ZAGREB - Hrvatska je u 2010. vodila ozbiljnu vanjsku politiku, podjednako usmjerenu i na Europsku uniju i na regiju, i svojim se regionalnim inicijativama može pozicionirati kao lider jugoistočne Europe, izjavio je u četvrtak u televizijskom intervjuu hrvatski predsjednik Ivo Josipović. "Vodimo ozbiljnu vanjsku politiku. Idemo prema Europi, a regionalna politika je dio europske politike", rekao je Josipović u Dnevniku plus HTV-a. Šef hrvatske države je kazao da se promicanjem dobrosusjedstva i suradnje, što je obilježilo njegovu vanjsku politiku u prvoj godini mandata, Hrvatska može steći vodeću ulogu u regiji. "Ona država koja ima više inicijativa može se bolje pozicionirati", rekao je Josipović dodajući da je komparativna prednost Hrvatske u odnosu na susjedne zemlje i to što uskoro ulazi u EU. Josipović je istaknuo da su njegovi posjeti BiH i Srbiji bili u funkciji pomirenja u regiji i "otvaranja vrata" jačoj suradnji sa tim susjednim državama, a u interesu nacionalne sigurnosti Hrvatske i otvaranja gospodarske perspektive. "Netko je morao napraviti korak više", rekao je Josipović upitan o svojoj isprici u parlamentu BiH za sudjelovanje Hrvatske u politici koja je 90-ih godina prošlog stoljeća pokušavala podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Ocijenio je da je njegova isprika na početku izazvala šok, ali ju je hrvatska javnost kasnije dobro primila i zaključio da je njome otvorena mogućnost bolje suradnje sa Sarajevom, kao i otvoren politički prostor Hrvatima u BiH da rade na ostvarivanju ravnopravnog statusa. Govoreći o isprici srbijanskog predsjednika Borisa Tadića za zločine u Vukovaru, rekao je da nije unaprijed znao što će Tadić točno reći na Ovčari i ocijenio da su njegove riječi ostavile dubok trag. "Tadić je moderan političar...Njegove riječi ostavile su dubok trag među onima koji se zalažu za pomirenje Hrvata i Srba", naglasio je Josipović. Po njegovim riječima, dogovor s Tadićem o organiziranju međunarodne donatorske konferencije za prikupljanje novca za stambeno zbrinjavanje srpskih izbjeglica iz Hrvatske nije tek formalan dogovor. "Politička odluka je donesena i teku pripreme, a cilj je održiv povratak hrvatskih Srba. Isto treba osigurati i Hrvatima i Srbima i Bošnjacima u Srbiji, Hrvatskoj i BiH", rekao je hrvatski predsjednik. Predsjednik smatra da su granica hrvatskog sudjelovanja u mirovnoj misiji u Afganistanu "naše mogućnosti i potrebe" i podsjetio da je saborskom deklaracijom odobreno slanje do 350 vojnika i policajaca u tu ratom poharanu zemlju. Hrvatski kontigent u misiji ISAF trenutno se sastoji od 330 pripadnika, uglavnom angažiranih na uvježbavanju afganistanskih snaga sigurnosti.
ZAGREB/MOSKVA - Bivši ruski naftni tajkun Mihail Hodorkovski i njegov bliski suradnik Platon Lebedev ostat će u zatvoru do 2017. nakon što su u četvrtak osuđeni na 14 godina zatvora u procesu, kojeg Zapad smatra politički montiviranim, javljaju svjetske agencije. Od ožujka 2009. njima se sudi na sudu u Moskvi koji ih je proglasio krivim za krađu milijuna tona nafte i pranje novca, što oni odlučno odbacuju. Oni će ostati u zatvoru do 2017. jer je sud uzeo u obzir vrijeme koje su proveli u zatvoru od uhićenja 2003. u sklopu prve afere fiskalnog prijestupa i prijevara, prema internet stranici branitelja bivšeg najbogatijeg čovjeka u Rusiji. U svijetu su zabilježene burne reakcije na objavu kazni. U Washingtonu je glasnogovornik State Departmenta Mark Toner kritizirao "zloporabu pravosudnog sustava u neprikladne svrhe od strane ruske vlade, što ne može pridonijeti razvoju modernizaciji ekonomije bez istovremenog razvoja neovisnog pravosuđa". Visoki dužnosnik administracije predsjednika Baracka Obame kazao je kako će presuda zakomplicirati nastojanje Rusije da pristupi Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton je upozorila da je neovisnosti sudstva i pravo na pošteno suđenje dio Europske konvencije o ljudskim pravima čiji je Rusija član te ukazala da su te dvije odredbe "od bitne važnosti za strateško partnerstvo između Europske unije i Ruske Federacije". Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla kako postoji dojam da su politički motivi igrali ulogu u procesu. "To proturječi često ponavljanim namjerama Rusije da slijedi punu provedbu vladavine prava", rekla je ona u Berlinu. Francuska diplomacija je pozvala Moskvu da u "potpunosti uzme u obzir zabrinutosti" i podsjetila da je "konsolidacija prave države neophodna za uspjeh procesa modernizacije Rusije". Predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek je u priopćenju naglasio da "Rusiji predstoji još jako dug put u modernizaciji njezinog pravosudnog sustava". Britanski ministar vanjskih poslova William Hague je obznanio svoju "duboku zabrinutost" i tražio je od Rusije "poštivanje pravosudnih načela".
