RIM - Globalni financijski sustav još uvijek muče ranjivosti koje uključuju džepove slabosti u bankama i pojačanu sklonost rizičnim ulaganjima zbog niskih kamatnih stopa, upozorio je Odbor za financijsku stabilnost (FSB). FSB je pozvao vlade da hitno poduzmu konkretne korake u smjeru provedbe preuzetih obveza vezano uz reformu tržišta izvedenih financijskih proizvoda, kojima se pripisuje dio krivnje za izazivanje globalne financijske krize. "FSB je naglasio potrebu da se odlučno nastave napori na obnovi i jačanju slabih bankovnih sustava", kazao je predsjednik uprave FSB-a i guverner talijanske središnje banke Mario Draghi. "Postoje naznake da niske kamatne stope možda navode ulagače da traže prinose u složenijim nestandardnim tržišnim segmentima koji povećavaju izloženost rizicima gubitka likvidnosti". FSB je neslužbena skupina čelnika središnjih banaka i državnih regulatora 24 zemlje svijeta, koja je od skupine 20 vodećih svjetskih gospodarstava (G20) dobila mandat da nadzire reforme globalnog financijskog sustava nakon gospodarske krize.
ZAGREB - Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso stali su u obranu svojeg odgovora na gospodarsku krizu u Europskoj uniji koji se temelji na strogim mjerama štednje, a kojeg su zastupnici Europskog parlamenta ocijenili neprimjerenim, prenose europski mediji. "Neki strahuju da je riječ o rušenju socijalne države i socijalne zaštite", rekao je Van Rompuy zastupnicima u Strasbourgu. "Nipošto... Riječ je o očuvanju tih, temeljnih aspekata europskog modela. Želimo osigurati da naša gospodarstva budu dovoljno konkurentna za stvaranje radnih mjesta i održanje blagostanja naših građana". Barroso, koji je Europskom parlamentu podnio izvješće o nedavnom summitu EU-a posvećenom "sveobuhvatnom odgovoru" na krizu, istaknuo je da je Europska komisija tražila socijalno osjetljiviji pristup, prebacivši krivnju na države članice koje su blokirale njezine prijedloge. "Ponosan sam na činjenicu da smo Komisija i ja podržali ideju da se smanje kamate koje plaća Grčka i sada činimo isto za Irsku jer je to pravedno", kazao je.
TOKIO - Japan neće izdati nove obveznice za potrebe financiranja početnog dodatnog proračuna od preko 35 milijardi dolara namijenjenog obnovi od katastrofe, čime Vlada upozorava ulagače u obveznice da previše povećavaju ionako ogroman japanski dug, objavio je japanski dnevni list Asahi. Više od tri milijarde jena (35 milijardi dolara) u dodatnom proračunu bit će namijenjeno popravcima cesta, luka i škola, kao i za pomoć ljudima u potresom pogođenim područjima na sjeveroistoku Japana u pronalasku novih radnih mjesta, objavio je u srijedu taj list. "Kako bi sačuvala povjerenje tržišta, vlada neće koristiti obveznice kao izvor prihoda i stoga neće izdati dodatne obveznice", navodi se u nacrtu dodatnog proračuna. Vlada će umjesto toga troškove pokriti preispitivanjem pojedinih obećanja vladajuće Demokratske stranke o dječjem doplatku a posegnut će i u 2.500 milijardi jena vrijedne rezerve na posebnim računima.
MADRID - Španjolska je poduzela odgovarujuće financijske poteze kako bi umirila tržišta i ne treba međunarodnu financijsku pomoć, poručio je čelnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn. "Od španjolske vlade nismo primili nikakav zahtjev za pomoć", izjavio je Strauss-Kahn za španjolski dnevnik El Pais. "Ne mislim da španjolskoj vladi treba ikakav vid financijske pomoći", dodao je u razgovoru za listove Washington Post i La Repubblica. Čelnik MMF-a vjeruje da su mjere koje je poduzela španjolska vlada, kako na fiskalnoj strani tako i na strani reforme mirovinskog sustava, tržišta rada ili u bankarstvu, ispravne, navode dalje svjetski mediji. Izjave čelnika MMF-a svakako će biti prepoznate kao dobrodošao poticaj posrnuloj španjolskoj socijalističkoj vladi.
