ZAGREB - Hrvatska vlada je na današnjoj sjednici, vezano za Poglavlje 23, prihvatila Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje od 2011. do 2013. godine, a za što se u tom razdoblju planira u proračunu osigurati ukupno 143,7 milijuna kuna. Sukladno preporukama EU o Poglavlju 23 u Akcijski su plan, kako je istaknuto, ugrađene mjere kojima bi se osiguralo vidljivo poboljšanje u opsegu zapošljavanja nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i upravnim tijelima lokalnih zajednica, u policiji i pravosuđu, te uspostava djelotvornog sustava statističkog praćenja. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je na početku sjednice kako je Hrvatska posjetom predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosoa dobila "vjetar u leđa" i dodatni ohrabrenje u naporima da završi pregovore o ulasku u EU.
ZAGREB - Hrvatski sabor donio je danas Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, a po kojemu se poreznim obveznicima omogućava obročna otplata poreznog duga na rok od 30 mjeseci, uz kamatu od 8,3 posto. Obročna otplata poreznog duga omogućava se samo onim dužnicima, čiji je dug posljedica gospodarske krize, a koji u 2011. uredno podmiruju svoje porezne obveze. Zahtjev za obročnom otplatom duga poduzetnici mogu podnijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a o tome zadovoljavaju li uvjete odlučivat će Ministarstvo financija i Porezna uprava. Prihvaćen je amandman Odbora za financije da se reprogramiranje naplate poreznog duga ne odobri onim poduzetnicima koji su u vrijeme gospodarske krize, od 1. listopada 2008., vršili isplatu dividendi, udjela u dobiti ili predujma dobiti, a nisu plaćali porezni dug.
ZAGREB - U povodu Svjetskog dana Roma predsjednik Republike Ivo Josipović primio je danas u svome uredu izaslanstvo romskih udruga čestitavši im njihov praznik te istaknuo važnost njihovog interkulturalnog uklapanja i integracije i očuvanja identiteta i afirmacije narodne nacionalne posebnosti. Podsjetio je da se taj dan već nekoliko godina obilježava u Hrvatskoj čime se podsjeća na jedinstvenu sudbinu romskog naroda, naseljenost i raseljenost po cijeloj planeti, kao i na brojne stvarne probleme u konkretnim životnim sredinama. Istaknuo je da se društvena svijest u odnosu na Rome i njihove probleme uvelike promijenila na bolje i da hrvatsko društvo na različitim razinama poduzima razne akcije u korist romske zajednice, ali da treba još mnogo učiniti da bi se njihov ukupni položaj poboljšao do zadovoljavajuće razine.
ZAGREB - Intenzivno se radi na uklanjanju kompozicije vlaka s pruge na mjestu sinoćnje željezničke nesreće kod Zalesine, u kojoj je poginuo strojovođa, a njegov je pomoćnik ozlijeđen, te se očekuje da bi se kasno navečer ili sutra ujutro pruga trebala u potpunosti osposobiti za siguran tijek prometa, rečeno je danas na konferenciji za novinare HŽ-a. Dosad je maknuto trinaest vagona, a nakon što se, vjerojatno u narednih nekoliko sati, maknu ostali vagoni i lokomotiva kreće se sa sanacijom, rekao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Branimir Jerneić. Vlakovi neće voziti po toj pruzi prije nego što se provedu sve zaštitne mjere, sanacija pruge, područja u tunelu i samog odrona, istaknuo je Jerneić. Kazao je da se kao zaštita od mogućih nesreća provode godišnje kontrole kritičnih mjesta i redovite dnevne ophodnje, kakva je bila i na dan nesreće oko 14 sati i tijekom koje nisu bile primijećene nepravilnosti koje bi ugrožavale sigurnost prometa, dok je kapitalni remont tog dijela pruge bio je u srpnju 2009. Upitan događaju li se takve nesreće zbog smanjivanja sredstava za održavanje pruga, što tvrde neki sindikati, Jerneić je rekao kako se ta sredstva nisu znatno smanjivala u odnosu na prethodne godine. Promet na dionici Delnice-Skrad zasad se odvija autobusima.
ZAGREB - Na Hrvatskim studijima počela je danas velika međunarodna konferencija pod nazivom "Novi izazovi i metodološke inovacije u europskim istraživanjima medijske publike" (New challenges and methodological innovations in European media audience researches), koja je okupila više od 130 znanstvenika iz područja istraživanja medija iz 30 europskih zemalja. Prvi put Hrvatska je domaćin konferencije koja na jednome mjestu okuplja iznimno veliki broj renomiranih znanstvenika koji se bave istraživanjem medija. Tijekom tri dana trajanja konferencije gosti će imati priliku iz prve ruke doznati koji su noviteti u istraživanju europskih medija i njihove publike te koji su utjecaji rapidnog razvoja medija tijekom kojega puko informiranje postaje komunikacija, a čitalačka publika koja samo i sama postaje proizvođač medijskog materijala, istaknuto je na otvorenju konferencije.
