LONDON - Mjere koje poduzima eurozona kako bi u kratkom roku riješila dužničku krizu sasvim su dovoljne i velike prilagodbe nisu potrebne, ocijenio je dužnosnik Europske središnje banke (ECB) Axel Weber. "Postojeći instrumenti za rješavanje krize u kratkoročnoj perspektivi su dostatni i nema potrebe za njihovim značajnijim izmjenama, premda se na to opetovano poziva", napisao je Weber u gostujućoj kolumni u londonskom listu Financial Times. Ujedno je odbacio zamisao da europski krizni fond dobije ovlasti za kupovinu obveznica članica eurozone na tržištu, suprostavivši se prijedlozima koje je poduprlo upravno vijeće ECB-a, čiji je i sam član. Banka je u odvojenom izvješću u ponedjeljak objavila da je u prošlom je tjednu kupila 711 milijuna eura obveznica članica eurozone s obzirom na obnovljene strahove u vezi dužničke krize u Portugalu. Taj iznos uključuje i otkup obveznica u četvrtak i petak u tjednu ranije, kada je ECB po izjavama analitičara počeo ponovno kupovati obveznice nakon dvotjedne stanke. ECB je ukupno dosad uložila oko 77 milijardi eura u kupovine obveznica visokozaduženih zemalja.
BRUXELLES - Europska unija spremna je posuditi šest milijardi eura arapskim zemljama na južnim obalama Mediterana koje prolaze kroz proces demokratskih reformi, izjavio je u utorak čelnik Europske investicijske banke (EIB) Philippe Maystadt. "Spremni smo po potrebi učiniti više kako bismo tim zemljama pomogli u procesu prijelaza na demokratski ustroj", izjavio je Philippe Maystadt vezano uz stanje u Tunisu, Egiptu, Libiji i drugim zemljama. "Smatram da bismo sa šest milijardi eura mogli postići nešto značajno u narednim godinama", kazao je, dodajući da bi, pod određenim uvjetima, razina financiranja mogla biti podignuta u razdoblju od 2011. do 2013. "Prioritet bi trebalo biti financiranje ulaganja kojima bi se otvorila nova radna mjesta", posebno za mlade, naglasio je. Ukoliko parlament i 27 vlada članica EU-a budu suglasni, što se čini izglednim s obzirom na hitne razgovore o mogućnostima podupiranja reformi u tim zemljama, šest milijardi eura moglo bi biti odobreno "Mediteranu, posebno zemljama na prijelazu u demokratski ustroj", naglasio je Maystadt.
BRUXELLES - Europski ministri poljoprivrede predvođeni Velikom Britanijom odbacili su predloženu odgodu zabrane korištenja tradicionalnih neobogaćenih kaveza za uzgoj kokoši nesilica pa će tako zabrana stupiti na snagu 1. siječnja 2012., stoji na web stranici mađarskog predsjedništva EU-a. Nakon što s prvim danom sljedeće godine zabrana stupi na snagu, postat će nezakonito prodavati jaja od nesilica koje se uzgajaju u tradicionalnim, tzv. "baterijskim kavezima". Uzgajivači će moći koristiti samo kaveze kojI kokošima nesilicama daju više prostora. Europski zakon iz 1999. predviđa zabranu tradicionalnih kaveza od 550 četvornih centimetara po kokoši i traži da se zamijene kavezima od najmanje 750 četvornih centimetara po životinji, te da imaju gnijezda. Europska komisija ima namjeru do ljeta otvoriti raspravu o reviziji te direktive, te odluku donijeti do jeseni, nakon čega se s time mora složiti i Europski parlament.
