"U Hrvatskoj moramo početi razvijati kulturu dijaloga, da mirenje postane prvi način rješavanja sporova, a sud bude zadnja instanca u zaštiti prava", izjavio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Damir Kontrec, koji je uvodno predstavio predloženi zakon.
Zakon se usklađuje s direktivom Vijeća Europe, te bi zamijenio prvi Zakon o mirenju iz 2003., koji je, rekao je Kontrec, polučio rezultate na organizacijskoj razini, ali manje po broju na taj način riješenih sporova.
Izvijestio je da Ministarstvo pravosuđa priprema izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakona o sudskim pristojbama, čime se kani potaknuti mirno rješavanje sporova i time rasteretiti sudove.
Zakonom se, bez obzira na to provodi li se na sudu, ustanovi za mirenje ili izvan njih, mirenje uređuje kao postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezatno rješenje.
Izmiritelj, kao osoba za koju se dogovore obje strane u postupku, dužan je postupati stručno, svrhovito i nepristrano te može sudjelovati u sastavljanju nagodbe i predlagati njezin sadržaj.
Nagodba sklopljena u postupku mirenja obvezuje stranke koje su ju sklopile. Ako su nagodbom stranke preuzele određene obveze, one su ih dužne pravodobno izvršiti.
O predloženom Zakonu o mirenju raspravljaju saborski klubovi.