ZAGREB - U Hrvatskoj još uvijek postoji jaz između obećanja i stvarnih reformi na području ljudskih prava, objavio je u ponedjeljak Human Right Watch (HRW), ističući nedovoljan napredak u zaštiti osoba s intelektualnim i mentalnim poteškoćama, povratku stanarskog prava lokalnim Srbima, suđenjima za ratne zločine te slobodi medija. U godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu 2010., HRW u poglavlju o Hrvatskoj ističe da tek treba zaživjeti vladin program prema kojemu bivši nositelji stanarskih prava pri kupnji stanova ostvaruju popust do 70 posto. Upozorava se i da se stalno odgađa program stambenog zbrinjavanja izbjeglica kojih se u prvih šest mjeseci prošle godine vratilo 203, svi etnički Srbi. Prema procjenama UNHCR-a, između 10 i 15 tisuća od ukupno 70 tisuća izbjeglih Srba moglo bi se vratiti ako se riješe njihovi problemi vezani za stanovanje i mirovine. S tim u vezi HRW navodi da je do svibnja prošle godine obrađeno 18.848 od oko 22.000 zahtjeva za priznavanjem mirovinskog staža ostvarenog na okupiranim područjima. Od toga je pozitivno rješeno samo 56 posto, a u nekim područjima tek 30 posto, što dovodi u pitanje financijsku sigurnost povratnika, navodi ta međunarodne udruga sa sjedištem u New Yorku. U dijelu izvješća o procesuiranju ratnih zločina, HRW ocjenjuje da su se prošle godine povećale istrage protiv pripadnika hrvatskih oružanih snaga i navodi podatak da su u prvih devet mjeseci podignute optužnice protiv 25 osoba, od kojih je 11 Srba. No, Srbi i dalje čine većinu optuženih za ratne zločine pred domaćim pravosuđen, ističe HRW. Ocjenjujući da su novinari zbog svoga pisanja bili pod pritiskom vlade, u izvješću se izdvajaju slučajevi novinara "Jutarnjeg lista" Sergeja Trajkovića i Tomislava Kukeca koji su se suočili s vladinim pokušajima da se spriječi objava njihovih članaka o mesnoj industriji te primjer blogera Marka Rakara kojeg je policija ispitivala zbog objave popisa hrvatskih branitelja.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je dobio žalbu obrane Tihomira Purde na odluku kojom mu je produžen ekstradicijski pritvor, a istodobno je i Srbija dostavila dokumentaciju koja je nužna kako bi se odlučivalo o njezinu zahtjevu za izručenje ovog hrvatskog branitelja, potvrđeno je Hini iz Suda BiH. Glasnogovornica Suda BiH Selma Hadžić objasnila je kako će nadležni sudac dati mišljenje o žalbi Purdine obrane i proslijediti ga sudskom kaznenom vijeću, a ono će odluku o prihvaćanju ili odbacivanju žalbe donijeti u roku od tri dana. Purdin odvjetnik Josip Muselimović izjavio je ranije kako očekuje da Sud BiH uvaži podnesenu žalbu. "Mišljenja sam da je Sud BiH pri donošenju odluke o produženju pritvora zaista površno ocijenio zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći i na temelju članka 14. odredio produljenje pritvora na 40 dana. Isto tako mišljenja sam da je prilikom odlučivanja sud zanemario europsku konvenciju o ekstradiciji", izjavio je Muselimović dodajući kako vjeruje da Purda ipak neće biti izručen Srbiji. Popratna dokumentacija nužna za odlučivanje o tom zahtjevu Sudu BiH upućena je već 21. siječnja poslijepodne, tek dan nakon što je iz Beograda u Sarajevo upućen zahtjev da se Purdi produlji pritvor za dodatna 22 dana. Odluku o eventualnoj ekstradiciji donosi kazneno vijeće Suda BiH, no za to nema točno utvrđenog zakonskog roka pa je teorijski moguće da Purda u pritvoru u BiH ostane mjesecima. "Nakon dostave dokumentacije potrebne za odlučivanje o izručenju, pritvor može biti produžen i do šest mjeseci", pojasnila je Hadžić potankosti vezane uz cijeli postupak. Ukoliko kazneno vijeće Suda BiH donese odluku o Purdinu izručenju Srbiji, obrana će na to imati pravo žalbe. Hadžić je istaknula kako će kazneno vijeće pri odlučivanju o zahtjevu Srbije za izručenje "cijeniti sve dokaze" te je podsjetila kako je i Purdin odvjetnik Muselimović zatražio da sud pri odlučivanju uzme u obzir i dokaze koje je utvrdilo Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku.
