Govoreći na današnjem skupu, predsjednik HSP-a Danijel Srb rekao je da smo svi uvjereni u nevinost hrvatskih generala, ali, dodao je, postoji sumnja u presudu jer Haaški sud ne sudi po pravnim metodama.
Skoru presudu hrvatskim generalima ocijenio je najvažnijim političkim događajem ove godine, pri čemu je iznio mnoge kritike na rad hrvatskih institucija i vlasti u odnosu prema Haaškom sudu i tužiteljstvu. Istaknuo je da je dominatna institucija Haaškog suda njegovo tužiteljstvo, a ne ured predsjednika suda, pri čemu je dodao da je tužiteljstvo od početka nametalo svoju volju kroz razne oblike pritisaka, pa i političkog.
Kao primjer naveo je tzv. topničke dnevnike, čiji se problem vezivao uz hrvatski pristup Europskoj uniji. Napomenuo je da je Hrvatska neke predmete za ratne zločine krajem 1990-ih prepustila haaškom tužiteljstvu, poput srpskih zločina u Borovu Selu i istočnoj Slavoniji, ali optužnice nikada nisu podignute.
I počasni predsjednik HSP-a Anto Đapić bio je kritičan prema hrvatskoj vlasti i njezinoj politici prema Haagu, za koju je rekao da je "nepromišljena". Đapiću smeta i to što dio hrvatskog pravosuđa preuzima sudsku praksu Haaga, koji, po njegovu mišljenju, relativizira Domovinski rat. Kao primjer je naveo obrazloženje presude Branimiru Glavašu, i to bez obzira na njegove, kako je rekao, privatne odnose s Glavašem. U toj se presudi ističe da je Hrvatska 1991. godine još bila u sastavu SFRJ, što je, po njegovim riječima, relativiziranje agresije Srbije na Hrvatsku.
U raspravi su sudjelovali i neki bivši ratni zapovjednici, poput Branka Borkovića - Mladog Jastreba, koji je rekao kako nitko nije odgovarao za pljačku hrvatske imovine.
Posebno oštar bio je bivši zapovjednik specijalne policije Željko Sačić, koji je najavio skup 16. travnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i prosvjede ako u Haagu osude hrvatske generale. Taj skup pokušavaju spriječiti i oporba i vlast, kao da nam se ponavlja ona dobra stara "hrvatska šutnja", rekao je pozivajući na taj skup sve branitelje i građane.
Sačić je kao krivca za lošu politiku prema Haagu prozvao sve hrvatske vlade od 2000. te bivšeg predsjednika Republike Stjepana Mesića zbog neselektivne predaje Haagu transkripata i arhivske građe.
I drugi govornici na skupu osudili su ponašanje hrvatske države prema Haagu, koje smatraju dodvorničkim i pogrešnim.