U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse stagnirao na 5.762 boda, dok je frankfurtski DAX kliznuo za 0,3 posto, na 6.760 bodova. Pariški CAC bio je pak u plusu od 0,14 posto, popevši se na 3.898 bodova.
Iako dužnička kriza eurozone i dalje zabrinjava ulagače, neki su analitičari mišljenja da su veći problem političke neizvjesnosti u Sjevernoj Africi i bliskoistočnim zemljama.
"Tržišta se ponovno mogu vratiti visokim razinama", kazao je Bernard McAlinden, ulagački strateg u NCB Stockbrokersu u Dublinu, aludirajući na rast paneuropskog burzovnog indeksa sredinom veljače na najviše razine u posljednjih 29 mjeseci.
"Cijene nafte predstavljaju tvrdokornu brigu, s obzirom na napetosti u sjevernoj Africi," dodao je. "Od značajnijih uznemirujućih vijesti izdvaja se tek španjolska situacija s dugovima".
Podršku indeksima pružali su dobitnici u sektoru rudarstva, čije su dionice jačale zbog rasta cijena kovina. Povod njihovu jačanju bile su povoljne prognoze izvršnih direktora te industrije.
Na dobitku su tako bile dionice Anglo Americana, BHP Billitona i Rio Tinta, u rasponu od 1,8 do 2,1 posto.
Veće dobitke priječili su pak gubitnici u bankovnom sektoru, na čelu s irskom bankom Bank of Ireland čije su dionice oslabjele za 3,2 posto. Pale su cijene dionica i francuske Societe Generale, za 1,9 posto.
Bankovni sektor našao se pod pritiskom nakon što je nacrt zaključaka pripremljen za summit EU-a pokazao da će zemlje članice donijeti odluku o modusu povećanja stvarnih zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda tek krajem lipnja a ne na summitu krajem ovog tjedna.
U središtu pozornosti ulagača je i glasovanje portugalskog parlamenta o mjerama štednje.
Indeks Tokijskog tržišta Nikkei oslabio je za gotovo 1,7 posto, na 9.449 bodova.