ZAGREB - Hrvatska je zemlja srednje niskog političkog rizika, a glavni čimbenici rizika su zakonodavni i regulacijski, objavio je u ponedjeljak hrvatski ured Aon Risk Solutionsa, globalne divizije za upravljanje rizikom korporacije Aon. Prema Mapi političkog rizika za 2011. godinu, Hrvatska je svrstana u drugu skupinu zemalja "srednje niskog rizika" u sustavu rangiranja od jedan do šest, od niskog do vrlo visokog političkog rizika. Slovenija, Mađarska, Meksiko, Brazil i Indija neke su od zemalja u istoj skupini s Hrvatskom, prema mapi koja općenito pokazuje da je svjetsko gospodarstvo na putu oporavka, ali i da je više zemalja u kojima politički rizik raste, nego onih u kojima se smanjuje. Iznad je samo skupina zemalja s niskim rizikom kojoj pripadaju zemlje zapadne Europe, SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland i Japan, dok su afričke i zemlje Bliskog istoka politički najrizičnije zemlje, pokazuje godišnja ocijena geopolitičkog rizika Aon Risk Solutionsa. Države iz okruženja - BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija svrstane su u skupinu zemalja umjereno visokog rizika na mapi kojom je obuhvaćeno 211 zemalja i teritorija. Aon mjeri politički rizik na temelju razine rizika poput nekonvertibilnosti valute, transfera tečaja, štrajkova, nemira i građanskog neposluha, rata, građanskog rata, neplaćanja države, političke nestabilnosti, prekida lanca opskrbe te zakonskih i regulatornih rizika. Aon Corporation svjetski je lider u upravljanju rizicima te posredovanju u osiguranju i reosiguranju s 59.000 zaposlenih u 120 zemalja svijeta te ukupnim godišnjim prihodom od oko 8 milijardi američkih dolara, a na hrvatskom je tržištu prisutan od 2000. godine.
BEOGRAD - Suđenje četrnaestorici optuženih za ratni zločin u Lovasu 1991. godine nastavljeno je u ponedjeljak svjedočenjem Gorana Jeremića, pripadnika srbijanske dragovoljačke postrojbe koja je, po optužnici, sudjelovala u napadu na to hrvatsko selo, a čijih se šest tadašnjih pripadnika nalazi među optuženima. Na prvom ovogodišnjem ročištu, kojim je otvorena serija ispitivanja svjedoka planirana za siječanj, Jeremić je, u nastavku dokaznog postupka pred sudskim vijećem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, izjavio kako je u danima nakon napada na Lovas bio u selu, ali da nije vidio niti čuo ni za kakva ubojstva, zatvaranja i maltretiranja. "Na dan napada došao sam u selo oko podneva kada je sve već bilo čisto, u zadruzi smo zadužili oružje a potom smo išli po selu skupljati oružje od Hrvata. Tih dana moje je bilo držati stražu, u nekoliko navrata vozio sam Devetaka, koji je bio ravnatelj zadruge i bio je u civilu", kazao je svjedok. Dodao je kako je Milan Devčić bio zapovjednik milicije te da s njim nije imao nikakav odnos i da se nisu dobro poznavali, kao i da se ne sjeća tko im je podijelio oružje u zadruzi niti tko mu je zapovjedio da vozi Devetaka. Na upit zamjenika tužitelja kako je moguće da je u danima nakon zauzimanja sela bio tamo, a da pritom nije čuo ni za kakva ubojstva, zatvaranja i maltretiranja, svjedok je kazao kako ga nije zanimalo ništa osim obaveze koju je imao. Saslušanja pripadnika postrojbe "Dušan Silni" započela su u prosincu 2010., a ispitivanjem Jeremića započela je serija saslušanja koja bi trebala trajati do kraja tjedna, a tijekom koje će, kako se očekuje, biti ispitano još pripadnika te postrojbe. Suđenje za zločine u Lovasu počelo je 17. travnja 2008., pošto je srbijansko državno odvjetništvo za ratne zločine optužilo 14 osoba da su kao pripadnici JNA, lokalne teritorijalne vlasti i paravojne postrojbe "Dušan Silni" u listopadu 1991. počinili ratni zločin nad 70 civila u tome mjestu.
