Zahvalivši na "jednom od najvećih znanstvenih priznanja koje je dobio u Hrvatskoj", Đikić je istaknuo kako mu je velika čast primiti godišnju nagradu Društva koja nosi ime njegova prvog predsjednika i velikog znanstvenika s vizijom.
Đikić je potom održao predavanje "Uloga autofagije u patogenezi i liječenju tumora", o tome na koji način stanica sama jede svoje štetne sastojke, i tako se može štititi od tumorskog razvoja, što je metoda koja se, ustvrdio je, može koristiti za obranu protiv raznih tumora.
Drugi dio predavanja Đikić je posvetio mladim znanstvenicima, ocijenivši kako on u Hrvatskoj u proteklih deset godina radi s izrazito talentiranim i angažiranim mladim ljudima, no kako se njihove talente prečesto zapušta, stavlja na stranu pa su mnogi od tih talenata izgubljeni.
U doba kada se u medijima može vidjeti mnogo protuznanstvenog i kvaziznanstvenog sadržaja, Hrvatsko prirodoslovno društvo ima važnu ulogu u promicanju znanja, znanstvenog pogleda na svijet i znanstvenih metoda kao načina razmišljanja koje u obzir uzima činjenice, a ne vjerovanja, rekao je Mladen Juračić, predsjednik Društva. Društvo ima slavnu prošlost, složenu sadašnjost i neizvjesnu budućnost, u kojoj će se ipak moći govoriti o njegovu značaju, s obzirom da su mu ciljevi u proteklih 125 godina ostali postojani, dodao je.
Po njegovim riječima, jedan od najvećih problema Društva je nakladnička djelatnost, osobito izdavanje časopisa "Priroda", ne samo zbog veće konkurencije, nego i nedovoljnog sufinanciranja od strane Ministarstva znanosti. Taj časopis nekada je imao 60.000 primjeraka, a danas smo zadovoljni kada ga tiskamo u dvije tisuće, napomenuo je Juračić.
Na skupštini su proglašeni počasni članovi Društva - Srećko Božičević, Žarko Dadić, Sergije Kveder, Milan Herak, Ljudevit Ilijanić, Velimir Pravdić, Vicko Pavičić, Vlatko Silobrčić i dodijeljene zahvalnice uglednim starijim članovima, Zvonimiru Devideu i Dragi Grdeniću.
Veliku obljetnicu Društvu su na skupštini čestitali predstavnici Ureda Predsjednika, Ministarstva kulture, zagrebačkog Sveučilišta, Matice hrvatske, PMF-a.
Hrvatsko prirodoslovno društvo osnovano je 1885. i već je sljedeće godine pokrenulo "Glasnik Hrvatskoga naravoslovnog društva", danas "Periodicum biologorum", a 1911. časopis "Priroda", jedan od najstarijih takvih u Europi, koji od tada izlazi kontinuirano.
Godine 1903. Društvo je u Zagrebu utemeljilo Zvjezdarnicu na Popovom tornju, a 1965. planetarij u Tehničkom muzeju. U ostvarivanju svog temeljnog cilja, popularizacije znanosti, ono je razvilo značajnu nakladničku djelatnost i obrazovne programe za mlade.