KOPENHAGEN - Danski ministar pravosuđa Lars Barfoed je rekao u četvrtak da je tražio razmatranje mogućnosti da se u Danskoj zabrani lokalni ogranak jedne međunarodno razgranate islamske stranke. Na pitanje danskog lista Ritzau, Barfoed je rekao da je tražio od suda da razmotri mogućnost raspuštanja stranke Hizb-ut-Tahrir u Danskoj. Glasnogovornik ministra je precizirao da je to traženje uslijedilo nakon što je u četvrtak stranka Hizb-ut-Tahrira pozvala svoje pristaše na skup u Kopenhagenu. Islamska stranka koja želi ustrojiti univerzalnu muslimansku državu, kalifat, u svojoj propagandi upućuje poziv na oružanu borbu protiv danskih vojnika angažiranih u Afganistanu u sklopu ISAF-a i prikazuje lijesove pokrivene zastavama Danske, Švedske, Norveške na pozadini zemljovida središnje Azije. Tri skandinavske zemlje su rasporedile vojnike u Afganistanu u sklopu ISAF-a. Među njima je Danska pretprjela srazmjerno najveće gubitke uz 39 poginulih vojnika od njihovog dolaska u Afganistan 2002.
BAGDAD - Najmanje dvoje kršćana su smrtno stradala i 12 je ranjeno u četvrtak navečer u šest atentata u nepuna dva sata na kuće kršćana u nekoliko četvrti Bagdada, rekao je jedan dužnosnik iračkog ministarstva unutrašnjih poslova. Napadi su izvedeni u šest četvrti iračkog glavnog grada na zajednicu koja je mete napada posljednja dva mjeseca. Najteži napad je izveden u središtu Bagdada gdje je bomba eksplodirala oko 19 sati po srednjoeuropskom vremenu i ubila dvojicu kršćana i ranila trojicu, od kojih je jedan kršćanin, rekao je jedan neimenovani dužnosnik, prenosi AFP. U ostalim eksplozijama nije bilo smrtno stradalih. U napadu na sirsko-katoličku katedralu Marije Pomoćnice u Bagdadu 31. listopada ubijena su dva svećenika i 44 vjernika dok su sudjelovali na misnom slavlju. Deset dana kasnije u nizu atentata na kuće kršćana u Bagdadu ubijeno je šest osoba, a 33 su ranjene. Između 800.000 i milijun kršćana živjelo je u Iraku prije invazije 2003. a danas ih ima upola manje.
CHISINAU - Tri proeuropske stranke Moldavije, zemlje bivšeg SSSR-a u kojoj traje dugotrajna politička kriza, najavile su u četvrtak obnovu njihovog saveza zbog sastavljanja vlade, mjesec dana nakon parlamentarnih izbora, trećih u manje od dvije godine. "Završili smo trostrane duge i teške razgovore, ljudi čekaju nastavak reformi i kretanje na putu europske integracije", rekao je šef liberalno-demokratske stranke i sadašnji premijer Vlad Filat. Ta koalicija ima parlamentarnu većinu s 59 mjesta od 101, dovoljnu za sastavljanje vlade. Savezu nedostaju dva zastupnika da bi izabrali šefa države. Filat je rekao da se nada da će uspjeti pronaći još dva glasa potrebna za izbor predsjednika i osnivanje stabilne vlasti za sljedeće četiri godine. Ali u slučaju neuspjeha neizbježno je novo raspuštanje parlamenta. Bivši moldavski predsjednik i šef oporbene komunističke stranke Vladimir Voronin je najavio da njegovih 42 zastupnika neće glasovati za kandidata vladine koalicije Mariana Lupu, bivšeg člana Komunističke stranke koji sada vodi proeuropsku Demokratsku stranku. U četvrtak je parlament izabrao Mariana Lupu za svoga čelnika i on sada privremeno obavlja dužnosti šef države, sukladno moldavskom ustavu. Parlament bi u veljači trebao izabrati predsjednika države. Sastav vlade, povjeren Vladu Filatu, trebali bi potvrditi zastupnici tijekom siječnja.