Kasapović u predgovoru knjige (326 str.) ističe da je Izrael podijeljeno društvo, ispresijecano dubokim preklapajućim etničkim, kulturnim, socijalnim, ideološkim i političkim rascjepima što su se umnogome oblikovali još u Jišuvu, židovskoj zajednici u Palestini koju su potkraj 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća stvorili naseljenici iz srednje i istočne Europe.
Uz detaljnu analizu povijesnih i ideoloških temelja nastanka Jišuva (u kojoj je ključnu ulogu imala cionistička ideologija) autorica je pokazala i međunarodne procese i događaje koji su omogućili nastanak i priznanje židovske države (od Balfurove deklaracije 1917., Peelovog izvješća 1937. i Bijele knjige 1939. do Rezolucije UN-a o podjeli Palestine 1947.).
Također, analizira i pet velikih izraelsko-arapskih ratova (Rat za neovisnost, Rat za Sueski kanal, Šestodnevni rat te Jomkipurski i Libanonski rat) koji su imali konstitutivno značenje za povijest i politiku Izraela te mirovne pregovore od Camp Davida do Osla.
Kasapović pokazuje kulturne, socijalne i političke rascjepe u izraelskom društvu u kojem je, kako navodi, etnička podjela između većinske židovske i manjinske arapske, to jest palestinske zajednice koja živi u Izraelu "najdublji oblik polarizacije u suvremenom izraelskom društvu". Uz to, analizira i unutaretničke rascjepe između aškenaske (Židovi europskog podrijetla) i sefardske (orijentalni Židovi) zajednice, rascjepe između vjerskoga i sekularnog segmenta društva te socijalno-ekonomske i političke rascjepe na ljevicu i desnicu.
Ističući da Izrael slovi kao tipična stranačka država jer stranke nisu samo glavni kolektivni akteri političkog života koji sudjeluju u procesu tvorbe političke volje i obavljanju državne vlasti, kako je to uobičajeno u suvremenim demokratskim državama, nego su praktično stvorile državu, Kasapović je među ostalim prikazala i najvažnije izraelske političke stranke (Laburističku stranku, Radničku stranku Zemlje Izraela, Likud i dr.), izborni sustav (Izrael više od šezdeset godina primjenjuje razmjerni izborni sustav) te analizirala parlament (Kneset), vladu i položaj predsjednika države.
Mirjana Kasapović redovita je profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Objavila je više knjiga, među kojima su: "Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država", "Izborni leksikon", "Demokratska tranzicija i političke stranke" te "Izborni i stranački sustav Republike Hrvatske".