ZAGREB - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i predsjednica Vlade Jadranka Kosor susreli su se danas u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Tijekom susreta kardinal Bozanić i premijerka Kosor razgovarali su o pohodu Pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Osvrnuvši se na dosad učinjene korake u pripremi Papina pohoda, bilo je riječi i o predstojećim zadacima, priopćeno je. Kosor je upoznala Bozanića sa stanjem završnih pregovora o ulasku u Europsku Uniju te o gospodarskim, socijalnim i demografskim projektima Vlade Republike Hrvatske, a razgovaralo se i o aktualnim pitanjima od posebne važnosti za građane Republike Hrvatske, stoji u priopćenju. Kardinal Bozanić je zahvalio predsjednici Vlade na naporima što ih u svojoj odgovornoj službi ulaže na dobrobit građana Hrvatske, dodaje se.
ZAGREB - Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izjavio je danas da državno odvjetništvo još analizira spis u slučaju hrvatskog branitelja Tomislava Purde, uhićena 5. siječnja pri ulasku u BiH na temelju srbijanske tjeralice, te da će, kad dobiju njihovu odluku, o tome priopćenjem obavijestiti javnost. Državno odvjetništvo je potkraj prošlog tjedna zaprimilo preslik spisa u kojem je Purda optužen za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika koji mu je dostavljen putem hrvatskog veleposlanstva u Srbiji, a dan prije, 13. siječnja, srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović izjavila je kako će, ne zatraži li Hrvatska od BiH izručenje Purde u idućih 10 dana, to učiniti Srbija. Upitan nakon okruglog stola o nacrtu prijedloga novoga kaznenog zakona hoće li Hrvatska zatražiti izručenje do 23. siječnja ili u roku 40 dana koliko može trajati ekstradicijski pritvor, ministar je rekao: "Vrlo vjerojatno. Mora biti do tog datuma." Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, koje je odlukom glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića određeno za postupanje, potvrdilo je danas da je od DORH-a zaprimilo spis o Purdi te istaknulo da je predmet prioritetan jer se osumnjičenik nalazi u ekstradicijskom zatvoru u Zenici. Upitan hoće li tvrdnje supruge bivšeg premijera Mirjane Sanader da su joj ugrožena ljudska prava i bojazni da njezin suprug u Hrvatskoj neće imati pravedno suđenje štetiti Hrvatskoj u zatvaranju 23. poglavlja, ministar je rekao da u Hrvatskoj svatko može očekivati pošteno suđenje.
ZAGREB - Hrvatska bi uspostavom vanjskog pojasa mogla bolje zaštititi niz svojih važnih interesa na moru, tvrdi Marina Vokić Žužul u znanstvenom članku "Vanjski pojas Republike Hrvatske" u najnovijem broju časopisa "Poredbeno pomorsko pravo" koji izdaje Jadranski zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Po njezinim riječima taj pravni režim trebala bi Hrvatska što prije proglasiti izmjenama Pomorskog zakonika, novim zakonom ili drugim aktom te obuhvatiti u njemu sva prava koja joj po Konvenciji o pravu mora i Konvenciji UNESCO-a iz 2001. pripadaju kao obalnoj državi. Marina Vokić Žužul, viša asistentica Jadranskog zavoda, upozorava kako se pravni režim vanjskog pojasa u Hrvatskoj i nadalje ignorira. Kaže da Hrvatska do danas nije iskoristila mogućnost uspostave svoga vanjskog pojasa u Jadranu koji se kao pojas nadzora u nastavku teritorijalnog mora može protezati do 24. milje od polaznih crta, po općem međunarodnom pravu koje je kodificirano Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. Vanjski pojas mogu imati sve obalne države kojima zemljopisni položaj njihove obale to dopušta. Dakle, kako autorica navodi, osim epikontinentskog i gospodarskog pojasa, Hrvatska bi mogla imati i taj treći pravni režim uza svoje teritorijalno more.