NEW YORK - Europske zračne luke zabrinjava približavanje roka za djelomično ukidanje gotovo petogodišnje zabrane unošenja tekućina u zrakoplove, te upozoravaju da postojeća tehnologija za otkrivanje tekućih eksploziva nije dovoljno pouzdana, piše The New York Times. Od 29. travnja putnici iz trećih zemalja ponovno će moći u europske zrakoplove unositi tekućine, sprejeve i gelove kupljene u bescarinskim prodavaonicama ili u zrakoplovu neke neeuropske kompanije. Udruženja zračnih luka i zrakoplovnih kompanija traže da zabrana ostane na snazi do 2013. kada bi trebala biti u cijelosti ukinuta. Europski povjerenik za promet Siim Kallas, međutim, ne želi popustiti i zadovoljan je standardima za detektore tekućih eksploziva.
BRUXELLES - Kanada je zaprijetila da će odustati od sporazuma o slobodnoj trgovini s Europskom unijom ako Bruxelles ne povuče planove koji bi mogli spriječiti uvoz kanadskog katranskog pijeska, izrazito štetnog po okoliš, tvrde upućeni izvori. Europska unija obavijestila je dobavljače goriva da moraju smanjiti "ugljični otisak" za do šest posto tijekom idućeg desetljeća, te sada podešava svoje "referentne vrijednosti" kako bi im pomogla identificirati uvoz koji najviše zagađuje. Tako je Bruxelles u početnoj fazi predložio da se katranskom pijesku pripiše vrijednost ispuštenog ugljičnog plina od 107 grama po megadžulu goriva, što bi značilo da je njegov utjecaj na okoliš daleko veći od onog sirove nafte, s emisijom od 87,1 gram. Najnovija istraživanja u EU, objavljena ovog mjeseca, podupiru takav prijedlog. "Kanada i Europska unija rade na pronalasku rješenja tog problema odvojeno od pregovora o slobodnoj trgovini", kazao je ministar za međunarodnu trgovinu Peter Van Loan za novinsku agenciju Reuters.
KAIRO - Egipat bi želio da mu države Europske unije otpišu dugove no nije im uputio odgovarajući službeni zahtjev, kazali su iz izaslanstva EU-a u toj zemlji. Glasnogovornica izaslanstva EU-a u Kairu izjavila je da se veleposlanik EU-a Marco Franco susreo s ministrom financija Samirom Radwanom i da su razgovarali o egipatskim financijama. "Otpis dugova spominjao se među željama Egipta, ali zasad nije poslan odgovarajući službeni zahtjev", kazala je glasnogovornica. Vlada u Kairu srezala je procjene rasta gospodarstva nakon 18 dana prosvjeda na ulicama širom zemlje, čiji je predsjednik Hosni Mubarak dao ostavku. Gospodarstvo te sjevernoafričke zemlje koje se uvelike oslanja na strana ulaganja, turizam i naknade vezane uz promet Sueskim kanalom lani je procjenjeno u vrijednosti 217 milijardi dolara. Prema službenim statistikama vlade, nemiri će tamošnje gospodarstvo stajati najmanje 1,7 milijardi dolara.
NUERNBERG - Optimizam potrošača u Njemačkoj ne posustaje temeljem pojačanih očekivanja o povećanju plaća, pokazalo je u utorak objavljeno istraživanje instituta GfK za ožujak. Tako je GfK-ov ukupni pokazatelj potrošačke klime za ožujak porastao na 6,0 bodova, s revidiranih 5,8 bodova u veljači. Optimizam Nijemaca proizlazi ponajprije iz očekivanja o rastu plaća, s obzirom na dobro stanje na tržištu rada i odličnu gospodarsku situaciju u mnogim poduzećima. Radnici tako procjenjuju da će povećanja plaća u 2011. biti viša nego u prethodnim godinama. Osim toga, brojne kompanije najavile su da će pomaknuti planirano povećanje plaća s travnja na veljaču. Nijemci su optimistični i u vezi s gospodarstvom. Sklonost kupnji ponovno je blago prigušena, zbog negativnog utjecaja inflacije, tumače u institutu.
