TUNIS - Predsjednik Zin El Abidin Ben Ali, na vlasti već 23 godine, napustio je u petak Tunis nakon neviđenog vala prosvjeda protiv njegova režima koji je ugušen u krvi, a njegovu je dužnost preuzeo premijer kojemu istječe mandat. Mohamed Ganuši, premijer na odlasku, rekao je u petak navečer za televiziju da će privremeno obnašati dužnost predsjednika. Odmah je pozvao Tunišane da budu jedinstveni: "Pozivam Tunišane bez obzira na politička i regionalna opredjeljenja da pokažu domoljublje i jedinstvo", rekao je svečanim tonom. Usto se obvezao na poštovanje ustava. Nešto ranije, dva izvora bliska vladi izvijestila su da je predsjednik napustio zemlju, ali se zasad ne zna kamo je otišao.
TUNIS - Tuniski premijer Mohamed Ganuši rekao je u petak navečer na televiziji da će privremeno obnašati predsjedničku dužnost umjesto Zina El Abidina Ben Alija koji je, po izvorima bliskim vladi, već napustio zemlju, javile su svjetske agencije. "Po članku 56 ustava, od ovog trenutka privremeno preuzimam predsjedničku dužnost", rekao je Ganuši kojemu je 69 godina, navodi agnecija France Presse. Po tom članku, "predsjednik republike, u slučaju da je privremeno spriječen, može dekretom prenijeti ovlasti na premijera, osim što ne može raspustiti donji dom parlamenta". Pozivanje na taj članak osporio je ustavni stručnjak Sadok Belaid koji je na katarskoj televiziji Al Džaziri govorio o "teškoj pogrješci". Belaid je ocijenio da se zapravo trebalo pozvati na članak 57 koji predviđa da "ako zbog smrti, ostavke ili apsolutne spriječenosti bude upražnjena predsjednička dužnost, onda predsjednik donjeg doma parlamenta odmah preuzima dužnost privremenog predsjednika pepublike" i za najviše 60 dana saziva parlamentarne izbore. Bivši predsjednik Zin El Abidin Ben Ali napustio je u petak Tunis suočen s neviđenom krizom tijekom koje je tisuće prosvjednika tražilo njegov odlazak, rekla su AFP-u dva izvora bliska vladi. Nakon medijskih izvješća da je Ben Ali stigao u Pariz ured francuskog predsjednika je priopćio da "nema nikakvih informacija" koje bi "u ovoj fazi potvrdile" da je on stigao u Francusku, dok je po priopćenju malteške vlade zrakoplov tuniskog predsjednika letio ponad Malte. Po policijskom izvoru koji je zatražio da ostane anoniman, policiji je rečeno da očekuje dolazak tuniskog predsjednika Ben Alija u zračnoj luci pokraj Pariza u petak kasno navečer, javio je Reuters.
TUNIS - Režim tuniskog predsjednika Zina El Abidina Ben Alija, već mjesec dana sučeljen s neviđenim prosvjedima protiv vlasti, proglasio je u petak izvanredno stanje u cijeloj zemlji i raspustio je vladu, dok su se tisuće europskih turista vratile kući. Vojska je kasno popodne preuzela nadzor nad međunarodnom zračnom lukom u Tunisu "Kartagom" i zatvorila zračni prostor, rekao je izvor u zračnoj luci za agenciju France Presse.
BRUXELLES - Hrvatsko izaslanstvo s državnim tajnikom u ministarstvu gospodarstva Ruđerom Friganovićem na čelu održalo je u petak u Bruxellesu tehnički sastanak s predstavnicima Europske komisije o planovima za restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta na kojem je, prema diplomatskim izvorima, ostvaren napredak. Po tim izvorima u Bruxellesu, "postignut je napredak u rješavanju pitanja restrukturiranja brodogradilišta, stvari se pozitivno razvijaju, a razgovori će se nastaviti u sljedećih nekoliko dana". Rješavanje pitanja brodogradnje ključan je uvjet za zatvaranje hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom u poglavlju Tržišno natjecanje, jer državne potpore hrvatskim brodogradilištima nisu dopuštene u EU-u, budući da bi one nekim proizvođačima omogućile povoljniji položaj na tržištu od drugih koji ih ne primaju. Hrvatska se u dogovoru s Europskom komisijom odlučila na preustroj brodogradilišta privatizacijom. Nakon raspisana natječaja ponuditelji su poslali u Bruxelles svoje planove za restrukturiranje brodogradilišta, koje sada ocjenjuje Europska komisija. Ako ti planovi prođu test Europske komisije, Hrvatska će moći zatvoriti poglavlje Tržišno natjecanje.
ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković primio je u petak izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku i potpredsjednika skupine socijalista i demokrata Hannesa Swobodu te ga izvijestio o nastojanjima Hrvatske da do kraja mađarskog predsjedanja završi pristupne pregovore s EU-om te što prije potpiše pristupni ugovor, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI). Jandroković je naglasio da je hrvatska vlada odlučna snažno nastaviti reforme u ključnim područjima kako bi se ispunila zadana mjerila u preostalim otvorenim poglavljima, posebice u području reforme pravosuđa i javne uprave, borbe protiv korupcije i preustroja brodogradnje, dodaje se u priopćenju. Jandroković i Swoboda razgovarali su i o skorašnjem izvješću Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta o Hrvatskoj. Sugovornici su se složili kako će primanje Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije pozitivno utjecati na širenje EU-a, posebno u zemljama jugoistočne Europe.
ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković primio je u petak u oproštajni posjet Nguyena Quoca Dunga, vijetnamskog veleposlanika u Hrvatskoj, sa sjedištem u Budimpešti, i zahvalio mu na zauzimanju za produbljivanje bilateralnih odnosa, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI). Sugovornici su potvrdili da je bilateralna i multilateralna suradnja dviju država dobra i bez otvorenih pitanja. Također su se složili da se gospodarske mogućnosti obiju država mogu bolje iskoristiti, posebice u infrastrukturnim projektima, u energetici i turizmu. Jandroković je Nguyena izvijestio o pregovorima s Europskom unijom, naglasivši da će Hrvatska nakon punopravna članstva preuzeti sve ugovore koje je Europska unija sklopila s trećim državama, pa tako i sa Socijalističkom Republikom Vijetnamom.
WASHINGTON - Tunižani "imaju pravo izabrati svoje čelnike", objavila je Bijela kuća je u petak, reagirajući na izvješća da je predsjednik Tunisa Zin El Abidin Ben Ali napustio zemlju. "Vjerujemo da Tunižani imaju pravo izabrati svoje vođe i pozorno ćemo pratiti razvoj događaja", izjavio je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, Mike Hammer na traženje novinara da komentira izvješća o odlasku Ben Alija iz Tunisa. Ben Ali je nakon 23 godine na vlasti pobjegao iz te sjevernoafričke države, gdje je vlada proglasila izvanredno stanje nakon mjesec dana masovnih prosvjeda u kojima su ubijeni deseci demonstranata. Također je izvješteno da je tuniska vojska zauzela zračnu luku glavnog grada i zatvorila zračni prostor. Bijela kuća i State Department ranije su izrazili zabrinutost zbog prekomjerne uporabe sile protiv prosvjednika u Tunisu i pozvali na suzdržanost obiju strana, poštivanje ljudskih prava i provedbu političkih reformi.
WASHINGTON - Predsjednici država, ministri vanjskih poslova, prijatelji i kolege okupit će se u petak u Kennedyjevu centru u Washingtonu na komemoraciji za američkog diplomata Richard Holbrookea, koji je umro prije mjesec dana u 69. godini. Američki predsjednik Barack Obama i državna tajnica Hillary Clinton te drugi najviši američki dužnosnici govorit će na komemorativnom skupu o životu i radu Richarda Hollbrokea te poslije nazočiti njegovu pokopu. Na komemoraciji u Kennedyjevu centru sudjelovat će pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari, koji će se najprije sastati s Obamom u Bijeloj kući, zatim gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili te 20 ministara vanjskih poslova i 125 diplomatskih dužnosnika. Hrvatsku će na skupu predstavljati Mario Nobilo, državni tajnik za politička pitanja u ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, te hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar-Kitarović. Holbrooke je preminuo 13. prosinca 2010. u bolnici u Washingtonu nakon operacije kojoj je podvrgnut zbog puknuća srčane aorte. Smrt ga je zatekla na dužnosti posebnog američkog predstavnika za Afganistan i Pakistan. Prije toga je službovao kao veleposlanik u Ujedinjenim narodima za Clintonove vlade te bio glavni pregovarač kad je sklapan Daytonski mirovni sporazum, kojim je 1995. završio rat u Bosni i Hercegovini.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama u petak se u Bijeloj kući sastao s pakistanskim predsjednikom Asifom Ali Zardarijem, ključnim američkim saveznikom u regiji u borbi protiv Al-Kaide i talibana. "Rasprava je bila usredotočena na naše zajedničke napore u borbi protiv terorizma i promicanje regionalne stabilnosti, posebno na važnost suradnje prema mirnom i stabilnom ishodu u Afganistanu", istaknula je u priopćenju Bijela kuća. Obama je na sastanku podsjetio na važnost odnosa SAD-Pakistan i nastavak američikih napora za potporu Pakistanu te kazao kako se raduje posjetu Pakistanu ove godine, dodaje se u priopćenju. Predsjednik Zardari u petak će nazočiti komemoraciji za američkog veleposlanika Richarda Holbrookea u Kennedyjevu centru u Washingtonu. Holbrooke je do prerane smrti 13. prosinca 2010. bio posebni predstavnik Obamine administracije za Afganistan i Pakistan.