ZAGREB - Sramoćenje kao novo kazneno djelo protiv časti i ugleda te povratak mogućnosti zatvorskog kažnjavanja zbog klevete, što je izazvalo nezadovoljstvo novinarske struke, neke su od novosti u nacrtu prijedloga kaznenog zakona (KZ), predstavljena danas na okruglom stolu ministarstva pravosuđa. Novo kazneno djelo sramoćenje kažnjavalo bi se novčano, a za klevetu, koja se dosad kažnjavala samo novčano, vratila bi se mogućnost kazne zatvora do godine dana. Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Zdenko Duka kazao je da će se novinarska struka boriti da se ne mjenja dio zakona o povrjedi ugleda i česti te za dekriminalizaciju tih djela. Dodao je da u proteklih 20 godina nitko nije otišao u zatvor zbog klevete i upitao se zašto se baš sada vraća ta mogućnost kad se sve češće piše o kriminalu. Izrazio je bojazan da će novinari biti novčano kažnjavani zbog sramoćenja čak i ako napišu istinu o nečijem osobnom i obiteljskom životu ako sud ocijeni da to nije bilo u javnom interesu. "Ovo nije za nas pitanje ograničenja novinarskih sloboda, nego će to prerasti i u političko pitanje", ustvrdio je Duka.
ZAGREB - Sjednica optužnog vijeće koje razmatra osnovanost optužnice u aferi Spice danas je još jednom odgođena, a novo je ročište zakazano za 24. siječnja, doznaje se na zagrebačkom Županijskom sudu. Na novom ročištu obrana bi se ponovno trebala očitovati o stavovima USKOK-a, kazao je Mate Matić, jedan od odvjetnika osmorice optuženika koje se tereti da su koprivničku prehrambenu tvrtku Podravku oštetili za najmanje 400 milijuna kuna. Nakon idućeg ročišta optužno vijeće pod predsjedanjem suca Ivana Turudića trebalo bi odlučiti o osnovanosti USKOK-ove optužnice koju treba potvrditi, odbaciti ili je vratiti na doradu. No, još uvijek nije poznato hoće li odluka biti objavljena 24. siječnja ili naknadno s obzirom da zakon za to ne predviđa nikakve rokove. Na početku današnjeg ročišta optužno je vijeće odbilo sve ranije prijedloge obrane da se iz spisa s više od 40 tisuća stranica kao nezakonito izbaci knjigovodstveno-financijsko vještačenje na kojemu je temeljena optužnica. Odvjetnici su, osim toga, isticali da je USKOK povrijedio prava optuženika te da prije uključenja bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca u ovaj slučaj nije ni trebao biti nadležan za istraživanje navodnih nezakonitosti u Podravci.
ZADAR - Na Županijskom sudu u Zadru jutros je počelo ponovljeno suđenje 43-godišnjem Nikoli Munjesu iz Korlata pokraj Benkovca, kojeg županijsko državno odvjetništvo tereti da je, kršeći pravila međunarodnog prava, mučio, terorizirao i nečovječno postupao prema hrvatskim civilima na okupiranu području. Na upit suca Borisa Radmana osjeća li se krivim, optuženi Munjes je rekao da se ne osjeća krivim za djela koja mu se stavljaju na teret. U optužnici se navodi kako je potkraj rujna 1991. kao pripadnik "milicije" tzv. republike srpske krajine na privremeno zaposjednutu području Hrvatske verbalno i fizički zlostavljao i zastrašivao trojicu Hrvata iz Perušića. Za to je kazneno djelo ratnog zločina na zadarskom županijskom sudu još 1995. osuđen u odsutnosti na devet godina zatvora. Međutim, uhićen je u ožujku prošle godine u crnogorskom gradu Baru, odakle je izručen hrvatskim pravosudnim tijelima, pa mu se suđenje ponavlja.
OSIJEK - Osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo i predstojnik Zavoda za arhitekturu zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Boris Koružnjak potpisali su danas ugovor o izradi idejnog projekta bazena "Gradski vrt". Koružnjak je kazao kako je predviđeno da objekt sadrži četiri bazena: olimpijski duljine 50 metara, jedan od 25 metara te dva manja za vježbanje. Objekt će imati prateće sadržaje, poput svlačionica, prostora za saunu, masažu i fitness, a ugradnjom solarnih kolektora, nastojat će se ostvariti znatne energetske uštede, dodao je Koružnjak. Gradonačelnik Bubalo kazao je kako je ugovor vrijedan 1,22 milijuna kuna, a rok za projektiranje 120 dana, dodavši kako se, pri odabiru rada, uz ostalo, vodilo računa o ekonomskoj isplativosti i energetskoj učinkovitosti. Objekt će se graditi uz školsku športsku dvoranu "Gradski vrt", a ove godine treba izraditi projektnu dokumentaciju kako bismo iduće godine, u suradnji s vladom i ministarstvima, zatvorili financijsku konstrukciju, rekao je Bubalo. Potpisivanju ugovora nazočili su i bivši hrvatski vaterpolski reprezentativac Dubravko Šimenc te plivački reprezentativci Sanja Jovanović i Duje Draganja.
