršni direktor i predsjednik uprave Klaus Kleinfeld kazao je da u tekućoj godini očekuje rast potražnje za aluminijem na svjetskim tržištima za 12 posto, pri čemu bi pojedini sektori, poput onog za proizvodnju teških kamiona, mogli zabilježiti i više stope rasta.
BERLIN - Njemački proizvođač automobila Daimler i industrijski gigant Bosch dogovorili su zajedničko ulaganje u proizvodnju električnih motora za modele Mercedes i Smart, priopćeno je iz dviju kompanija. Cilj je tog ulaganja, u kojemu dvije kompanije drže ravnopravne udjele, "ubrzati napredak u razvoju električnih motora", stoji u zajedničkom priopćenju. Tvrtke su potpisale pismo namjere i zajednička bi proizvodnja trebala započeti 2012. u pogonima u Hildesheimu u središnjoj Njemačkoj, te na jugozapadu zemlje u Stuttgartu. Njemačka, domovina mnogih vodećih svjetskih automobilskih kompanija, zaostaje za SAD-om i Japanom u preusmjeravanju na električna vozila. Vlada kancelarke Angele Merkel također nudi poticaje automobilskim tvrtkama kako bi utrla put ostvarenju ciljanih milijun električnih vozila na njemačkim cestama do 2020.
ZAGREB - Francuski proizvođač automobila PSA Peugeot Citroen priopćio je da će uložiti 130 milijuna eura u proizvodnju neimenovanog novog modela u svojoj tvornici u Slovačkoj. Proizvodnju novog Peugeotova modela započet ćemo u 2012., rekao je izvršni direktor PSA Philippe Varin, ne preciziravši o kojem je modelu riječ. "Ta će investicija otvoriti 900 novih radnih mjesta u Slovačkoj", dodao je. Tvornica trenutno zapošljava tri tisuće zaposlenika koji rade u dvije smjene, a u planu je i treća kako bi se dosegnuo puni operativni kapacitet od 300 tisuća vozila godišnje u 2012., najavio je Varin. PSA je proizvodnju u Slovačkoj započeo 2006. i trenutno u toj zemlji proizvodi modele Peugeot 207 i Citroen C3 Picasso. U Slovačkoj su smještene i tvornice njemačkog Volkswagena i južnokorejskog KIA Motorsa.
LONDON - Vrlo visoke cijene nafte počele su nagrizati rast potražnje za naftom i u konačnici bi ih mogao zakočiti tek pad aktivnosti u svjetskom gospodarstvu, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). "Većina analitičara smatra da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) vjerojatno neće službeno reagirati na sadašnje stanje na tržištima. To znači da bi cijene mogao zakočiti tek manje povoljan faktor, odnosno pad gospodarskih aktivnosti i slabiji rast potražnje", priopćila je agencija u redovnom mjesečnom izvješću o stanju na naftnim tržištima. Podaci za siječanj i veljaču navode na zaključak da su visoke cijene nafte možda već počele nagrizati rast potražnje, upozorava IEA. Usprkos tome, potvrdila je važeću prognozu o rastu svjetske potražnje nafte u ovoj godini za 1,4 milijuna barela dnevno, odnosno za 1,6 posto. Čelnik IEA-ina odjela za naftnu industriju i tržišta David Fyfe kazao je da je agencija proteklih mjeseci uočila trend usporavanja potražnje u Sjedinjenim Državama i u azijsko-pacifičkoj regiji.