MOSKVA - Potpredsjednik ruske vlade Igor Sečin, koji je zadužen za sektor nafte i plina, želi da najveća ruska naftna kompanija Rosneft dobije mjesto u upravnom odboru britanskog naftnog diva British Petroleum u zamjenu za ulazak BP-ja u upravu Rosnefta, prenosi u utorak list Wall Street Journal. To bi "zacementiralo" sporazum Rosnefta i BP-a o partnerstvu u eksploataciji Arktika, no konačna odluka još nije donesena, kazao je Sečin, ujedno član upravnog odbora Rosnefta, u razgovoru za taj list. On je nadalje upozorio da bi, ne bude li postignut sporazum, Rosneft mogao tražiti naknadu štete od BP-ja i njegove ruske podružnice TNK-BP, u kojoj BP ima polovicu udjela. Sečin je također kazao da Surgutneftegaz, četvrta po veličini ruska naftna kompanija, ne planira prodati svoj udio u mađarskoj naftnoj i plinskoj grupaciji MOL, unatoč prosvjedima Budimpešte koja taj sporazum doživljava kao prijetnju mađarskoj energetskoj neovisnosti.
TOKIO - Agencija Moody's Investors Service upozorila je u utorak da bi mogla sniziti kreditni rejting Japanu ukoliko vlada u sklopu nastojanja da obuzda rastući proračunski manjak ne provede sveobuhvatnu reformu poreznog sustava. U agenciji upozoravaju da Japan, čiji je već peti premijer u razdoblju od 2006. suočen s pritiskom da podnese ostavku, treba stabilnost na vrhu kako bi proveo učinkovitu fiskalnu reformu. Tokio se bori da zauzda rastući javni dug, koji se udvostručio u odnosu na japanski BDP, vrijedan 5.000 milijardi dolara.
ZUERICH - Švicarski osiguravatelj Zurich Financial Services je izvijestio da je sa španjolskim Banco Santanderom dogovorio kupnju 51-postotnog udjela u njegovom latinskoameričkom poslovanju s osiguranjem za 1,67 milijardi dolara. Sporazumom će zueriški osiguravatelj steći udio u Santanderovoj jedinici koja se bavi životnim i mirovinskim osiguravanjem, te općim osiguranjem na području Brazila, Meksika, Čilea, Argentine i Urugvaja, navodi se u priopćenju iz Zuericha. Dvije su kompanije potpisale i 25-godišnji strateški ugovor o distribuciji kojim Zurich dobiva pristup Santanderovoj mreži od 5.600 poslovnica i dodatnih 36 milijuna klijenata u toj regiji.
KOPENHAGEN - Danski brodarski i naftni div Moller-Maersk priopćio je da je potpisao sporazum s južnokorejskim brodogradilištem o gradnji 10 divovskih kontejnerskih brodova tijekom iduće tri godine. Kako se navodi u tom priopćenju, Maersk Line potpisao je sporazum s drugim po veličini južnokorejskim brodograditeljem Daewoo Shipbuilding and Marine Engineering (DSME) o gradnji 10 golemih plovila, s opcijom za kupnju dodatnih 20. Brodovi će biti kapaciteta 18.000 TEU-a a južnokorejska brodograditeljska tvrtka isporučit će ih u razdoblju od 2013. do 2015. Novi kontejnerski brodovi dužine 400 metara, 59 metara širine, te 73 metra visine bit će "najveća plovila u svijetu u svim kategorijama" ali će emitirati upola manje ugljičnog dioksida no što je industrijski prosjek u azijsko-europskoj trgovini, ističe se nadalje u priopćenju.
ŠANGAJ - Najveći svjetski mobilni operator China Mobile i državna novinska agencija Xinhua objavili su u utorak da su zajedničkim snagama pokrenuli internetsku tražilicu. Tražilicom www.panguso.com upravljat će zajednička tvrtka. a bit će dostupna i mobilnim korisnicima, navela je u priopćenju Xinhua. U Kini se internetom služi više od 450 milijuna ljudi, što je čini najvećim internetskim tržištem u svijetu. U četvrtom je tromjesečju kinesko tržište usluga pretraživanja interneta poraslo za 67 posto, na 3,2 milijardi juana (486,8 milijuna dolara), pri čemu je vodeću poziciju zauzimala tvrtka Baidu, s tržišnim udjelom od 73 posto. Usporedbe radi, Googleov je udio 24 posto, pokazuju podaci iResearcha.