ZAGREB - Stalni predstavnik Republike Austrije pri Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), veleposlanik Wolfgang Petritsch, održao je u ponedjeljak u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija - "Približavanje Republike Hrvatske OECD-u" te "Provedba komunikacijske strategije u predreferendumskom razdoblju u Republici Austriji", priopćeno je iz MVPEI-a. Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković, zahvalio je Petritschu na prilici da sudionike skupa upozna s načinom funkcioniranja i značajem OECD-a te da hrvatskim predstavnicima prenese svoja iskustva u provedbi informativnih aktivnosti u razdoblju prije održavanja referenduma za članstvo u EU. U uvodnom dijelu, Plenković je istaknuo kako su brojne države srednje i istočne Europe usporedno s procesom pristupanja EU, razvijale tješnju suradnju s OECD-om. Pritom je istaknuo kako su približavanje i intenziviranje suradnje, odnosno članstvo u OECD-u, potvrda dostignutog razvojnog stupnja neke zemlje, garancija njenih visokih mogućnosti kao i potvrda napretka na gospodarskom i političkom planu koji tako doprinosi međunarodnom ugledu zemlje, prema priopćenju. Petritsch je sudionike upoznao s postupkom potrebnim za ispunjenje uvjeta za pristupanje OECD-u, posebice se osvrnuvši na primjer Slovenije, koja je postala članica prošle godine. OECD okuplja zemlje koje njeguju demokraciju i tržišno gospodarstvo s ciljem potpore održivom gospodarskom razvoju, povećanju zaposlenosti, podizanju životnog standarda, održanju financijske stabilnosti kao i općem rastu svjetske trgovine. Zemlje članice nastoje odgovoriti na globalne izazove, uspostaviti odgovarajuće standarde u područjima kao što su okoliš, trgovina, inovacije i socijalna pitanja. Mogućim članstvom u OECD-u Hrvatskoj bi stajala na raspolaganju nova znanja i iskustva, pristup OECD-ovim podacima i statistikama, kao i konkretna pomoć u implementaciji reformskih procesa, zaključio je Petritsch.
ZAGREB - Europska unija ne uspijeva poduprijeti riječi djelima kako bi represivne režime natjerala na poštivanje ljudskih prava, tvrdi Human Rights Watch (HRW) u svom 21. redovitom, godišnjem izvješću o ljudskim pravama čije dijelove prenose u ponedjeljak svjetske agencije. HRW traži od bloka 27-orice da svoju diplomaciju osnaži djelima, a ne da sve ostane na riječima. "Ritualna potpora 'dijalogu' i 'suradnji' s represivnim režimima je najčešće izlika da se po pitanju ljudskih prava ne radi baš ništa", kazao je u priopćenju izvršni direktor HRW-a Kenneth Roth. "Europski 'konstruktivni dijalozi' su među najnečuvenijim primjerima tog globalnog trenda", kazao je Roth. Kao primjere takve jalove politike naveo je način na koji se EU postavio prema Uzbekistanu i Turkmenistanu, tvrdeći da je Unija propustila izvršiti snažniji pritisak na tamošnje vlade po pitanju ljudskih prava. HRW je slične kritike uputio i američkom predsjedniku Baracku Obami, uz ocjenu da se njegova administracija u drugoj godini mandata više posvetila pitanju ljudskih prava. "Revolucija jasmina" u Tunisu, kojom je srušen režim Ben Alija, očitala je dobru lekciju i Europskoj uniji i SAD-u po pitanju njihovih odnosa sa svjetskim diktaturama, tvrdi HRW, ali i dodaje da je Obama ipak na kraju, za razliku od Francuza, reagirao i "jasno se zauzeo za demokraciju". Oštre kritike nisu mimoišle ni Rusiju u kojoj je "ozračje, kad su u pitanju ljudska prava, izrazito negativno", a angažman predsjednika Dimitrija Medvedeva HRW je ocijenio "samo retoričkim". Što se Irana tiče, HRW navodi da vlasti rado pribjegavaju mučenju i prijetnjama prema svojim političkim protivnicima, podsjećajući da je tijekom predsjedničkih izbora iranska policija uhitila oko 6.000 ljudi. Egipat se u izvješću najoštrije osuđuje zbog "opće diskriminacije" kršćana Kopta i ostalih manjina. HRW Zapadu također zamjera jer je zbog nafte ostao nijem na najasurovija kršenja ljudskih prava u afričkim temljama bogatim tim energentom, poimence navodeći Nigeriju, Ekvatorijalnu Gvineju i Angolu.