"Koncesiju bi u ovom slučaju prihvatili samo u ludilu", kazao je Goran Beus Richembergh (HNS-HSU) pitajući zašto najprije nije napravljena studija ekonomske isplativosti za Zračnu luku Zagreb te izrazivši sumnju da se time otvara mogućnost pljačke javnog dobra.
To što se ističe da je Zračna luka Zagreb "stara i ružna" nije nikakav argument, a ne stoji ni to da ne može prihvatiti dramatični porast prometa do 2030., kazao je poručivši da je ta zračna luka prevažna pa se treba raspraviti polako i bez žurbe jer, kaže, "HNS neće dozvoliti nikome da je 'rastrajba' do izbora".
Upozorio je i na uvođenje modela izvlaštenja zemljišta što je ocijenio presedanom i pitao hoće li se doista igrati sudbinom ljudi koji žive oko zračne luke.
Odgovorio mu je Ivan Šuker (HDZ) rekavši kako nema pravo plašiti velikogoričane da će ih netko seliti i da će ostati bez posla. "Ako je koncesija loša tko bi uložio 300 milijuna eura u Zračnu luku Zagreb?", pitao je Šuker i ocijenio raspravu HNS-ova zastupnika politikanstvom ustvrdivši da je na taj način spriječio i gradnju ceste prema Domovinskom mostu.
HDSSB-ov Boro Grubišić kazao je da će oko tog zakonskog prijedloga biti suzdržani jer postoje poluinformacije oko koncesije za Zračnu luku Zagreb.
"Ne bih želio da se nakon 10 godina pitamo kako to da je netko pametno uložio u Zračnu luku Zagreb, a naša je država od toga mogla imati više koristi", kazao je Grubišić i pitao ide li se takvim davanjem 'obiteljskog srebra' u koncesiju u suprotnom smjeru od mjera zacrtanih gospodarskim oporavkom.
Podsjetio je i kako je 2007., također pred izbore, već jednom bila ugovorena obnova Zračne luke Zagreb, a da li je i najava skorog početka realizacije projekta izgradnje novog putničkog terminala i stajanke još jedno predizborno obećanje- živi bili pa vidjeli.
Iz HDZ-a su u pojedinačnoj raspravi pak poručili da neće dopustiti da Zagreb ostane grad s provincijskom zračnom lukom, a na tvrdnje iz SDP-a da se zakon donosi zbog partikularnog interesa, kao i jučer u slučaju TLM-a, odgovaraju da se Zračna luka Zagreb ne može napraviti iz vlastitih sredstava pa treba privući strane investitore umjesto širiti destrukciju i pesimizam.