RIJEKA - Razvoj dinamičnoga gospodarskog okružja, uravnotežen regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i zaštita prirode i okoliša, glavni su strateški ciljevi u nacrtu prijedloga razvojne strategije Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2011. do 2013., najavio je na tiskovnoj konferenciji župan Zlatko Komadina. Četiri prioriteta glavnoga strateškog cilja, razvoja gospodarskog okružja, jesu: razvoj gospodarstva, povećanje njegove konkurentnosti, razvoj malog i srednjeg poduzetništva i razvoj tržišta radne snage, rekao je župan. Naglasio je da je razvojna strategija, koja će biti predstavljena na sljedećoj županijskoj skupštini, rađena u skladu s opredjeljenjem županije i nastojanjima da se ona uskladi s djelatnostima važnima za njezin geostrateški položaj. „Razvoj prometnog pravca i logistike, razvoj prerađivačke industrije, posebice brodogradnje i drvoprerađivačke djelatnosti te turizma i energetike, strateški su ciljevi na temelju kojih bi županija trebala stvarati dodanu vrijednost i zapošljavati ljude“, naglasio je župan. Zamjenik župana Vidoje Vujić kazao je da strategija sadrži i pokazatelje, tj. indekse razvijenosti koji su bitni, jer uz njihovu pomoć županije „povlače“ sredstva iz EU-a. Prosjek razvijenosti PGŽ-a je 125 posto državnog prosjeka, a u bazi je 995 nominiranih projekata. Razvojni projekti uglavnom se odnose na komunalije, gospodarstvo, okoliš i energetiku.
ZAGREB - Predsjednik Udruge hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Josip Đakić ocijenio je danas kao provokativne i lažne tvrdnje HTV-ova novinara Aleksandra Stankovića u jučerašnjoj emisiji "Nedjeljom u 2" koji je tijekom emisije upitao svoga gosta "je li politička korupcija stvaranje 500 tisuća branitelja" stavljajući tako braniteljsku populaciju u kontekst političke korupcije. Govoreći na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj su sudjelovali i predstavnici više udruga iz Domovinskog rata, Đakić je rekao "da si je u jučerašnjoj emisji Nedjeljom u 2 novinar Aleksandar Stanković dao za pravo da tendenciozno obmanjuje javnost izjavama da smo "stvoreni kao dio koruptivnog lanca od pola milijuna branitelja i ustvrdivši da je to politička korupcija". Kako je naglasio po tko zna koji put se "potkusuriva s hrvatskim braniteljima i dodao da će tražiti od čelnih ljudi Hrvatske radiotelevizije, Programskog vijeća HRT-a, Hrvatskog novinarskog društva i HHO-a da ispitaju rad Aleksandra Stankovića i njegovu jučerašnju emisiju i zaštiti dignitet branitelja i Domovinskog rata. Stvarno nam je dosta da se na hrvatskoj javnoj televiziji i tiskovinama tendenciozno napadaju hrvatski branitelji, vjerojatno kada nema drugih materijala onda su oni predmet potkusurivanja", rekao je Đakić.
SPLIT - Vodstvo županijskoga splitsko-dalmatinskog SDP na današnjoj je konferenciji za novinare istaknulo kako treba reformirati zdravstvene ustanove u toj županiji te provjeriti, kako je rečeno, nezakonito poslovanje Doma zdravlja u Splitu. Dom zdravlja je bremenit teškoćama te će zbog nagomilanih dugova u toj zdravstvenoj ustanovi biti potrebno angažirati "represivna tijela", rekli su predsjednik županijskog SDP-a Arsen Bauk i SDP-ov saborski zastupnik Mirando Mrsić, predstavljen kao jedan od glavnih stranačkih stratega za reformu zdravstva. "U domu zdravlja policija i državno odvjetništvo trebaju detaljno analizirati nezakonito poslovanje", kazao je Bauk, dodavši da posebno treba ispitati nazakonito poslovanje bivšega ravnatelja doma zdravlja Mirana Propadala (HDZ) kojeg je 2010. naslijedio Dragomir Petric, član Hrvatske građanske stranke (HGS) Željka Keruma. Umjesto da se bivšim čelnicima doma zdravlja pozabave represivna tijela, oni su ostali u hijerarhiji doma zdravlja relativno dobro pozicionirani, ustvrdio je Bauk.Bauk i Mrsić su se zauzeli za izgradnju još jedne bolnice na području između Splita i Dubrovnika, spomenuvši da bi za to najprikladnija bila Makarska.