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. pozvao je u ponedjeljak katolike da budu aktivni na društvenim mrežama na internetu, ali upozorivši ih da "virtualni kontakt ne bi smio zamijeniti izravni kontakt s ljudima". "Treba se sjetiti da virtualni kontakt ne može i ne smije zamijeniti ljudski kontakt s osobama svih razina našeg života", rekao je Papa u poruci za 45. svjetski dan društvenih komunikacija. Taj dan na temu "Istina, objava i autentičnosti života u digitalno doba" Katolička crkva obilježava 5. lipnja, ali Papin tekst je objavljen u ponedjeljak, na blagdan sv. Franje Saleškog, zaštitnika novinara. Benedikt XVI. poziva kršćane da se "s povjerenjem ujedine uz svjesnu kreativnost i odgovornost u društvene mreže, sastavni dio ljudskog života". On je tražio od mladih da "pravilno iskoriste svoju nazočnost u digitalnoj areni". Preporučio je svima kršćanskog duha na netu da se "očituju poštenom i otvorenom komunikacijom, odgovornom i uz poštivanje drugih". Dan društvenih komunikacija je jedini svjetski blagdan koji je proglasio II. vatikanski sabor, (1962.-1965,). Prvi je obilježen 1966. U većini zemalja, po preporuci biskupa obilježava se u nedjelju prije Duhova.
ZAGREB - Obuzdavanje cijena hrane radi sprečavanja narodnih pobuna, reforme svjetskog monetarnog sustava i gospodarskog upravljanja prioriteti su francuskog predsjedanja skupinom G20 koje je u ponedjeljak iznio predsjednik Nicolas Sarkozy. Predstavljajući pred 300 diplomata i novinara program jednogodišnjeg predsjedanja organizacijom koja okuplja najrazvijenije države svijeta (G8) te nova, brzorastuća gospodarstva poput Kine, Indije i Brazila, Sarkozy je pozvao i na oporezivanje financijskih transakcija, iako je priznao da tu zamisao mnogi odbacuju. "Kako objasniti da reguliramo tržišta novca, a ne i tržišta robe", zapitao se Sarkozy i zauzeo se za obuzdavanje volatilnosti (nepredvidivosti) cijena hrane, prenosi agencija Reuters. Cijene žita u Europi udvostručene su u 2010., a cijene nafte narasle su 30 posto zadnja četiri mjeseca 2010. "Ako ništa ne poduzmemo prijete nam nemiri zbog hrane u najsiromašnijim zemljama", a ti bi se nemiri "vrlo nepovoljno odrazili na gospodarski rast", rekao je Sarkozy. Sarkozy je u prioritete svog predsjedanja upisao reformu svjetskog monetarnog sustava i zato predložio da Međunarodni monetarni fond nadzire protok kapitala kao i neravnoteže svjetskih tržišta. Reforma MMF-a je poželjna kako bi se prihvatili zajednički propisi, rekao je Sarkozy.
KAIRO - Palestinski predsjednik Mahmud Abas odbacio je navode o tajnim ustupcima Izraelu tijekom pregovora održanih nekoliko posljednjih godina, posebice one koji se odnose na pitanje statusa Jeruzalema, javlja u ponedjeljak Reuters. Agencija podsjeća da je Al-Džazira u nedjelju objavila da je Abasov pregovarački tim odustao od velikog broja zahtjeva što se tiče pitanja Jeruzalema te da je Izraelu čak predlagao da zajednički dijele Stari grad i njegova sveta mjesta, što arapske i muslimanske vlade sustavno odbacuju. Abas, međutim, tvrdi da su dokumenti koji su "procurili" u javnost izraelski, a ne palestinski. "Jasno smo rekli: mi nemamo tajni", kazao je Abas u Kairu nakon sastanka s predsjednikom Hosnijem Mubarakom. Palestinska strana tvrdi da je namjera bila ocrniti Abasa, kako među Palestincima tako i u širem arapskom svijetu. U stvarnosti, Izrael kontrolira cijeli Jeruzalem već posljednje 44 godine, a sadašnja vlada odbacuje da s budućom palestinskom državom dijeli bilo koji njegov dio. Palestinci žele da Istočni Jeruzalem, koji uključuje i Stari grad i koji je Izrael zauzeo 1967., bude njihov glavni grad. Abas tvrdi da su svi pregovori s Izraelom u potpunosti, i uz predočenje dokumenata, predstavljeni arapskim vladama.