ZAGREB/MOSKVA - Državna Duma, donji dom ruskog parlamenta, odobrila je u petak amandmane na prijedlog zakona o ratifikaciji novog sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja sa SAD-om, javljaju ruski mediji. U amandmanima se određuju osnove za povlačenje Rusije iz sporazuma te obveza predsjednika da prihvati program za razvoj ruskih strateških nuklearnih snaga. Duma je odobrila amandmane tijekom rasprave u petak o ratifikaciji prijedloga zakona. Novi sporazum zamijenit će START 1, koji je istekao u prosincu 2009. Ruski i američki predsjednici Dmitrij Medvedev i Barack Obama potpisali su sporazum u Pragu u travnju prošle godine. Novi START za trećinu smanjuje broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava i na objema stranama bit će po 1550 komada. Za polovicu se smanjuje broj dalekometnih projektila i strateških bombardera u svakoj zemlji, a bit će ih po 700. Sporazum ponovno uspostavlja sustav u kojemu svaka strana provodi inspekcije nuklearnog oružja druge strane, kakav je do kraja 2009. postojao po sporazumu START 1. U amandmanima se navodi da se Rusija može povući iz novog sporazuma ako, među ostalim, SAD prekrši sporazum ili jednostrano razmjesti raketne obrambene sustave koji ugrožavaju rusku državnu sigurnost. Američki Senat potvrdio je novi sporazum s Rusijom 22. prosinca, ali je dodao nekoliko amandmana na odluku o ratifikaciji. Sporazum će stupiti na snagu pošto ga potvrde oba doma ruskog parlamenta.
BUDIMPEŠTA - Oko 10.000 ljudi okupilo se u petak navečer pred mađarskim parlamentom prosvjedujući protiv kontroverznog zakona o medijima koji je stupio na snagu 1. siječnja, javlja AFP. Ovaj drugi prosvjed već se nekoliko tjedana najavljivao preko društvene mreže Facebook, a i prvi prosvjed, održan 20. prosinca prošle godine, također je organiziran preko Facebooka. Cilj je "revizija zakona" od strane građana bez ideološke ili stranačke pripadnosti. Prosvjednici su svoj proglas simbolički zakucali na masivna vrata mađarskog parlamenta. Proglas uživa potporu 71.000 Mađara na Facebooku i njime se traži "ustavna revizija zakona i njegova promjena", "zastupljenost medija u procesu izmjene zakona", "jamstva da su tijela za nadzor nezavisna", "ukidanje proizvoljnih i neumjerenih kazni" i "poštivanje povjerljivosti novinarskih izvora". Mađarska se zbog tog zakona našla i na udaru Europske unije pa je premijer Viktor Orban obećao njegovu modifikaciju ukoliko Bruxelles bude to tražio.
WASHINGTON - Američka državna tajnica Hillary Clinton u petak je pozvala Kinu da poduzme "stvarnu akciju" kako bi poboljšala svoju politiku ljudskih prava i prihvatila veću odgovornost kao svjetske sile uoči službenog posjeta Washingtonu kineskoga predsjednika Hua Jintaoa idući tjedan. U programatskom govoru, koji je održala u State Departmentu, Clinton je istaknula da SAD želi "pozitivne, kooperativne i sveobuhvatne odnose" s Kinom, da pozdravlja uspon azijske sile i odbacuje pozive na hladnoratnu politiku obuzdavanja suparnika. "Amerika i Kina dosegnule su kritičan trenutak kad će njihovi veliki i mali potezi odrediti put u njihovim odnosima", rekla je Clinton, dodavši da je važno graditi povjerenje između dviju velikih sila. Istaknuvši da su ljudska prava i građanske slobode u srži američke diplomacije, Clinton je ponovila poziv Washingtona da oslobodi dobitnika Nobelove nagrade za mir Liua Xiaoboa i ostale političke zatvorenike u Kini. Među najvažnijim pitanjima američko-kineskih odonosa, po njezinim su riječima, proširenje suradnje oružanih snaga dviju zemalja, suradnja u provedbi sankcija protiv Irana i utjecaj Pekinga na Sjevernu Koreju. "Jako je važno da nam se Kina pridruži u slanju nedvosmislena signala Sjevernoj Koreji da su njezine nedavne provokacije, uključivo najavu obogaćivanja urana, neprihvatljive", rekla je Clinton.