ZAGREB - Sveučilišni nastavnici lektori i viši lektori na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dalje štrajkaju jer do danas nisu dobili nikakvo pisano jamstvo da će na račun fakulteta biti prebačen novac koji je osiguran za korekciju koeficijenata njihovih plaća. Kao razlog štrajka koji je počeo 29. ožujka naveli su da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) prekršilo sporazum o povećanju plaća lektora i viših lektora potpisan 11. veljače prošle godine, a traže i rehabilitacije ukupnoga statusa sveučilišnih lektora i viših lektora čiji se rad, smatraju, neadekvatno vrednuje, a upravo o njemu ovise jezične kompetencije.
ZAGREB - Ministarstvo kulture Hrvatske priopćilo je danas u povodu uvrštavanja dubrovačke renesansne poezije u ediciju "Deset vjekova srpske književnosti" kako im je "predobro poznata povijest prisvajanja i otimanja hrvatske kulturne baštine, u što se može uvrstiti i taj izdavački pothvat". "Pripadanje Dubrovnika hrvatskome nacionalnom i kulturnom korpusu je neupitno. To potvrđuju jasne činjenice kojima nije potrebno dodatno dokazivanje za sve one kojima činjenična istina govori sama za sebe", ističe u odgovoru glasnogovornica Ministarstva kulture Ivana Krušec, upitana za komentar izdanja Izdavačkog centra Matice srpske, koji je u prvo kolu edicije "Deset vjekova srpske književnosti" kao treći svezak uvrstio "Poeziju Dubrovnika i Boke kotorske".
ZAGREB - Međunarodna ustanova Fondacija za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) potpisala je danas Memorandum o razumijevanju kojim Zaklada za humanitarno razminiranje "Hrvatska bez mina" donira ITF-u 700.000 kuna, a ITF će tu donaciju udvostručiti s dodatnih 700.000 kuna sredstvima Vlade SAD-a. Memorandum su potpisali, ime ITF-a direktor Dorijan Maršič i upraviteljica Zaklade "Hrvatska bez mina" Đurđa Adlešič, koja je tom prigodom rekla kako je još uvijek 12 hrvatskih županija u minski sumnjivom prostoru dodavši kako bi se taj prostor trebao razminirati do 2019. Donacija će biti usmjerena na razminiranje poljoprivrednih površina, poljskih puteva i kanala južno od naselja Slakovci, općina Stari Jankovici u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
ZAGREB - Udruga hrvatskih veterana dragovoljaca Domovinskog rata (UHVDDR) svečano je danas uručila informatičku i športsku opremu djeci hrvatskih branitelja slabijega imovnog stanja i s područja posebne državne skrbi u sklopu akcije "Pomozimo djeci hrvatskih branitelja kupnjom informatičke opreme". Oprema je kupljena uz pomoć donacija i Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, a riječ je o 40 računala djeci hrvatskih branitelja, rekla je zahvalivši na pomoći i donacijama pročelnica za humanitarnu djelatnost UHVDDR-a Dubravka Kutleša-Herljević.
ZAGREB - Vlasniku Dioki grupe i riječkoga Novog lista Robertu Ježiću danas je za još mjesec dana produljen istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na devet svjedoka koje USKOK treba ispitati u istrazi. Odluku o zadržavanju Ježića u zatvoru u Remetincu, u kojem je od prosinca prošle godine, donio je na prijedlog USKOK-a sudac istrage zagrebačkoga Županijskog suda. Od Ježićeva branitelja Ljube Pavasovića Viskovića doznaje se da USKOK treba ispitati osam novih svjedoka, tri iz Petrola, četiri iz Ine i jednog iz Diokija, a još nije ispitan svjedok iz Švicarske. Protiv Ježića se vodi istraga da je zajedno s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i bivšim čelnicima HEP-a Ivanom Mravkom i Ivanom Mrljakom dogovorio prodaju struje Diokija po cijenama nižima od tržišne, pri čemu je HEP navodno oštećen za 6,3 milijuna kuna. Prije mjesec dana istraga je proširena i zbog sumnje da je Sanadera potaknuo na pokušaj zloporaba "teških" 10 milijuna eura na štetu JANAF-a.
ZAGREB - Na suđenju bivšim pripadnicima 7. gardijske brigade "Pume", optuženima da su u akciji "Maestral" 1995. strijeljali srpske zarobljenike, danas su svjedočila trojica hrvatskih vojnika iz postrojbe koja je zarobljenike čuvala, a jedan od njih je izjavio da je strijeljanje zapovjedio general Ivan Korade. Svjedok Davor Pajtak rekao je da je ratni zapovjednik "Puma" Korade naredio da se zarobljenike izvede iz štale u kojoj su ih čuvali te da ih se strijelja. U istrazi je rekao i da je jednog od zarobljenika koji je po činu bio potporučnik prije grupnog strijeljanja, također na Koradinu zapovijed, pištoljem ubio drugooptuženi Tihomir Šavorić. No, danas nije ostao pri tom iskazu te je rekao da mu je Šavorićevo ime "nametnuto u policiji".
VARAŽDIN - Vatrogasci su djelomice uspjeli očistiti prostor u pogonu Jakoma, tvrtke u Kelemenu, u blizini Ludbrega, u kojem su danas prijepodne istekle opasne kemikalije u bazen skladišta pa bi trebao početi i policijski očevid kako bi se utvrdio uzrok nesreće. Od glasnogovornice varaždinske policije Marine Kolarić doznaje se da su i dalje na terenu policija, vatrogasci i inspektor zaštite okoliša te da je zasad utvrđeno kako nema opasnosti za okolno stanovništvo.