BRUXELLES - Portugal neće od europskih partnera dobiti zajam za premošćivanje ako ne zatraži međunarodni paket pomoći, povezan sa strogim uvjetima, priopćila je Europska komisija. Komisija je time reagirala na napise u portugalskim poslovnim medijima da su najveće banke te zemlje odlučile obustaviti kupovinu državnih obveznica upravo u trenutku kada vlada u Lisabonu nastoji prikupiti svježa sredstva kako bi do sredine lipnja vratila devet milijardi eura duga. Kako se navodi u tim izvješćima, "pretjerano izložene" banke u ponedjeljak su odlučile tehničku vladu premijera na odlasku Josea Socratesa pritisnuti da od Europske komisije zatraži zajam za premošćivanje u visini 15 milijardi eura uoči izbora 5. lipnja. Glasnogovornik europskog povjerenika za gospodarsku i monetarnu politiku Ollija Rehna upozorio je da bi takav plan prekoračio okvire dogovora na razini zemalja članica eurozone, pa nije ni uzet na razmatranje. Pomoć u sklopu Europskog stabilizacijskog fonda (EFSF) ili u sklopu manjeg, 60 milijardi eura vrijednog fonda, zahtijevala bi provedbu strogih programa "gospodarske prilagodbe" u zamjenu za zajmove, upozorio je glasnogovornik.
LISABON - Portugal je na današnjoj aukciji trezorskih zapisa prikupio nešto više od milijarde eura (1,4 milijarde dolara). Na aukciji u srijedu portugalska agencija za upravljanje dugom prodala je 560 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća u ovogodišnjem listopadu i 450 milijuna eura koji dospijevaju na naplatu u ožujku iduće godine. Kamatna stopa iznosila je 5,11 posto za 6-mjesečne trezorske zapise a 5,9 posto za jednogodišnje zapise. Visoke stope posljedica su naglog rasta troškova zaduživanja za vladu u Portugalu prema neodrživim razinama. Većina analitičara očekuje da će Portugal uskoro prihvatiti paket pomoći, po uzoru na one koje su dosad bile primorane zatražiti Grčka i Irska. Procjenjuje se da će trebati čak 80 milijardi eura.
DUBLIN - Irska vlada procjenjuje da bi mogla ishoditi niže kamatne stope na europski dio paketa međunarodne pomoći ukupne vrijednosti 85 milijardi eura tek u lipnju, navodi irski Examiner izjavu jednog vladinog dužnosnika. Irski mediji ranije su nagađali su da bi kamata mogla biti smanjena već u petak, na neslužbenom sastanku ministara financija eurozone u Budimpešti. "Očekuje se da će konačan dogovor biti postignut u lipnju. Ne očekujemo ga ovoga vikenda", izjavio je neimenovani glasnogovornik vlade, odgovarajući na pitanje o mogućem sniženju kamata. Ta otočna zemlja želi žurno osigurati jeftinije financiranje iz Europskog fonda za financijsku stabilnost kao što je to učinila Grčka, ali su Francuska i Njemačka zauzvrat tražile višu stopu poreza na dobit, što Dublin odbija.
FRANKFURT - Druga po veličini njemačka banka Commerzbank priopćila je da planira do lipnja vratiti vladi 14,3 milijarde eura državne pomoći koja ju je na vrhuncu financijske krize 2009. spasila od propasti. Banka planira prikupiti 11 milijardi eura dokapitalizacijom, dok će 3,27 milijardi eura biti namaknuto iz viška regulatornog kapitala. Ostatak vladinog 'tihog udjela' ukupne vrijednosti 16,2 milijarde eura banka će otkupiti najkasnije do 2014., služeći se pritom ponajprije viškom regulatornog kapitala, tvrde u Commerzbanku. Međutim, vladin državni fond za stabilizaciju bankovnog sektora (SoFFin) zadržat će udio u banci od 25 posto plus jedna dionica a dio tihog udjela, koji isključuje glasačka prava, pretvorit će u dionice. "Commerzbank planira otkupiti oko 14,3 milijarde eura od ukupno 16,2 milijarde eura 'tihog udjela' u rukama SoFFin-a", stoji u bančinom priopćenju.
FRANKFURT - Njemački proizvođač automobila Daimler i britanski Rolls-Royce pokrenuli su plan za preuzimanje Tognuma, njemačkog proizvođača motora i turbina, ponudivši za tu kompaniju 3,2 milijarde eura. Daimler i Rolls-Royce kazali su da će ponuda od 24 eura po dionici biti na snazi do 18. svibnja. Dvije grupe već su objavile da će za potrebe podastiranja ponude zasnovati zajedničku kompaniju pod nazivom Engine Holding u kojoj će imati jednake udjele. Cilj im je stvaranje "vodeće svjetske kompanije za motorne sustave". Zajednička kompanija fokusirat će se na brodski, energetski, te sektor obrane i industrijskih aplikacija. Tognum ima sjedište u Friedrichshafenu na jugu Njemačke, gdje će i ostati i svi će radnici biti zadržani.
