FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je objavila da će udvostručiti kapitalnu osnovicu na 10,76 miljardi eura s ciljem lakšeg svladavanja aktualne dužničke krize u eurozoni. Središnja banka sa sjedištem u Frankfurtu objavila je da je bančino upravno vijeće odlučilo povećati kapital za pet milijardi eura, sa sadašnjih 5,76 milijardi eura. Odluka stupa na snagu 29. prosinca, priopćeno je iz europske središnje banke. Povećanje kapitala u središnjoj banci drže odgovarajućim s obzirom na povećanu promjenjivost valutnih tečajeva, kamatnih stopa i cijena zlata, te kreditnih rizika. Takav potez nadovezao se na program otkupa državnih obveznica koji je ECB pokrenuo u želji da pomogne prezaduženim članicama 16-člane eurozone, u kontekstu pojačanih zabrinutosti u vezi dužničke krize u eurozoni.
LONDON - Gospodarsko raspoloženje u 16-članoj eurozoni prigušeno je u prosincu zbog dužničke krize koja je produbila razlike u zoni primjene jedinstvene europske valute, pokazalo je ključno istraživanje objavljeno u četvrtak.Tako je indeks menadžera nabave (PMI) u prosincu kliznuo na 55 bodova, s 55,5 bodova u studenom, objavila je tvrtka Markit u prvim procjenama. Analitičari su predvidjeli nešto blaži pad, na 55,3 boda. Oporavak u eurozoni usporio je usprkos gotovo rekordnom rastu u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu eurozone. Prve procjene PMI-ja za prosinac ukazuju na produbljivanje razlika unutar eurozone. Tako su gotovo rekordan tempo rasta u Njemačkoj i snažan rast u Francuskoj u suprotnosti s usporavanjem i gotovo stagnacijom u svim ostalim članicama eurozone zajedno, zaključio je glavni ekonomist Markita Chris Williamson. Ako se izuzmu Francuska i Njemačka, rast je u eurozoni usporio gotovo do razine stagnacije, budući da su aktivnosti u uslužnom sektoru ponovno smanjene, amortiziravši time ubrzani rast u industrijskom sektoru, upozoravaju u Markitu.
ATENA - Dugovima pogođena Grčka predstavila je u četvrtak opsežan plan privatizacije kojim u iduće tri godine želi prikupiti ukupno sedam milijardi eura. Ministarstvo financija objavilo je da se u idućoj godini namjerava prikupiti "barem milijardu eura" djelomičnom ili kompletnom privatizacijom pojedinih državnih poduzeća, odnosno zajedničkim upravljanjem državnom imovinom. Cilj je toga poteza ostvariti prihode od sedam milijardi eura u razdoblju od 2011. do 2013., od čega bi se barem jedna milijarda eura trebala prikupiti u idućoj godini. U planu je produljenje koncesije za upravljanje atenskom međunarodnom zračnom lukom, u kojoj država ima 55-postotni udio. Koncesija je 2001. dodijeljena njemačkoj grupi Hochtief na razdoblje od 30 godina. Vlada također želi dati u koncesiju približno 850 marina, desetak lučkih uprava i niz regionalnih zračnih luka. Atena priželjkuje i strateškog ulagača za državnog proizvođača vojne opreme EAS. Grčka pokušava smanjiti gubitke niza državnih poduzeća, čiji je ukupni gubitak lani premašio 1,7 milijardi eura.
DUBLIN - Dugovima pritisnuto irsko gospodarstvo u trećem je tromjesečju zahvaljujući snažnom izvozu poraslo za 0,5 posto prema tromjesečju ranije, nakon pada aktivnosti za jedan posto u prethodnom tromjesečju, pokazali su u četvrtak podaci tamošnjeg ureda za statistiku. U priopćenju statističkog ureda navodi se da je u tromjesečju od travnja do lipnja bruto domaći proizvod (BDP) te članice eurozone pao za jedan posto, čime je blago revidiran prvotno procjenjen pad od 1,2 posto. Ministar financija Brian Lenihan kazao je da je povratak rastu u trećem tromjesečju pokazao da "gospodarstvo raste, prije svega zahvaljujući vrlo snažnoj izvedbi sektora izvoza". U usporedbi s trećim tromjesečjem prošle godine irski BDP smanjen je pak za 0,5 posto. Lenihan je ustvrdio da će na godišnjoj razini gospodarstvo vjerojatno porasti u zadnjem tromjesečju ove godine ili početkom iduće.
