ZAGREB - Sindikat metalaca Hrvatske zatražio je danas da Uprava Brodosplita povuče odluku o slanju dijela radnika na čekanje barem do 15. veljače kada bi, po najavama Ministarstva gospodarstva, Bruxelles trebao odobriti program restrukturiranja toga brodogradilišta i skinuti zabranu ugovaranja novih brodova. Trenutno je 85 radnika na čekanju, a oko 1.000 od ukupno 3.300 škverana nema posla, no sindikat ne prihvaća varijantu sa čekanjem iako će radnici kroz to vrijeme primati 80 posto plaće jer kada jednom taj proces krene obično završi s propašću tvrtke, istaknuo je predsjednik sindikata Vedran Dragičević na konferenciji za novinare. Čekanje bi bilo prihvatljivo nakon što bude skinuta zabrana ugovaranja novih poslova jer će radnici nakon toga znati da brodogradilištu ne prijeti gašenje proizvodnje. Deblokada svih brodogradilišta, koja je najavljena do 15. ožujka, pokrenula bi hrvatsko gospodarstvo bolje od bilo kojeg programa poticaja koje najavljuje premijerka Jadranka Kosor, jer je uz brodogradnju vezano 40.000 radnih mjesta u pratećoj industriji, kaže Dragičević. Ako Brodosplit ipak ne bude deblokiran u idućih desetak dana, sindikat će pokrenuti prosvjedne akcije unutar i izvan brodogradilišta. Što se tiče najave stečaja u splitskoj Željezari, kazao je kako stečajni postupak može biti pokrenut tek nakon što budu obeštećeni radnici. Vlasnik Željezare, poljski Zlomrex, trebao bi namiriti 20 do 50 posto iznosa za oko 400 radnika, na što ga treba natjerati hrvatska Vlada, a ostatak bi radnici dobili nakon pokretanja stečaja.
ZAGREB - Vodstvo dalmatinske podružnice Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na današnjoj je konferenciji za novinare pozvalo Vladu da iznađe načina i ukloni administrativne zapreke na svim razinama i kazni one činovnike koji ne poštuju zakonske rokove od 30 do 60 dana za izdavanje dokumenata potrebnih poduzetnicima. "Poduzetnici moraju u roku od 30 dana platiti PDV, kamate za zajam, porez, a ako to ne urade u tom roku snose sankcije, dok državni činovnici koji prekoračuju rokove od 30 do 60 za izdavanje dokumenata koje su tražili poduzetnici ne snose nikakvu odgovornost, a posljedice trpe poduzetnici", rekao je predsjednik Izvršnog odbora dalmatinskog HUP-a Hrvoje Marušić. Po njegovim riječima, Vlada mora poslati jasnu poruku da će biti sankcionirani oni državni činovnici, koji ne poštuju zakonski rok od 30 do 60 dana za izdavanje dokumentacije koju potražuju poduzetnici. "Nema gospodarskog razvitka bez poštivanja ovih rokova. Naša je administracija kočničar razvoja gospodarstva i države u cjelini", ocijenio je Marušić. Po njegovim riječima, HUP podupire najavu premijerke Jadranke Kosor da bi se u ovoj godini moglo radno aktivirati oko 150 tisuća ljudi, ali tu je nakanu nemoguće realizirati bez poduzetnika kojima zapreke stvara, kako je rekao, glomazna, neučinkovita i skupa administracija na svim razinama.
WASHINGTON/ZAGREB - Američka državna tajnica Hillary Clinton i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković potpisali su u četvrtak u Washingtonu Sporazum o zračnom prometu izmedu vlada SAD-a i Hrvatske koji bi prema očekivanjima trebao ojačati poslovne i turističke veze Hrvatske i SAD-a. Intenziviranje suradnje očekuje se prije svega u turizmu, uspostavom izravnih letove između SAD-a i Hrvatske. Sporazum je potpisan za vrijeme posjeta ministra Jandrokovića SAD-u i nedugo nakon što su Zrakoplovne vlasti SAD-a utvrdile da Hrvatska ispunjava međunarodne sigurnosne standarde u zračnom prometu te su joj dodijelile kategoriju 1. Time je hrvatskim i američkim zračnim prijevoznicima dana mogućnost uspostave izravnih letova između dviju država. Sporazumom se hrvatskim avioprijevoznicima omogućava i ulazak u "code share" sporazume sa američkim kompanijama. Očekuje se da bi izravni letovi mogli biti uspostavljeni već tijekom ovogodišnje turističke sezone. To prije svega ovisi o brzini kojom će prijevoznici ostvarivati komercijalne ugovore.
ZAGREB - Udruženje ribarstva i prerade ribe Hrvatske gospodarske komore (HGK) smatra kako Ministarstvo poljoprivrede treba bez odgađanja poduzeti konkretne mjere za spas i opstanak hrvatskog ribarstva, priopćeno je iz HGK. Situacija u hrvatskom ribarstvu je teška, 2010. je bila za hrvatsko ribarstvo najgora u proteklih 40 godina, znatno je smanjena količina i kvaliteta ulova u kočarskom i pelagičnom ribolovu zbog čega su prihodi drastično pali, istaknuo je predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe HGK Miro Kučić. Zbog toga, kaže, resorno ministarstvo, bez odgađanja, treba poduzeti konkretne mjere za spas i opstanak hrvatskog ribarstva. Udruženje inzistira i na ispunjenju zahtjeva koji su do sada u više navrata upućivani Ministarstvu, a posebice na rješavanju pitanja cijene pogonskog goriva, zatim nastavka isplate poticaja u ribarstvu u punom iznosu sve do ulaska u EU, kao i proširenje mjera strukturne potpore u ribarstvu. Udruženje podržava udruge u zahtjevu za povoljnom cijenom pogonskog goriva od maksimalno 4 kuna po litri. Udruženje ne podržava kao ultimativni zahtjev smjenu državnog tajnika Tončija Božanića držeći da za stvarno tešku situaciju u ribarstvu ne može biti i nije nikada odgovoran samo jedan čovjek.
