Dow Jones indeks pao je 1,39 posto, na 12.056 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,59 posto, na 1.306 bodova, a Nasdaq indeks 1,61 posto, na 2.737 bodova.
Sukobi u Libiji i politički nemiri u Iranu te drugim zemljama Bliskog istoka potaknuli su jučer skok terminske cijene nafte na burzi u New Yorku za više od 2,5 dolara, na 99,60 dolara po barelu. Na londonskom je tržištu, pak, cijena nafte skočila za 3,6 dolara, na 115,40 dolara.
Premda je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke u izvješću Senatu kazao da bi tek dugotrajniji rast cijena nafte mogao zaprijetiti gospodarskom oporavku, ulagače to nije umirilo.
Visoke cijene goriva mogle bi izazvati pad potrošnje Amerikanaca, a to bi naštetilo gospodarstvu, s obzirom da ono uvelike ovisi o potrošnji.
Stoga su jučer pod najvećim pritiskom bile dionice kompanija koje su najosjetljivije na cijene goriva. Dow Jones indeks transportnog sektora potonuo je 2,5 posto.
S&P indeks rudarskog sektora pao je 2,3, a industrijskog 2,2 posto.
S druge strane, pad indeksa ublažile su dionice u defanzivnim sektorima, kao što su uslužni, zdravstveni i sektor usmjeren potrošačima.
Na povlačenje ulagača s tržišta ukazuje i velik obujam trgovanja. Posljednjih se dana uobičajilo da je obujam manji kada cijene dionica rastu, a veći kada padaju.
Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 8,7 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,47 milijardi.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,97 posto, na 5.935 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,67 posto, na 7.223 boda, a pariški CAC 1,05 posto, na 4.067 bodova.