ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor odbila je danas sve insinuacije da je Vlada skrivala ili imala namjeru 'skrivati' broj nezaposlenih. "Vlada nije i neće skrivati nijedan podatak pa ni o broju nezaposlenih", istaknula je premijerka na početku današnje sjednice Vlade. O podatcima vezanim za nezaposlene raspravljao je i uži kabinet Vlade, na kojem je dogovoreno i da će sutra ministri povezani s gospodarstvom, razgovarati sa čelnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i još jednom analizirati podatke i mjere koje se poduzimaju. Kosor je iznijela i podatke iz raščlambe koju je dobila od HZZ-a vezano za strukturu prijavljenih na Zavod u siječnju - iz rada je došlo 16,4 posto manje osoba nego u siječnju 2010. Istodobno je broj onih koji su se prijavili iz neaktivnosti porastao za 43,6 posto, a u HZZ-u smatraju da su na to utjecale potrebe za uvjerenjem za dječje doplatke, za porezne prijave i socijalne naknade te za sudjelovanje u popisu stanovništva, naglasila je premijerka. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković kaže kako postoji 18-tak prava, posebno socijalnih, zbog kojih su potrebne potvrde da su na Zavodu - od ostvarenja prava na dječji doplatak do prava na besplatni javni gradski prijevoz u Zagrebu.
ZAGREB - Država će kupnju novih stanova kreditima potpomagati kroz dva modela - plaćanjem polovice rate kredita u iduće četiri godine za kredite čija će efektivna kamatna stopa biti do 4,95 posto i za iznos kredita do sto tisuća eura, ili državnim jamstvima kada će, ako kupac do kraja ove godine ostane bez posla, država najdulje godinu dana plaćati kamatu na kredit, prijedlog je zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Taj je zakonski tekst Vlada s današnje sjednice Saboru uputila po hitnom postupku, a procjenjuje da bi subvencijama rate kredita u iduće dvije godine moglo biti prodano oko 1.900 stanova. Mogućnost da dobiju bespovratnu državnu potporu, odnosno da im država četiri godine plaća polovicu rate kredita, imat će kupci novih stanova (stanovi moraju imati svu potrebnu dokumentaciju), kupci stanova čija cijena nije veća od 1.900 eura po četvornom metru s PDV-om, a dobit će je na iznos kredita do najviše sto tisuća eura (kredit može biti i veći, ali se na iznos iznad sto tisuća eura pomoć neće moći dobiti), te za kredit čiji rok otplate nije kraći od 20 godina. Za kredit od oko sto tisuća eura, uz subvenciju rate kredita, država će kupcima 'pokloniti' 14 tisuća eura, odnosno osam posto ukupnog iznosa kredita, ističe premijerka Jadranka Kosor.
ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić i poljska ministrica regionalnog razvoja Elzbieta Bienkowska potpisali su danas Memorandum o suradnji na području regionalnog razvoja. Suradnjom s poljskim Ministarstvom osigurat ćemo tehničku i stručnu pomoć za što uspješnije povlačenje novaca iz EU-ovih fondova, istaknuo je Pankretić. Poljski uspjeh postao je poznat širom Europe jer je to jedina zemlja koja je od pristupanja EU-u 2004. godine uspjela stopostotno iskoristiti sredstva iz strukturnih i kohezijskog fonda. Nadamo se da će nam Hrvatska uskoro postati jednim od glavnih partnera na području regionalnog razvoja, izjavila je ministrica Bienkowska. Suradnja obuhvaća razmjenu iskustava u korištenju instrumenata koji podržavaju regionalni razvoj, provedbu strateških dokumenata, koordinaciju, praćenje i evaluaciju regionalne politike, suradnju javnih tijela u regijama te razmjenu iskustava u pripremi za pristupanje EU-u.
OSIJEK - Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić osudio je jučerašnju najavu Sekcije pekara pri osječkom Udruženju obrtnika o poskupljenju kruha u Osijeku istaknuvši kako za to nema opravdanja, a zajedno s čelništvom županijske Obrtničke komore, s kojima se danas sastao, pokušat će zajednički utjecati da osječki pekari odustanu od poskupljenja kruha. Naglasio je kako osječka najava poskupljenja kruha, a takvih najava ima i iz Baranje, nema nikakvog opravdanja. Na jučerašnjem sastanku Sekcije pekara pri Udruženju obrtnika grada Osijeka, na kojem su osim 18 članova te sekcije bili i veliki proizvođači kruha, odlučeno je da od 1. ožujka kruh poskupi od 20 do 100 posto, zavisno od dosadašnjih vrlo raznolikih cijena kruha. Cijena bijelog kruha prema toj odluci iznosila bi od sedam do osam kuna, a polubijelog od 6,5 do 7,5 kuna za 700 grama. Povećanje od 100 posto odnosi se na cijene kruha koje su sada oko tri kune, a cilj je da cijene budu ujednačene.
