ZAGREB - Objedinjenom javnom nabavom kroz Vladin Ured za središnju javnu nabavu samo u sedam mjeseci ušteđeno je 72,6 milijuna kuna, a procjenjuje se da će u idućih godinu - dvije uštede proračunskog novca dosegnuti oko 350 milijuna kuna, istaknula je premijerka Jadranka Kosor otvarajući današnji okrugli stol u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Najviše će se uštedjeti na telefoniranju - ukupno 68 milijuna kuna, od čega 38 milijuna kuna na mobilnoj, a 30 milijuna na fiksnoj telefoniji, najavila je Kosor govoreći o stanju i perspektivama središnje javne nabave. Na namještaju i tekućem održavanju uštedjet će se 40 milijuna kuna, a Ured zajedno sa Šumarskim fakultetom priprema projekt standardizacije uredskog namještaja za državne institucije, dodala je. Na uredskom materijalu planira se uštedjeti 25 milijuna kuna, na vodi i potrošnom materijalu 10 milijuna kuna, čišćenju devet milijuna kuna itd. Počeli smo s uštedama na flomasterima, olovkama i spajalicama, što se može činiti banalnim, ali kreće se od sitnica, napomenula je premijerka i kao primjer navela da ju je predstojnik ureda Dražen Ivanušec izvijestio kako je bilo zahtjeva za naručivanjem vode s okusom marelice, borovnice itd. "Rekla sam ne, voda je voda, kada naručujemo vodu onda neka bude voda, a neka svatko tko ima potrebe za dodatnim okusima to naruči sam", kazala je Kosor. Lani smo uvođenjem reda u nabavu plavog dizela za poljoprivrednike i ribare uštedjeli 150 milijuna kuna, zahvaljujući mjerama racionalizacije uštede u proračunu za 2010. dosegnule su 3,5 milijardi kuna, a za 2011. i 2012. donesena je odluka o zamrzavanju rashoda državnog proračuna, podsjetila je predsjednica Vlade. Nužna je potpuna transparentnost u vezi proračunskog novca, a vjerujem da će Ured za središnju javnu nabavu biti primjer i onima na lokalnoj razini, kazala je Kosor dodavši kako će te uštede Vlada usmjeriti u potpore gospodarstvu.
ZAGREB - Do ljeta je u planu predstavljanje dva-tri projekta javno-privatnog partnerstva ukupne vrijednosti 1,5 milijardi kuna, najavio je danas ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo Kamilo Vrana. Riječ je o projektima iz socijalne skrbi, transporta i urbane infrastrukture, rekao je Vrana u izjavi za novinare u stanci konferencije "Jačanje kapaciteta za javno-privatno partnerstvo u jugoistočnoj Europi" koja se danas i sutra održava u organizaciji Agencije za javno-privatno partnerstvo, Vijeća za regionalnu suradnju i UN-ovog tima stručnjaka za javno-privatno partnerstvo. Od ljeta do kraja godine, dodao je Vrana, u planu je još nekoliko projekata iz kulture, zdravstva i prometa. Ukupno bi ove godine, po njegovim riječima, trebala početi realizacija pet većih projekata javno-privatnog partnerstva, a nagodinu najmanje tri, ukupne vrijednosti veće od jedne milijarde kuna. Predsjednik Upravnog vijeća Agencije, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković istaknuo je kako je javno-privatno partnerstvo dobro zbog prenošenja poslovnih vještina iz privatnog u javni sektor i oslobađanja dijela javnih sredstava za druge namjene. Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Hido Biščević kaže da su najveći razvojni problemi zemalja jugoistočne Europe regionalne naravi, a tiču se uglavnom slabo razvijene infrastrukture. Model javno-privatnog partnerstva, po njegovim riječima, pogodan je za rješavanje tih problema, jer olakšava financiranje posebno u krizno vrijeme kad je kapital skuplji i slabije dostupan. Na konferenciji o javno-privatnom partnerstvu glavne teme su utjecaj financijske krize na javno-privatno partnerstvo i spajanje s fondovima EU-a kao potencijalnim rješenjem, itd. Forum je okupio više od 120 sudionika Hrvatske i okolnih zemalja.
