BRUXELLES - Zastupnici Europske unije odobrili su reformu kojom se ovlasti za donošenje odluka o uvoznim carinama, vrijednima milijune eura, pojačano prebacuju s vlada članica na europske institucije. Tim potezom završava višemjesečna rasprava o tome treba li osnažiti Europsku komisiju na štetu malih zemalja članica EU-a i zagovornica slobodne trgovine kao što su Nizozemska, Danska i Švedska. Protivljenje mnogih europskih vlada očitovalo je nesklonost manjih zemalja da se odreknu utjecaja na trgovinsku politiku EU-a, kroz koju se oblikuju odnosi između Europe i ostatka svijetam, a utječe i na zaposlenost u zemljama članicama. "Pregovori nisu uvijek bili laki ali naši su glavni ciljevi ispunjeni", zaključio je potpredsjednik Komisije Maros Sefcovic. Prema reformi, koja je odobrena u Europskom parlamentu, ubuduće će o uvođenju antidampinških carina u značajnoj mjeri odlučivati sama Komisija. Dosad je odluke o tim mjerama, koje su nametnute na robu u rasponu od američkog biodizela do kineskih cipela, odlučivao odbor sastavljen od nacionalnih stručnjaka. Svaki je imao jedan glas, a za usvajanje prijedloga bila je potrebna obična većina. Sada će se glasovi zemalja ponderirati prema njihovoj veličini, a samo zemlje koje zajedno imaju većinu ponderiranih glasova biti će u mogućnosti blokirati prijedloge o nametanju carina.
BRUXELLES - Britanski premijer David Cameron izjavio je u petak u Bruxellesu, nakon završetka dvodnevnog summita EU-a da je s njemačkim i francuskim kolegama dogovorio zamrzavanje višegodišnjeg proračunskog okvira EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. "Sutra ćemo kancelarka Angela Merkel, predsjednik Nicolas Sarkozy, ja i još neki partneri objaviti tekst u kojem ćemo istaknuti naše ciljeve", rekao je Cameron. Dodao je da je cilj zadržati proračun EU-a u sadašnjim okvirima, s tim da se u obzir uzme stopa inflacije, kako za 2011. i 2012., dvije posljednje godine sadašnje Financijske perspektive, tako i za sljedeće sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. Pregovori o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru započet će sljedeće godine nakon što Komisija u lipnju podnese prijedlog. Njemačka kancelarka potvrdila je da podupire tu ideju i rekla da je cilj zadržati europski proračun na 1 posto BDP-a. Cameron je ranije tražio da se to smanji na 0,8 posto BDP-a, ali za taj prijedlog nije dobio potporu.
LONDON - Prijedlog novog europskog zakona, predstavljen u četvrtak, predviđa od 2012. zabranu bankovnih naknada za izravne dobitne transakcije, u sklopu nastojanja da se smanje troškovi za potrošače i kompanije. Europski povjerenik za interno tržište Michel Barnier predstavio je prijedlog zakona za utvrđivanje rokova za objedinjenje 27 pojedinačnih nacionalnih platnih sustava u jedinstveno europsko platno područje (SEPA). Očekuje se da će države EU-a i Europski parlament tu regulaciju usvojiti, uz eventualne male promjene. "Danas usvojen prijedlog utvrđuje krajnje datume za realizaciju tog pan-europskog sustava, po mogućnosti već 2012.", kazao je Barnier. U sklopu SEPA-e, potrošač ili kompanija s jednim bankovnim računom denominiranom u eurima moći će nakon listopada 2012. besplatno provoditi izravna nacionalna i prekogranična plaćanja.