BEJRUT - Libanonski premijer u ostavci Saad Hariri u ponedjeljak je izjavio da neće sudjelovati u vladi predvođenoj Hezbolahom i njegovim saveznicima, izvješćuju agencije. Iz Haririjevog ureda za odnose s javnošću je priopćeno da "Pokret budućnosti" odbija sudjelovati u vladi koju bi vodio kandidat iz bloka 8. ožujka", aludirajući na oporbu predvođenu Hezbolahom. "Izbor je jasan: postoji kandidat koji se zove Saad Hariri i drugi kandidat iz redova oporbe", stoji u priopćenju. Libanonski predsjednik Michel Sleimane odradio je konzultacije s parlamentarnim strankama kako bi imenovao mandatara za novu vladu, a sve je izglednije da bi to mogao biti Nadžib Mikati, koji je 2005. tri mjeseca obnašao premijersku dužnost. Libanonski politički izvori tvrde da su se Hezbolah i njegovi saveznici usuglasili da će podržati sunita Mikatija za premijera, u nastojanju da iznjedre kompromisnu figuru koja će voditi novu vladu. Koalicija "8. ožujka" koju čine šijitske skupine Hezbolah i Amal, te kršćanska skupina odana Michel Aoun ima i potporu Valida Džumblata, čelnika Druza, koji je prije bio u Haririjevu prozapadnu taboru. Mikati se nalazio na listi Saada Haririja koja je 2009. pobjedila na parlamentarnim izborima, no taj je milijarder bio i Haririjev suparnik za mjesto premijera, koje je po libanonskom ustavu i složenoj etničko-frakcijskoj podjeli funkcija rezervirano za sunite. Hezbolah i njegovi saveznici srušili su Haririjevu vladu nacionalnog jedinstva početkom mjeseca nakon prijepora oko još uvijek tajnih optužnica posebnog suda koje istražuje ubojstvo bivšeg premijera Rafika Haririja, Saadova oca.
PODGORICA - Jači potres dogodio se u ponedjeljak u rano jutro na sjeveru Crne Gore u okolici grada Plužina na Pivskom jezeru, na granici prema BiH, a, po procjenama crnogorskoga Seizmološkog zavoda, mogao je izazvati manje štete na objektima. Jačina potresa u žarištu iznosila je 4,2 stupnja po Richteru, što odgovara epicentralnom intenzitetu od šest do sedam stupnjeva Mercallijeve ljestvice. Žarište potresa je na dubini od šest kilometara, priopćeno je iz seizmološkog zavoda, koji procjenjuje da je potres mogao izazvati manju materijalnu štetu u epicentralnom području. To epicentralno područje treslo se i u nedjelju, ali nešto slabije. U zadnja dva mjeseca više od stotinu manjih potresa registrirano je na tom području.
MOSKVA - Ruske vlasti traže dodatne dokaze protiv suradnika Mihaila Hodorkovskog, što bi moglo rezultirati trećim krugom optužbi protiv bivšega naftnog tajkuna koji se nalazi u zatvoru, izvijestile su u ponedjeljak novine pozivajući se na izjavu javnoga tužitelja. Bivši ruski magnat, koji je u zatvoru od 2003., nekoć jedan od najbogatiji ljudi na svijetu, prošli je mjesec u Moskvi zajedno s bliskim suradnikom Platonom Lebedevim osuđen na dodatnih šest godina zatvora. On i Lebedev su u procesu zbog utaje poreza dobili po osam godina zatvorske kazne koja im istječe tijekom 2011. Uz dodatnih šest godina zatvora u ćeliji će biti do 2017. Dvojac je prvi put uhićen 2003., a 2005. osuđen za prijevaru i utaju poreza. Na pitanje novinara Komsomolskaje Pravde o tomu očekuju li Hodorkovskog dodatne optužbe, neimenovani tužitelj je kazao kako bi na vidjelo mogli izaći novi dokazi protiv tajkuna i njegova partnera.