BRUXELLES - Predstavnici Europskog parlamenta i vlada Europske unije postigli su dogovor o ublažavanju novih standarda za emisije štetnih plinova iz lakih komercijalnih vozila. Europska komisija predložila je prošle godine da se emisija iz lakih komercijalnih vozila do 2020. ograniči na 135 grama ugljičnog dioksida po kilometru, ali su zakonodavci i vlade podigli tu vrijednost na 147 grama. Također će se za godinu dana, do 2017., odgoditi uvođenje 'međucilja' od 175 grama po kilometru. Europska povjerenica za klimatske promjene Connie Hedegaard ustvrdila je da i taj dogovor predstavlja napredak. Očekuje se da će ministri za zaštitu okoliša Europske unije službeno odobriti kompromis u ponedjeljak u Bruxellesu. Europski parlament dat će svoj blagoslov naknadno, na plenarnoj sjednici. Hedegaard je rekla da će vozila koja prekorače zacrtani plafon plaćati kaznu od 95 eura (126 dolara) za svaki gram viška CO2 po kilometru. Ista je kazna predviđena i prošle godine usvojenim propisima EU-a za emisije ugljičnog dioksida iz osobnih vozila.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje za regijom kad je riječ o konkurentnosti gospodarstva i prilikama koje pruža mogućim stranim ulagačima, upozorio je u četvrtak voditelj ureda Svjetske banke u BiH Marco Mantovanelli. Sudjelujući u Sarajevu na predstavljanju izvješća Svjetske banke o ulaganju 2010. godine, podsjetio je kako je od 183 države obuhvaćene tim istraživanjem BiH završila na 110 mjestu. Izvješće Svjetskoga gospodarskog foruma o konkurentnosti u svijetu od 2010. do 2011. svrstalo je pak BiH na 102. mjesto među 139 država u kojima su provedena istraživanja. Najbolja je među državama u regiji Slovenija - koja je na 37. mjestu, slijedi je Crna Gora na 62. mjestu te Hrvatska na 72. mjestu. Makedonija je na 84. mjestu, a Srbija na 93. Manovanelli je upozorio kako su slični pokazatelji kao i ove godine za BiH vrijedili i u prošlom razdoblju. Izvješća posebice upozoravaju na otežan pristup financiranju, nepovoljne porezne stope, neučinkovitu birokraciju te korupciju. U proteklim godinama nije bilo znatnijeg napretka ni u jednom od tih područja, a iznimka je samo napredak u registraciji imovine, rekao je dužnosnik Svjetske banke u BiH.
LONDON - Euro je u četvrtak ojačao na međunarodnim tržištima valuta uoči summita Europske unije, jer se ulagači nadaju da će europski čelnici premostiti razlike u stajalištima o rješenju za dužničke probleme u rubnim zemljama eurozone. Euro je prema dolaru ojačao 0,1 posto na 1,3222 dolara, nakon što je dan ranije potonuo za više od jedan posto. Dolar je prema jenu skliznuo na 84,05 jena. Euro je nakratko skočio na najvišu dnevnu razinu nakon što su rezultati aukcije španjolskih državnih obveznica s rokom dospijeća 10 i 15 godina pokazali solidan odaziv i rast prinosa, dan nakon što je rejting agencija Moody's upozorila da bi mogla sniziti rejting Španjolskoj. Analitičari upozoravaju da rast prinosa signalizira oprez zbog dužničkih problema eurozone, te da je rast eura ponajviše rezultat podataka koji su ukazali na rast indeksa menadžera nabave (PMI) za proizvodni sektor eurozone na najvišu razinu od travnja, na 56,8 bodova u prosincu. Tržišta su očekivala njegov pad na 55,2 boda. Švicarski je franak pak potonuo prema euru nakon što je središnja banka te zemlje očekivano zadržala ključne kamatne stope na važećoj razini, istaknuvši da je spremna poduzeti sve potrebne mjere bude li kriza u eurozoni ponovno zaprijetila deflacijom u Švicarskoj.