Petipolsatna izvedba ovog kultnog djela velikog njemačkog skladatelja postavljena je u prigodi proslave 150. godišnjice zagrebačkog HNK, s pretežno inozemnim solističkim postavom, te domaćim zborom i orkestrom, u kojima je nastupilo 150 izvođača. Ravnao je maestro Nikša Bareza.
Univerzalna saga o borbi dobra i zla, izgubljenoj nadi, očaju, čežnji i konačnom iskupljenju sadrži elemente obreda, a Wagner ju je žanrovski označio kao svečani posvetni prikaz. "Parsifal" koji svoje izvore crpi iz srednjovjekovnih legendi o kralju Arturu, njegovim vitezovima i potrazi za Svetim gralom smatra se Wagnerovom glazbenom oporukom, u kojoj je kondenzirao osobno moralno vrednovanje vraćajući se korijenima ljubavi i religije. Djelo je puno simbolike u kojoj se prožimaju kršćanstvo i budizam te Schopenhauerova filozofija, u kojoj je sućut odgovor na "kaos u svijetu".
U naslovnoj ulozi nastupio je američki tenor John Charles Pierce, dok je glavnu žensku ulogu Kundry otpjevala prvakinja HNK mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović. Njemački redatelj Kurt Josef Schildknecht u Zagreb je doveo i scenografa Rudolfa Rischera, kostimografkinju Geru Graf i oblikovatelja svjetla Rogera Vanonija. Čudesno i zagonetno Wagnerovo djelo o tajnom viteškom društvu utemeljenom na čistoj krvi, koje očajnički čeka spasitelja, večeras je u Zagrebu izvedeno u njemačkom izvorniku, uz prijevod na engleski i hrvatski jezik.
Priča je to o nevinom dječaku Parsifalu koji, odričući se ovozemaljskih užitaka, postaje odabranim braniteljem svijeta i čuvarom Svetoga grala, kaleža iz kojega je Krist pio na Posljednjoj večeri i u kojemu je prikupljena njegova krv nakon raspeća na križu.
Prikazujući vitezove koji žive samo za duh, "Parsifal" otvara temu svećeničkog celibata te pokazuje odnos kršćanstva prema tjelesnosti i žudnji.
Veliki njemački skladatelj Richard Wagner libreto je napisao 1877., a partituru je dovršio 1882., kada je "Parsifal" i praizveden u Bayreuthu.
Wagner “Parsifala” nije nazvao ni operom, ni glazbenom dramom, nego svečanim prikazanjem za posvetu pozornice, i to isključivo pozornice njegova vlastitog kazališta u Bayreuthu. Tamo je "Parsifal" praizveden i još 15 puta repriziran tijekom ljeta 1882.
Prva izvedba "Parsifala" izvan Bayreutha održana je 1903. u New Yorku, a u izvedbi je sudjelovala i hrvatska pjevačica Milka Trnina.
Richard Wagner jedna je od najkontroverznijih ličnosti 19. stoljeća te je o njegovu djelu i prije smrti napisano više o deset tisuća knjiga, brošura i članaka, no ni jedno njegovo djelo nije poput "Parsifala" izazvalo toliko oprečnih komentara i ocjena. Jedni su u njemu vidjeli vrhunac Wagnerova opusa, njegovo najprofinjenije i najuzvišenije djelo, a drugi su mu odricali svaku vrijednost držeći ga neljudskim spektaklom.
Zadnji put "Parsifal" je u Zagrebu izveden 1943., a tijekom 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća bio je izveden nekoliko puta i to ne samo u HNK, nego i ispred zagrebačke katedrale. Hrvatska ima i veliku tradiciju pjevačica koje su pjevale glavnu žensku ulogu - Kundry, a uz Milku Trninu koja ju je pjevala u Beyreuthu i Metropolitanu, u toj je ulozi bila poznata i Dunja Vejzović.