Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je na takva kretanja ponajprije utjecalo smanjenje deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, dok su s druge strane nešto smanjeni prihodi od međunarodnog turizma.
Napominjući kako se u trećem kvartalu na osnovi deviznih prihoda od turizma uvijek realizira suficit na tekućem računu platne bilance, no on u pravilu nije dostatan da pokrije deficit koji se ostvaruje u prva dva kvartala, analitičari Hrvatske gospodarske komore ističu kako će upravo zato prošla godina biti iznimna. U trećem prošlogodišnjem kvartalu ostvaren je suficit od 1,8 milijardi eura ili 3,3 posto više nego prethodne godine, što je bilo više od deficita iz prvog polugodišta za 273,4 milijuna eura.
Pritom navode kako se ostvarenje suficita u prva tri kvartala posljednji i ujedno jedini put dogodilo 2000. godine (nakon krizne 1999. godine).
Takav razvoj platne bilance tijekom prva tri kvartala primarno je posljedica promjene odnosa na robnom podračunu koji je tradicionalno osnovni generator stvaranja deficita ukupnih tekućih transakcija, primjećuju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".
Smanjena domaća potražnja, osobne, ali i investicijske koja se do sada značajno oslanjala na uvozne robe, reducirala je vrijednost robnog uvoza (-1,9 posto), dok je pod utjecajem početka oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku (Europa) robni izvoz porastao za 15 posto. Tako je i deficit na robnom podračunu značajno sužen, čak za petinu ili za 1,1 milijardu eura, te je iznosio 4,49 milijardi eura.
No, naglašavaju da je razina izvoza još ispod one iz pretkriznog razdoblja (11,6 posto manji nego 2008. godine) te da je na njegov rast primarni utjecaj imala brodogradnja - industrija nekonzistentnih prihoda koja posluje s gubicima i koja je pred značajnim promjenama u procesu pristupanja EU te je upitna njena budućnost.
S druge strane, na smanjenje uvoza značajno je utjecao smanjeni uvoz kapitalnih dobara (strojeva, uređaja i motornih vozila) zbog skromne investicijske potrošnje.
Stoga napominju kako se može pretpostaviti da su ova statistički povoljna kretanja kratkog daha i tek odraz smanjenja gospodarske aktivnosti.
Dok je gospodarska kriza statistički povoljno utjecala na kretanje sastavnica najznačajnijeg deficitarnog podračuna, istodobno je nepovoljno utjecala na njegovu najznačajniju protutežu, na prihode od međunarodnog turizma. Rekordno visoki fizički pokazatelji nisu bili popraćeni i adekvatnim porastom potrošnje, napominju analitičari HGK.
Tako su prihodi od inozemnog turizma, ostvareni u prva tri tromjesečja prošle godine u ukupnom iznosu od 5,65 milijardi eura, smanjeni za 2,3 posto ili za 134,9 milijuna eura s obzirom na prethodnu godinu, te za čak 17 posto s obzirom na 2008.
Štoviše, ističu, ostvarena je najniža vrijednost deviznog prihoda od turizma od 2005. godine.
No, uz nešto veći suficit od usluga prijevoza i smanjenje deficita od ostalih usluga, suficit na podračunu usluga je tijekom prva tri kvartala ipak minimalno porastao, za 1,5 posto, te je iznosio 5,36 milijardi eura.
Na podračunu dohotka deficit od 1,4 milijarde eura za 1,2 posto je veći u odnosu na prva tri tromjesečje 2009. godine. Istodobno je suficit na podračunu tekućih transfera od 815,9 milijuna eura povećan za 9,8 posto.
(Hina) xds yds