TOKIO - Toyota je priopćila kako sljedećeg tjedna neće ponovno pokretati proizvodnju u većini zatvorenih japanskih pogona, opovrgnuvši time napise u poslovnom dnevniku Nikkei. Najveći svjetski proizvođač automobila obustavio je montažu automobila u 16 od ukupno 18 pogona u Japanu u kojima se montiraju Toyote i Lexusi. Potres i tsunami od 11. ožujka poremetili su opskrbu dijelovima u Japanu i u inozemstvu. "Proizvodnja se neće nastaviti u većini naših domaćih tvornica u sljedećem tjednu", rekla je glasnogovornica Toyote. Toyota je do 1. travnja zbog zatvaranja pogona smanjila proizvodnju za oko 200 tisuća vozila, navodi se u priopćenju, uz napomenu da u srijedu obilježava 18. dan mirovanja većine pogona u Japanu.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima nadomak najvišoj razini u dvije i pol godine, poduprte slabim dolarom uoči očekivanog podizanja kamatnjaka u eurozoni. Na tržištu u Londonu barelom se trgovalo po 0,3 posto višoj cijeni od 122,55 dolara dok je u Sjedinjenim Državama njegova cijena kliznula 0,1 posto na 108,20 dolara za barel. Očekuje se da će Europska središnja banka u četvrtak prvi puta od financijske krize 2008. podići kamatnjake u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, na 1,25 posto. Ta su očekivanja pogurala euro na najvišu razinu u 14 mjeseci, dok je dolar pao 0,35 posto. Slabiji dolar podupire cijene nafte jer jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta i time potiče potražnju. Analitičari su napomenuli da je veliki povratak apetita za rizikom s obzirom na očekivanja snažnog oporavka u Sjedinjenim Državama nadjačao utjecaj novog povećanja kamatnih stopa u Kini radi obuzdavanja inflacije. To je četvrti takav potez Pekinga od listopada. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u srijedu na svojim internetskim stranicama da je referentna košarica njezine nafte u utorak iznosila 116,60 dolara, što znači da je bila 1,53 dolara viša nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u srijedu su ojačali, no veće dobitke priječili su gubitnici u energetskom i bankovnom sektoru u ozračju novih zabrinutosti vezanih uz dužničku krizu u eurozoni. U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse ojačao 0,59 posto, na 6.042 boda, frankfurtski DAX za 0,68 posto, na 7.224 boda, dok je na manjem dobitku, od 0,16 posto, bio pariški CAC, popevši se na 4.048 bodova. Među najvećim gubitnicima bio je sektor energetske distribucije, predvođen njemačkim EDF-om, s padom cijene dionica od 3,9 posto. Dionice su mu se našle pod pritiskom Citigroupovog snižavanja ciljane cijene. Pritisaka nisu bile pošteđene ni bankovne dionice, koje su u prosjeku na vrijednosti izgubile 0,2 posto. Najveća gubitnica bila je dionica irske banke Allired Irish Bank, potonuvši za 15,7 posto, poglavito zahvaljujući pogoršanom raspoloženju nakon što je u utorak agencija Standard and Poor's snizila rejtinge irskim bankama. "Portugal i opasnost od paketa za spas od bankrota i dalje zadaju najveće brige ulagačima. Iako prevladava ocjena da time Europa neće biti gurnuta preko ruba, nesposobnost političara regije da riješe te velike probleme nastavlja proizvoditi pritisak", kazao je analitičar Hargreaves Lansdowna Keith Bowman. Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,32 posto, završivši trgovanje na 9.584 boda.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, no blago jer su ulagači oprezni zbog povećanja kamata u Kini, a nema drugih vijesti koje bi značajnije pokrenule tržišta. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,1 posto, a blago je pao i južnokorejski Kospi indeks. U Australiji, Singapuru i Hong Kongu cijene su dionica porasle između 0,1 i 0,5 posto, a u Šangaju oko 1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,4 posto. Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer nema vijesti koje bi podržale uspon cijena dionica.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak vodeći indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, drugi dan zaredom, jer su ulagači oprezni zbog povećanja kamata u Kini i dužničke krize u eurozoni. Dow Jones oslabio je 6 bodova, ili 0,05 posto, na 12.393 boda, a S&P 500 indeks 0,02 posto, na 1.332 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,07 posto, na 2.791 bod. S&P 500 indeks nije se ni drugi dan zaredom uspio probiti iznad ključne tehničke razine od 1.333 boda, a nizak obujam trgovanja otvara pitanje ima li tržište uopće snage za daljnji uspon. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo oko 7 milijardi dionica, znatno manje od lanjskog dnevnog prosjeka od 8,47 milijardi.