Ni jedno od oko 600 do sada evidentiranih mjesta takozvanih skrivenih grobnica nije obilježeno na odgovarajući način, koji bi posvjedočio da se u njima nalaze žrtve komunističkog režima, rekao je na skupu o žrtvama poraća u Ljubljani Marko Štrovs.
Skup je održan povodom druge obljetnice otkopavanja masovne grobnice u napuštenom rudniku u Hudoj Jami kod Celja, za koju se Štrovs najviše zalagao kao državni tajnik u ministarstvu rada i socijalne skrbi koji vodi posebnu službu za ratna grobišta u okviru tog ministarstva.
Za Hudu Jamu se znalo dosta vremena, ali se dugo ništa nije činilo da se istraže žrtve koje su u njoj bile pokupane, a zbog "odnosa političkih snaga" u Sloveniji u proteklih dvadeset godina u otkrivanju i obilježavanju masovnih grobnica u kojima su "žrtve revolucije" nije mnogo napravljeno, rekao je Štrovs.
Po njegovim će riječima, ovog će mjeseca u napuštenom rudniku u Hudoj Jami biti završena kosturnica za posmrtne ostatke do sada nađenih žrtava, no malo je volje da se nastavi istraživanje ostalog dijela zatrpanog rudnika u kojemu je možda i 4000 žrtava, ocijenio je Štrovs.
Povjesničar Jože Dežman ocijenio je da Slovenija još nije apsolvirala traumatična pitanja iz nedavne prošlosti vezana uz masovne grobnice iz vremena poraća i da to ilustrira i pitanje Hude Jame.
Pitanje poslijeratnih umorstava treba detabuizirati, no ocjene o grijehu i krivnji ne mogu donositi oni koji su stajali iza tih događaja, a mnogo je onih kojima otkrivanje tih zločina ni danas nije u interesu, ocijenio je Dežman.