BOCHUM - Državno odvjetništvo u Bochumu podignulo je optužnicu protiv hrvatskog državljanina Ante Šapine zbog sumnje u prijevare na kladionicama u slučaju namještanja 47 utakmica, priopćilo je u petak državno odvjetništvo u Bochumu koje se bavi istragom toga kladioničkog skandala. Šapina, jedan od trojice prvooptuženika u tome slučaju, optužen je da je sa suoptuženicima potkupljivao igrače i suce u slučaju 47 nogometnih utakmica te da je za to potrošio 550.000 eura. Ukupno je u namiještanje utakmica uložio 3,5 milijuna eura na čemu je, uz povrat uloženoga, zaradio dodatnih 2,8 milijuna. Kako javljaju njemački mediji, osim Šapine optužen je i Mario Cvrtila i "bivši košarkaški profesionalac" Ivan P. Šapinu i Cvrtili, koji su već dali iskaze u suđenjima ostalim optuženicima za namještanje, njemačko državno odvjetništvo drži ključnima u najnovijem kladioničkom skandalu. Šapina je 2005. već pravomoćno osuđen zbog namještanja nogometnih utakmica, a od kraja 2009. je u pritivoru zbog novih optužaba. Njemački mediji u petak javljaju da je među namještenim utakmicama i jedna u Ligi prvaka i to između mađarskog VSC Debrecena i talijanskog prvoligaša Fiorentine, odigrane u listopadu 2009. Po optužnici, nekolicina igrača Debrecena bila je potplaćena kako bi rezultat bio namješten. Susret je završio pobjedom Fiorentine u gostima 4:3.
KIŠINJEV - Moldavski parlament u petak je potvrdio novu prozapadnu vladu, koja u programu ističe priključenje europskoj matici. Potvrda nove vlade s premijerom Vladom Filatom na čelu prvi je korak k predsjedničkim izborima ove godine kojima bi se završila politička pat-pozicija koja sprječava reforme. Nakon pobjede nad moćnim oporbenim komunistima na izborima u studenom tri su stranke osnovale Savez za europsku integraciju. U petak je potpora 59 zastupnika u parlamentu bila dostatna za upostavu nove vlade iako su komunisti odbili sudjelovati u glasovanju. Filat je, predstavljajući vladin program u parlamentu, istaknuo kako je jedan od glavnih ciljeva priključenje europskoj matici te strateški odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, Rumunjskom i Ukrajinom.
BEOGRAD - Članstvo Srbije u Europskoj uniji (EU) podupire 57 posto srbijanskih građana, pokazuje najnovije istraživanje ureda srbijanske vlade za europske integracije, objavljeno u petak, a to je za osam posto manje nego u lipnju 2010. kad je ta potpora bila 65 posto. Predstavljajući rezultate redovitog šestomjesečnog istraživanja, provedena u prosincu 2010., ravnateljica tog ureda Milica Delević navela je kako je, prvi put otkako se istraživanja provode i predstavljaju javnosti, potpora građana članstvu Srbije u EU manja od 60 posto. S druge strane, potpora reformama koje zahtijeva pristup Srbije EU viša je, po njezinim riječima, nego ikad. Po rezultatima istraživanja, 78 posto ispitanika smatra da bi reforme trebalo provoditi i kad ne bi bile uvjet za ulazak u EU, nego radi stvaranja bolje Srbije, što je za 15 posto više nego u lipnju 2010. Kad je riječ o područjima u kojima je potrebno provesti refome, najveći broj ispitanika, 39 posto, na prvom je mjestu naveo borbu protiv korupcije. Redovito šestomjesečno terensko istraživanje srbijanskog ureda za europske integracije provedeno je na uzorku od 1030 punoljetnih građana od 17. do 23. prosinca 2010.
REYKJAVIK - Dvojica bivših čelnika islandske banke Landsbanki, među kojima je negdašnji vlasnik, uhićena su u istrazi o "manipulacijama tržištem", objavio je u petak državni odvjetnik zadužen za taj slučaj. Sigurjon Arnason, bivši vlasnik banke koja je 2008. žurno nacionalizirana, i Ivar Gudjonsson, bivši direktor investicija, izvedeni su popodne pred suca, kazao je posebni državni odvjetnik Olafur Thor Hauksson. "Istraga je još u tijeku. Pokaže li se da su krivi za manipulaciju tržišta, najviša zatvorska kazna je šest godina", objasnio je. Također je dodao da im je sudac produžio pritvor do 21., odnosno 25. siječnja. Hauksona je vlada imenovala kako bi rasvijetlio moguće protuzakonito djelovanje islandskih banaka, a u listopadu je pokrenuo istragu o Landsbanki, jednoj od triju velikih banaka hitno nacionaliziranih u vrijeme kad je pao financijski sustav u listopadu 2008. U zemlji od 320.000 stanovnika u 2008. preko noći su stradale tri najveće banke, za vrat su im sjele britanska i nizozemska vlada zahtijevajući povrat 3,8 milijarda eura svojim državljanima, a islandski se vanjski dug preko noći povećao na pet i pol puta više od BDP-a.