LONDON - Cijene nafte stablizirale su se u utorak na londonskom tržištu iznad razine od 124 dolara nakon što je Međunarodna agencija za energetiku usprkos bojaznima potvrdila važeću prognozu rasta potražnje u ovoj godini. Na londonskom su tržištu cijene nafte za isporuke u svibnju porasle 0,6 posto na 124,04 dolara. U Sjedinjenim Državama bile su na gotovo istom postotnom gubitku, kliznuvši na 109,25 dolara. Bojazni da bi sadašnja visoka razina cijena nafte mogla nagristi potražnju i ugroziti gospodarski rast potaknule su u ponedjeljak pad cijena na međunarodnim tržištima za gotovo tri posto. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) potvrdila je u utorak te bojazni u redovnom izvješću o stanju na naftnim tržištima, naglasivši da bi gospodarstvo moglo osjetiti prve posljedice sadašnje visoke razine cijena za šest do 12 mjeseci. IEA je ipak ustrajala na važećoj prognozi o rastu potražnje u tekućoj godini za 1,6 posto, odnosno za 1,4 milijuna barela dnevno. To je poduprlo naftna tržišta. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 120,30 dolara, što znači da je bila 29 centi viša nego na kraju prošlog tjedna.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u utorak su značajnije smanjeni, pogođeni vijestima o novim potresima u Japanu i podizanju stupnja nuklearne katastrofe na najvišu razinu, a među najvećim gubitnicima bile su dionice rudarskih kompanija. Tako je indeks londonske burze Ftse pao za 0,94 posto, na 5.996 bodova, dok su na gubitku nešto većem od jedan posto bili frankfurtski DAX, spustivši se na 7.131 bod, i pariški CAC koji je iznosio 3.996 bodova. Japan je podigao razinu nuklearne katastrofe s pet na sedam, izjednačivši ju time s najvećom svjetskom nuklearnom katastrofom u Černobilu iz 1986., zbog razine istjecanja radioaktivnog materijala u zrak i more. Rudarske dionice bile su najveći gubitnici, pritisnute padom cijena kovina zbog zabrinutosti da će japanski potres i nuklearna kriza umanjiti izglede za oporavak japanskog gospodarstva i pogoditi potražnju za sirovinama. Pritisaka nisu bile pošteđene ni dionice energetskih kompanija, oslabjevši za 2,2 posto. Cijene nafte pale su na oko 123 dolara za barel zbog bojazni da će visoke cijene goriva uništiti potražnju. BP, Royal Dutch Shell, Total i Statoil redom su stoga zabilježili pad cijena dionica, u rasponu od 1,3 i 1,8 posto. Niže cijene nafte poduprle su pak sektore povezane s putovanjima. Tako je dionica operatera kružnih putovanja Carnvival ojačala 3,1 posto, a na dobitku su bile i dionice zrakoplovnih tvrtki International Consolidated Airlines Groupa, Lufthanse i Air France-KLM-a, u rasponu od 2,1 i 3,1 posto. Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je gotovo 1,7 posto, završivši trgovanje na 9.555 bodova.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer su ulagači zabrinuti zbog nuklearne krize u Japanu, a oštro su pale i cijene nafte, kao i tečaj eura. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 1,8 posto, a više od 1 posto pale su i cijene dionica u Hong Kongu te Australiji. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Singapuru oslabili su između 0,3 i 0,7 posto, dok su u Šangaju cijene dionica blago porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 1,4 posto. Negativno na tržište utječu i izgledi da će nekoliko zemalja u regiji povećati kamatne stope kako bi suzbile inflaciju.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak vodeći indeksi pali, ponajviše zbog pada cijena nafte, što je negativno utjecalo na energetski sektor, dok je dionica Alcoe pojeftinila više od 3 posto jer su prihodi kompanije u proteklom tromjesečju razočarali. Dow Jones indeks oslabio je 1 bod, ili 0,01 posto, na 12.378 bodova, dok je S&P 500 pao 0,28 posto, na 1.324 boda, a Nasdaq indeks 0,32 posto, na 2.771 bod. Pod pritiskom se jučer iznenada našao energetski sektor, nakon što su analitičari Goldman Sachsa poručili svojim klijentima da bi, nakon višemjesečnog snažnog rasta, cijena nafte mogla pasti zbog mogućeg prekida vatre u Libiji i slabljenja potražnje u SAD-u. To je izazvalo dobitonosnu prodaju, pa je terminska cijena 'crnog zlata' na burzi u New Yorku zaronila na 109,9 dolara po barelu, znatno ispod 113,4 dolara, najviše razine u posljednjih 30 mjeseci.