VUKOVAR - Na izbore za vukovarsko Gradsko vijeće 6. veljače vukovarski će HSP "Dr. Ante Starčevića" izići samostalno sa sloganom „Boljitak počinje vašim glasom“, najavio je danas na konferenciji za novinare u Vukovaru predsjednik podružnice i nositelj liste Marijan Pavliček.Odbacio je mogućnost da nakon izbora stranka koalira sa SDSS-om, a zbog programskih razlika i sa SDP-om, ali ne isključuje mogućnost potpore u gradskom vijeću svakom dobrom projektu. Pozvao je Vukovarce da iziđu na izbore i ne dopuste da oko 30 posto onih koji redovito izlaze na izbore odlučuju o sudbini svih Vukovaraca. Naveo je da stranka, među ostalim, zagovara stvaranje vukovarskoga holdinga od gradskih tvrtaka, sufinanciranje prekvalifikacije nezaposlenih kojih je sada oko 2800, više stipendije studentima deficitarnih zanimanja te bolji rad gradske turističke zajednice i njezino povezivanje sa svim turističko-ugostiteljskim potencijalima radi napretka turizma.
ZAGREB - Filmom "Iza stakla" Zrinka Ogreste 20. siječnja u Centru za kulturu "Trešnjevka" počinje filmski program u okviru kojega će se do 23. siječnja prikazati neka od ponajboljih suvremenih hrvatskih fimskih ostvarenja, nagrađivana na prestižnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz dugometražne igrane filmove, među kojima su još Grlićev "Neka ostane među nama", Schmidtov film "Metastaze" i omnibus "Zagrebačke priče", program obuhvaća izbor novijih hrvatskih animiranih, eksperimentalnih i dokumentarnih filmova, najavio je Veselko Leutar, voditelj filmske djelatnosti Centra. Filmovi se ponajviše bave aktualnom društvenom stvarnošću, političkom i gospodarskom situacijom te položajem pojedinca u novim okolnostima, dodao je. Prikazat će se i eksperimentalni filmovi Helene Schultheis, Ivana Faktora, Tomislava Gotovca, dokumentarci Ante Babaje, Lordana Zafranovića, Daniela Rafaelića i Leona Rizmaula, Tihane Kopše i Ljiljane Šišmanović, te kratki igrani filmovi Tanje Golić i Dalibora Matanića.
ZAGREB - "Hrvatsko pjesništvo 1900. - 1950. - pjesništvo hrvatske moderne" knjiga je književnog teoretičara, povjesničara i kritičara Cvjetka Milanje predstavljena danas u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović, koja u okviru hrvatskog pjesništva 20. stoljeća obrađuje razdoblje od 1890. do 1914., vremenski period pjesništva moderne. Branimir Bošnjak kazao je predstavljajući knjigu da se radi o najtemeljitijem i najsistematičnijem tematu hrvatskog pjesništva 20. stoljeća. Po njegovim riječima, knjiga je prijelomna jer utvrđuje neke bibliografske nesređenosti, upozorava na propuste i prešućivanja, primjerice, dijalektalnog pjesništva. Milanja upozorava i na zaobilaženje katoličkoga pokreta i pjesništva, kojemu je poticaj dao Prvi katolički kongres održan 1900. Uz tri značajne podjele pjesništva s početka stoljeća (simbolizam, impresionizam i secesionizam), kaže Bošnjak, autor zaključuje da je religijsko pjesništvo, koje je bilo "ideološki zabačeno", legitimni dio pjesništva hrvatske moderne. Ivan Rogić Nehajev drži da je u razdoblju moderne stvoren opus koji može stati uz bok europskom, a negdje čak može biti njegova prethodnica. Drži da će knjiga pomoći u istraživanju cjelokupne hrvatske književnosti, a bit će značajna "onima koje zanima transformacija u odnosu hrvatska kultura - hrvatsko društvo".