Hrvatsko društvo pisaca izdavač je "Europskoga glasnika" i uz potporu Francuskog instituta organizirao je predstavljanje koje je bilo u ozračju 15. jubilarnoga broja, a na kojemu su najnoviji broj časopisa javnosti približili poznati francuski intelektualac Alain Finkielkraut te glavni urednik "Europskoga glasnika" Dražen Katunarić i njegov zamjenik Žarko Paić.
Napomenuvši da mu je glavna zadaća večeras govoriti o romanu Alain Finkielkraut kratko se osvrnuo i na svoj prvi dolazak u Zagreb i Hrvatsku prije dva desetljeća. Hrvatskoj javnosti Finkielkraut je poznan kao europski intelektualac koji je jasno i čvrsto branio pravo hrvatskoga naroda na slobodu i samostalnost u vrijeme agresije na Hrvatsku i Domovinskoga rata, ali i kao kritičar hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini u tome razdoblju.
Osvrnuvši se na to vrijeme s vremenskom distancom i ocjenom da se sada situacija normalizira, Finkielkraut je rekao da je tada intenzivno osjećao potrebu da štiti i brani Hrvatsku od arogancije velikih sila i intelektualaca, ali i da zadrži kritičku distancu.
Uz napomenu da nije pozvan o tomu govoriti, Finkielkraut se ipak osvrnuo i na današnju situaciju rekavši Hrvatska nije izbjegla opasnostima neoliberalnoga kapitalizma i upala je u konzumerizam. U to se danas i osobno uvjerio na, kako je rekao "monstruoznom primjeru Cvjetnoga trga" koji mu je, dodao je, ostao u sjećanju kao lijepi gradski trg.
O temi romana govorio je pak na primjeru novele "The Professor of Desire" američkoga književnika Philipa Rotha iz 1977. koju je pročitao za boravka na kalifornijskom Sveučilištu Berkeley. Istaknuo je da je na njega snažno utjecala poruka koju lik iz novele profesor književnosti David Kepesh daje svojim učenicima da im je književnost jedina šansa da se čitajući suočavaju s iskustvima koja su izvan njihovih iskustva življenja pretežito u građanskim obiteljima.
Dražen Katunarić rekao je da su moguće kritike da je časopis odabirom romana kao glavne teme možda od zahtjevne stvarnosti "pobjegao u nestvarnost", ali da čudesna vitalnost europskoga romana govori da to nije tako.
S tim se složio i Žarko Paić rekavši da je u današnje vrijeme radikalne hipertehnologizacije umjetnost pitanje opstanka.
Nakon predstavljanja održan je okrugli stol s temom "Iskustvo suvremenog romana" na kojemu su sudjelovanje Alain Finkielkraut, docent na zagrebačkome Filozofskom fakultetu Tomislav Brlek, slovenski književnik Drago Jančar te hrvatski književnici Velimir Visković, Jadranka Pintarić i Ingrid Šafranek.