BERLIN - Zbog dvosatnog štrajka strojovođa željeznički promet se u utorak ujutro u Njemačkoj odvijao s velikim kašnjenjima, a posljedice štrajka osjećat će se tijekom cijelog dana, izvijestili su službeni izvori. Na poziv sindikata njemačkih strojovođa GdL-a, zaposlenici Deutsche Bahna, glavne njemačke željezničke tvrtke, prekinuli su rad jutros od 6 do 8 sati po mjesnom vremenu, kada nisu vozili putnički vlakovi, zbog čega je na važnim regionalnim željezničkim linijama i na linijama u predgrađu velikih gradova, osobito Berlina, Stuttgarta i Nuernberga, došlo do velikih kašnjenja u voznom redu. Kašnjenja će se nastaviti tijekom cijelog dana, stoji u priopćenju iz Deutsche Bahna. GdL, koji okuplja 75 posto od 26.000 aktivnih strojovođa u Njemačkoj, traži povećanje plaća, te ujednačavanje nekih beneficija koje imaju zaposleni u drugim željezničkim tvrtkama.
LONDON - Cijene sirove nafte dosegnule su u utorak na međunarodnim tržištima najvišu razinu u dvije i pol godine zbog zabrinutosti da bi se pobuna u Libiji mogla proširiti na druge vodeće svjetske proizvođače nafte na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Cijene barela sirove nafte za isporuke u travnju skočile su na tržištu u Londonu za 1,12 dolara, na 106,86 dolara, nakon što su nakratko dotaknule i razinu od 108,57 dolara. Na američkom tržištu također za isporuke u travnju iznosile su 96,68 dolara, budući da su i tamošnji investitori i trgovci postali nervozni zbog širenja nemira na Bliskom Istoku. Glavni ekonomist Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol izjavio je u utorak da su cijene nafte u opasnoj zoni i da bi mogle nastaviti Rasti ukoliko se nastave previranja na Bliskom Istoku. Države članice razmotrit će puštanje u opticaj nafte iz zaliha za hitne slučajeva ukoliko opskrba bude prekinuta zbog nastavljenih previranja na Bliskom Istoku, dodao je. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je u utorak na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 100,59 dolara, što znači da je poskupila za 1,51 dolar u odnosu na petak.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u utorak su nastavili gubiti na vrijednosti, jer su napetosti u Libiji pojačale strahove od daljnjeg širenja nemira u regiji, nagnavši ulagače na dobitonosne prodaje dionica. Tako je indeks londonske burze Ftse smanjen 0,81 posto, na 5.965 bodova, a pariški CAC za 1,36 posto, na 4.041 bod. Frankfurtski DAX je ostao gotovo nepromijenjen, kliznuvši 0,02 posto, na 7.320 bodova. "Svjedočili smo prilično snažnom oporavku od početka godine, a rastuće napetosti u arapskim zemljama ulagači koriste kao izliku za dobitonosne prodaje", kazao je Jacques Henry, analitičar u Louis Capital Marketsu u Parizu. "Zdravo je za tržište da uzmu predah nakon tako snažnih dobitaka, a čim popusti kriza u Libiji, dionice bi trebale nastaviti jačati".
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, a cijene nafte i zlata snažno porasle jer se ulagači, zbog sve žešćih nemira u Libiji i zemljama Bliskog Istoka, povlače iz rizičnijih, a utočište traže u sigurnijim investicijama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio na gubitku 1,7 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 1,3 i 1,9 posto. I na ostalim su burzama u regiji cijene dionica oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 1,8 posto. Sve žešći proturežimski prosvjedi u Libiji i zemljama Bliskog Istoka natjerali su azijske ulagače na prodaju rizičnijih investicija.