ZAGREB - Hrvatska industrija u lanjskom prosincu bilježi pad prometa na mjesečnoj i godišnjoj razini, dok istodobno nove narudžbe na mjesečnoj i na godišnjoj razini bilježe rast, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Ukupni desezonirani promet industrije u prosincu lani je zabilježio pad za 19,1 posto u odnosu na studeni, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen pad za 18,8 posto, a na stranom za 16,1 posto. Kalendarski prilagođeni podaci na godišnjoj razini pokazuju pad ukupnog prometa industrije za 4 posto. Po tržištima, promet je u prosincu prošle u odnosu na prosinac 2009. na domaćem tržištu pao za 0,7 posto, a na stranom tržištu je porastao 9,1 posto. Podaci o ukupnim desezoniranim novim narudžbama industrije na mjesečnoj razini pokazuju da je u prosincu u odnosu na studeni zabilježen rast narudžbi za 18,6 posto, pri čemu su narudžbe s domaćeg tržišta porasle za 5,8 posto, dok je sa stranih tržišta zabilježen pad za 14,3 posto. Statistika na godišnjoj razini pokazuje pak rast narudžbi prerađivačke industrije koja radi na temelju narudžbi za 63,7 posto. Podaci za čitavu prošlu godinu u odnosu na godinu ranije pokazuju rast narudžbi za 19,7 posto.
SPLIT - U Brodosplit-Brodogradilištu danas je švicarskom naručitelju tvrtki Atlanship predan brod namijenjen prijevozu rashlađenoga svježeg voćnog soka, a riječ je o do sada u svijetu najvećem izgrađenom takvom brodu, "orange juice carrieru", dužine 190 metara, širine 32 metra, visine 17 metara i nosivosti 35.750 tona. Ovaj brod je u Brodosplitu sagrađen bez državnih subvencija. Jedinstveni je projekt u hrvatskoj brodogradnji budući da su se tako sofisticirani tipovi brodova dosad gradili isključivo u Norveškoj, priopćeno je iz splitskog brodogradilišta. Projekt je razvijen u Brodosplitu kojemu je ovaj brod značajna referenca za pozicioniranje na tržištu sofisticiranih brodova.
ZAGREB - Iz tvornice Končar-Električna vozila u Jankomiru na prvu pokusnu vožnju prema Koprivnici danas je krenuo prototip elektromotornog vlaka za regionalni promet, izvijestili su iz HŽ-a. Vlak je sagrađen za HŽ Putnički prijevoz prema ugovoru sklopljenom početkom studenoga 2009., a vrijednost ugovora iznosi oko 39 milijuna kuna. Očekuje se da će vlak u redovitom prometu biti početkom travnja ove godine. Prototip elektromotornog vlaka za regionalni promet izveden je kao niskopodni, četverodijelni duljine 75 m, a predviđen je za regionalni promet po prugama koje su elektrificirane sustavom napajanja i prilagođene brzinama do 160 km/h. Ukupni kapacitet vlaka je 432 putnika.
ZADAR - Predstavnici domaćega zrakoplovnog prijevoznika Croatia Airlinesa predstavili su nove međunarodne zrakoplovne veze iz Zadra i najavili od 3. svibnja zrakoplov za Muenchen te za 20. svibnja prvi zrakoplov za Zuerich. Obje linije bit će otvorene do kraja rujna, a Muenchen i Zuerich bit će povezani sa Zadrom dva puta na tjedan. U zadarskoj Zračnoj luci i ove se godine nadaju novome rekordnom prometu od tristotinjak tisuća putnika. U Croatiji Airlinesu procjenjuju da će im gubitak za 2010. biti oko 150 milijuna kuna. To je znatno manje s obzirom na 198 milijuna gubitka 2009. godine, rekao je izvršni direktor prodaje Croatia Airlinesa Tonko Rilović. Upravo se radi plan restrukturiranja i sve što radimo u planovima za 2011. jest da se gubici smanje na minimum, istaknuo je Rilović.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio svega 25,3 milijuna kuna, a vrijednost dioničkih indeksa pala je četvrti dan za redom. Crobex je danas smanjen za 0,46 posto te je dan završio na 2.261,97 bodova, a specijalizirani indeks Crobex10 pao je za 0,35 posto, na 1.242,61 bod. Promete veće od milijun kuna imalo je danas pet dionica. Najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 8,2 milijuna kuna i cijenom od 289,8 kuna ili 0,07 posto nižom nego jučer. Dionica Belja protrgovano je za blizu 3,8 milijuna kuna, a cijena te dionice, koja je jučer bila gubitnica dana s padom cijene za 18,36 posto, danas je porasla 4,49 posto, na 93 kune. Više od 1,6 milijuna kuna prometa danas je ostvarila dionica Vira kojoj je cijena pala 1,51 posto, na 457,98 kuna. Milijunski promet danas su zabilježile još dvije dionice - Ine (1,2 milijuna kuna) i Atlantske plovidba (nešto više od milijun kuna. Pritom je dionica Ine oslabila 0,82 posto na 3.650 kuna, dok je dionica Atlantske plovidbe dobila na vrijednosti 0,64 posto na 784 kune.
ZAGREB - Na Tržištu je novca danas je ukupno prijavljena potražnja iznosila 96,7 milijuna kuna, ili 21,2 milijuna kuna više no jučer. Istodobno je ponuda bila 197,9 milijuna ili tek 1,2 milijuna kuna manje no što je to bilo dan ranije. Najviše je danas, 44,2 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa lagano korigirana s 0,56 na 0,54 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je 46,7 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa porasla je s 0,56 na 0,68 posto.