ZAGREB - Izgledno je da će stečaj Željezare Split biti pokrenut unutar ovog ili slijedeći tjedan, odnosno najbrže što se može, o čemu je postignuta jedna vrsta dogovora i sa zaposlenicima, a dogovoreno je da stečaj splitske Željezare pokrene Hrvatska elektroprivreda, izjavio je danas državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i zamjenik člana Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju Ruđer Friganović. Friganović je to izjavio odgovarajući na novinarski upit u stanci između otvorenog i zatvorenog dijela današnje sjednici Upravnog odbora HFP-a, koju je po ovlasti predsjednika tog odbora i vodio. U vezi pokretanja stečaja Željezare Split Friganović je istaknuo i da su u toj Željezari postigli jednu vrsta dogovora i sa zaposlenicima, koji su, kako kaže, sada shvatili da je stanje u toj tvrtki neodrživo te da su i sami tražili da se stečaj što prije pokrene. Time bi se, objašnjava Friganović, stekli i uvjeti kako bi ta tvrtka i dalje mogla nešto raditi, a sada je već i u situaciji koju je teško kontrolirati s obzirom da nemaju ni energiju pa niti stražarske službe. U vezi mogućeg pokretanja stečaja Željezare Split iz HEP-a su krajem prošlog tjedna samo kratko odgovorili da je HEP u skladu s općim uvjetima poslovanja pokrenuo mehanizme naplate duga za isporučenu električnu energiju.
ZAGREB - U idućih deset dana pripremit će se kupoprodajni ugovor za 76 posto temeljnog kapitala županjske tvrtke Slavonija Nova između Hrvatskog fonda za privatizaciju i tvrtke Sladorana Županja, čiju je ponudu za kupnju tog dioničkog paketa Slavonije Nova po cijeni od 57,28 milijuna kuna prihvatio Upravni odbora HFP-a na današnjoj sjednici. Istaknuvši da su tijekom natječaja za Slavoniju Novu otkupljene četiri ponudbene dokumentacije, a da je stigla samo ponuda županjske Sladorane, predsjednica HFP-a Iva Galić kazala je da ta ponuda zadovoljava sve uvjete natječaja, kao i da je ponuđena cijena za dionice za oko sedam milijuna kuna viša od početno tražene.
ZAGREB - Tijekom siječnja u Hrvatskoj je prodano 3.315 novih osobnih automobila, što je za 110 vozila ili 3,4 posto više nego u prosincu, a 714 automobila ili 27,4 posto više nego u prošlogodišnjem siječnju, pokazuju podaci agencije Promocija plus koji se oslanjaju na evidenciju Ministarstva unutarnjih poslova o novim registracijama. Po markama, najprodavaniji je u siječnju bio Renault s prodana 354 automobila i tržišnim udjelom od 10,68 posto. Slijedi Volkswagen s prodanih 296 vozila, što je udjel od 8,93 posto, dok je treći Opel s 289 prodana automobila i tržišnim udjelom od 8,72 posto. Kod modela vodeća je Škoda Octavia s 215 prodanih vozila u siječnju, a slijede Renault Megane (133) i Opel Astra (129).
ZAGREB - U mirnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi indeksi stagniraju, jedino se po skoku cijene za više od 20 posto izdvaja dionica Optima Telekoma. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,12 posto, na 2.302 boda, a Crobex10 0,07 posto, na 1.268 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je gotovo 10 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna više nego u petak u ovo doba. Gotovo polovina dosadašnjeg prometa ostvarena je dionicama HT-a i Ine. Pritom je dionicom HT-a ostvareno 4,73 milijuna kuna prometa, uz rast njezine cijene za više od 1 posto, na 308,99 kuna. Dionicom Ine, pak, protrgovano je 1,2 milijuna kuna, a cijena joj se spustila 0,4 posto, na 3.625 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po skoku cijene za gotovo 23 posto izdvaja se dionica Optima Telekoma. Iako je Uprava te kompanije demantirala medijske špekulacije o mogućem spajanju s mobilnim operaterom Tele2, cijena te dionice nastavila je rasti i nakon jutrošnje pozitivne blokade. Trenutno se njome trguje po 33,5 kuna, uz promet od 330.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,05 posto u odnosu na tečajnu listu od petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 7,411086 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubio danas i švicarski franak, za 0,78 posto, na 5,695140 kuna. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 0,33 posto, te prema britanskoj funti, za 0,37 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnici HNB-a iznosi 5,459766 kuna, a funte 8,805948 kuna.