BJELOVAR - Gradnja Bilogorsko-podravskog ipsilon, te posebice njegovoga dijela od Gradeca prema Bjelovaru u dužini od 28 kilometara bile su teme današnjeg sastanka ministra turizma Damira Bajsa i bjelovarsko-bilogorskog župana Miroslava Čačije sa predstavnicima Hrvatskih autocesta. Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Stjepko Boban kazao je kako je je plan gradnje ipsilona u proceduri usvajanja u Vladi te da očekuje da će biti i usvojen za od prilike dva tjedna. Time će se odobriti i novac u iznosu od oko 300 milijuna kuna što će se utrošiti u ovoj godini i to polovica za trasu prema Bjelovaru, a polovica za autocestu prema Koprivnici. Boban napominje kako se, nakon što novac bude odobren, početak radova očekuje u ožujku, a do sada je HAC u predradnje poput geoloških radova, izmještanje instalacija i slično, uložio oko 70 milijuna kuna. Predviđa da bi radovi na dionici prema Bjelovaru bili završeni do kraja 2013. godine. Na cijelom Bilogorsko-podravskom ipsilonu trebala bi biti izgrađena 33 objekta, a ove godine očekuje se da će napraviti njih 12. Cjelokupna investicija teška je gotovo 900 milijuna kuna.
ZAGREB - Njemačka farmaceustka kompanija Dermapharm postala je većinski vlasnik hrvatske farmaceutske tvrtke Farmal iz Ludbrega, a posao je zaključen prošloga tjedna, izvijestili su iz ludbreške tvrtke. Riječ je o preuzimanju 95-postotnog udjela, od kojeg je 85 posto otkupljeno od dosadašnjeg vlasnika, Miljenka Boršćaka i njegove tvrtke Bomark, a deset posto od malih dioničara. Predsjednik uprave Farmala Dražen Dedi je istaknuo kako je vrlo zadovoljan potpisanim ugovorom s obzirom da će se na taj način osigurati brojne pogodnosti za tvrtku. Kao dio Dermapharma Farmal će imati nove proizvode, znatno niže ulazne cijene lijekova i sirovina, a s novim vlasnikom su osigurali kvalitetnije financijsko restrukturiranje, te daljnji rast udjela na hrvatskom tržištu i tržištima regije. Prodaja Farmala od strane dosadašnjeg vlasnika predstavlja logičan potez s obzirom na to da se Bomark bavi proizvodnjom ambalaže te da uprava dobivena sredstva namjerava reinvestirati u razvoj i širenje svoje osnovne djelatnosti, navodi se u priopćenju. Sredstva od prodaje Bomark će tako investirati u tvornicu za proizvodnju ambalažne stretch folije s ciljem da kapacitetom i tehnologijom postane vodeća tvrtka u regiji jugoistočne Europe. Farmalu pak treba strateški partner koji bi mu omogućio daljnji rast te lakši proboj izvan domaćeg tržišta na kojem je ostvarivao više od 90 posto prihoda.
PULA - Na 18. gospodarskoj izložbi hrane, pića i ugostiteljske opreme "Histria 2011.", koja je danas svečano otvorena u pulskom hotelu "Histria", sudjeluje 213 izlagača iz 16 županija te gosti iz Sombora, Bihaća i talijanske pokrajine Trento. Ocjenivši da je ova izložba od iznimnog gospodarskog značaja ne samo za istarsko područje već za cijelu Hrvatsku, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bubić kazao je kako planirana sredstva ulaganja države za razvojne projekte gospodarstva u ovoj godini iznose 100 milijuna kuna. Istarski župan Ivan Jakovčić ustvrdio je kako je kvaliteta prehrambenih proizvoda i oprema za turizam i ugostiteljstvo na iznimno visokoj razini, dok turizam, kako je kazao, "stagnira i uglavnom ostaje na razini na kojoj je bio ranijih godina". Tijekom dana održana je je prezentacija poljoprivrede Vodnjanštine od 1990. do 2010. Sutrašnji dan rezerviran je za poslovne susrete za koje se već prijavilo 50-ak sudionika.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi i danas stagniraju, no uz znatno niži obujam trgovanja nego jučer, tako da su milijunski promet do podneva zabilježile tek dionice HT-a i Ine. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,25 posto, na 2.306 bodova, a Crobex10 0,22 posto, na 1.270 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 7,2 milijuna kuna, što je otprilike upola manje nego jučer u to doba. Najlikvidnija je do 12,00 sati bila dionica HT-a, s prometom od gotovo 3 milijuna kuna i rastom cijene za 0,48 posto, na 306,12 kuna. Milijunski promet ostvarila je do tada još i dionica Ine, pri čemu joj je cijena oslabila 0,47 posto, na 3.624 kune.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema euru za 0,04 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, dok je prema tečajnici od prošloga petka njena vrijednost u odnosu na euro oslabila za 0,10 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,414905 kuna. Na tjednoj su razini prema kuni ojačale i sve ostale promatrane inozemne valute. Britanska je funta poskupjela 2,41 posto, vrijednost američkog dolara porasla je 0,88 posto, a tečaj švicarskog franka na tjednoj je razini viši za 0,53 posto. U odnosu na jučerašnju tečajnicu kuna je oslabila prema dolaru za 1,01 posto, prema funti za 0,35 posto i prema franku za 0,58 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,441333 kune, funte 8,772959 kuna te franka 5,739979 kuna.