MOSTAR - Mostarska tvrtka Aluminij zatražila je u petak od vlasti u Federaciji BiH da dopusti prometovanje vlakova Hrvatskih željeznica (HŽ) kako bi dobila potrebne sirovine iz pločanske luke, budući da su radnici Željeznica FBiH u višednevnu štrajku. "S obzirom na razvoj stanja u štrajku strojovođa u FBiH, upozoravamo vas kako je Aluminij na rubu sloma i više ne može čekati te tražimo žurno i neodgodivo odobrenje da Hrvatske željeznice prevezu naše sirovine iz pločanske luke u Mostar", stoji u otvorenome pismu v.d. direktora Ive Bradvice. "Pogon anoda već je zaustavljen i sada strepimo od najgorega pa je prijedlog da se HŽ-u omogući prometovanje jedini spas ili odmah pokrenite vlakove u FBiH", dodaje se u pismu. Od ponedjeljka na brodovima u pločanskoj luci sirovine za Aluminij stoje zbog štrajka željezničara Federacije BiH. Aluminij tvrdi da svaki dan gubi više desetaka tisuća eura, jer brodovi sa sirovinama čekaju u pločanskoj luci. Željeznički promet u Federaciji Bosne i Hercegovine prekinut je od ponedjeljka.
FOZ DO IGUACU - Južnoamerički trgovinski savez Mercosur pokrenuo je novi plan zajedničkih mjera za poticanje trgovine i ulaganja i upravljanje migracijskim tokovima koji bi trebao poduprijeti snažan gospodarski rast te regije. U okviru tog su plana Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj dogovorili da će skicirati nacrt zajedničkih jamstava za ulaganja, zakona za zaštitu tržišnog natjecanja i jedinstvenu politiku poticanja automobilske industrije. Planovi o jamstvima za ulaganja podudaraju se s učestalim prekograničnim ulaganjima u toj regiji, u čemu posebno prednjači Brazil. U Mercosuru namjeravaju također ukloniti prepreke za trgovinu uslugama i ukinuti carinska izuzeća za trgovinu robom koja su nagrizla koheziju carinske unije. Projekt južnoameričkog saveza Mercosur ove je godine oživio, nakon gotovo desetljeća kašnjenja. Južnoamerički čelnici planiraju kreirati savez po uzoru na Europsku uniju. Gospodarstva Mercosura bilježe godišnje stope rasta u rasponu od 7,5 do devet posto, a njihova međusobna trgovina, uključujući i onu s potencijalnom članicom Venezuelom, skočila je nadomak 40 milijardi dolara.
LONDON - Oštre mjere štednje britanske vlade bacit će oko milijun ljudi u posvemašnje siromaštvo, izvijestio je u petak Institut za fiskalne studije (IFS), koji proučava učinak proračuna i djeluje kao neovisna ustanova. Do kraja 2014. u skupini siromaha bit će oko 900.000 ljudi, odnosno svi oni koji raspolažu s manje od 60 posto prosječnog primanja za 2010./11. Prvi put u zadnjih petnaest godina - tijekom 2012./13. - u potpunu siromaštvu živjet će 200.000 djece, a 2013./14. čak 300.000, stoji u izvješću britanskog instituta. "Taj je zaključak u suprotnosti s vladinim uvjeravanjima da reforme neće uopće kvantitativno utjecati na siromaštvo djece 2012./13.", stoji u zaključku IFS-a. Tijekom iduće dvije godine Velika Britanija predviđa smanjiti svoju proračunsku potrošnju za 120 milijarda eura, a zbog toga će biti odgođeni mnogi veliki planirani investicijski projekti, ukinuta brojna socijalna prava te masovno otpuštani zaposlenici u javnome sektoru.
LONDON - Optimistični njemački podaci pomogli su u petak euru da prebrodi znatno sniženje irskog kreditnog rejtinga, no rast je bio ograničen oprezom ulagača uslijed nastavljenih zabrinutosti u vezi sa zaduženošću rubnih zemalja eurozone. U takvim okolnostima, euro je prema dolaru ojačao 0,7 posto na 1,3332 dolara. Dolar je neznatno oslabio i prema jenu, te se njime trgovalo po 83,90 jena. Tržišta iskazuju slabe prognoze za euro, koje su u petak došle do izražaja ponajprije u tečaju eura prema ostalim europskim valutama. Tako je euro kliznuo na rekordno nisku razinu prema švicarskom franku, od 1,2720 franaka za euro. Naknadno se oporavio na 1,2772 franaka. Švedska kruna dosegnula je pak najvišu vrijednost prema euru od 2006. od 8,9805 kruna za euro. Kasnije se euro stabilizirao na 9,0277 kruna.