SARAJEVO - Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić ponovo je u subotu u Sarajevu optužio svog prethodnika Franju Tuđmana da je tijekom svog političkog djelovanja aktivno radio na podjeli Bosne i Hercegovine i na taj način bio sudionikom iste one politike kakvu je provodio Slobodan Milošević. „Na jednoj smo strani mi u Hrvatskoj s Miloševićem ratovali a na drugoj se provodila evidentna politika podjele BiH“, kazao je Mesić sudjelujući u raspravi vođenoj na simpoziju posvećenom raspadu bivše SFRJ što su je organizirali Muzej „Alije Izetbegovića“ i sarajevski Fakultet političkih znanosti. Mesić je kazao kako je glavni Tuđmanov motiv da se priključi Miloševićevom pokušaju podjele BiH bila želja za proširenjem granica Hrvatske. Mesić je na sarajevskom simpoziju sudjelovao zajedno s bivšim slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom a Bakir Izetbegović, sadašnji član Predsjedništva BiH i sin Alije Izetbegovića kazao je tom prigodom kako mu je iznimna čast nakon tolikih godina sresti takve suvremenike njegova oca. „Oni su (Mesić i Kučan) učinili koliko su mogli u vremenu zla i mraka da taj kovitlac balkanskog ludila ne potraje predugo i da ipak bude zaustavljen“, kazao je Izetbegović dodajući kako je i njegov otac činio sve što je mogao ne bi li se izbjegao krvavi raspad bivše zajedničke države, svjestan da će to dovesti do razaranja i stradanja koja su onda i uslijedila i čija je najveća žrtva bila upravo BiH.
MOSTAR - Hrvatska demokratska zajednica 1990. i Hrvatska stranka prava BiH odlučili su na sastanku u subotu u Mostaru nastaviti suradnju u okviru Hrvatske koalicije s kojom su izašli na posljednje izbore u BiH izražavajući spremnost na zajednički nastup u vlasti s HDZ-om BiH, priopćeno je iz HDZ-a 1990. Zbog potpisivanja sporazuma između dva HDZ-a, dužnosnici HSP-a BiH ranije su najavili mogućnost razvrgavanje koalicije s HDZ-om 1990. te pregovarali o sudjelovanju u vlasti sa SDP-om BiH i SDA nasuprot stvorenom hrvatskom političkom bloku kojega čine dva HDZ-a. Nakon sastanka koji je u središnjici HDZ-a 1990. u Mostaru potrajao duže od pet sati dvije stranke su objavile da 'koalicija nastavlja s djelovanjem uz obostranu spremnost da se zajednički izborni legitimitet realizira u zakonodavnoj vlasti što je prvi korak provedbe izbornih rezultata'. Predsjednik HDZ 1990. Božo Ljubić je iznio spremnost ove stranke da bude dio parlamentarne većine na razini države i Federacije BiH "koja će u sebi sadržavati većinski hrvatski izborni legitimitet". Pri tome je Ljubić najavio skori susret s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i nastavak razgovora o potpisanom sporazumu s tom strankom koji podrazumijeva zajednički nastup u vlasti i ustavnim reformama. Najavio je i da će inicirati trojni susret dužnosnika HDZ-a 1990, HDZ-a BiH i HSP-a kao legitimnih hrvatskih stranaka koje bi se pokušale usuglasiti o vitalnim pitanjima od interesa za hrvatski narod što bi značilo "jačanje hrvatske pregovaračke pozicije u predstojećim promjenama i osiguravanja nacionalnog legitimiteta vlasti na svim razinama". Najsnažnija stranka u BiH, SDP nije isključio mogućnost uspostave vlast bez oba HDZ-a koji su na posljednjim izborima dobili 85 posto potpore hrvatskih birača u BiH.
SARAJEVO - Stanje na poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovine u subotu je bilo bolje u odnosu na prethodne dane no iznimka je područje Semberije te istočna Hercegovina gdje je voda oštetila na tisuće kuća a veliki broj ljudi morao je biti evakuiran. Prema podacima koje je u objavio krizni stožer vlade Republike Srpske, u protekla 24 sata više od tri tisuće osoba moralo je biti evakuirano iz svojih domova od čega je dvije tisuće onih koji žive na području općine Bijeljina kojoj je zaprijetila rijeka Drina. U odnosu na stanje u petak, razina Drine kod Foče, Višegrada i Goražda u subotu je bila nešto niža a voda se postupno povlači u korito rijeke. Teško stanje i dalje je na području Popovog polja odnosno Trebinja i Nevesinja u istočnoj Hercegovini gdje posebne poteškoće stvaraju podzemne vode. Uz sliv Neretve stanje se postupno normalizira pa naseljima uz tu rijeku na području Hercegovinje više ne prijeti neposredna opasnost od poplava.
LJUBLJANA - Slovenska vlada tvrdi da cilj kritične mirovinske reforme o kojoj će parlament odlučivati sredinom ovog mjeseca nije smanjivanje mirovina nego stabilizacija sustava, kako bi mirovine u budućnosti mogle rasti. "Naš cilj je da svaki umirovljenik dobiva najmanje 450 eura mjesečno, a sada mnogi dobivaju znatno manje", rekao je za mariborski list "Večer" od subote ministar za obitelj i socijalnu politiku Ivan Svetlik. Prema službenim podacima prosječna mjesečna slovenska mirovina je 580 eura, a 35 posto mirovina je nižih od 500 eura. Minimalna penzija za 15 godina radnog staža iznosi 192 eura, no umirovljeničke udruge nisu podržale reformu jer se boje da će prosječna vrijednost mirovina i dalje padati, a isto tako i njihova vrijednost u odnosu na plaće. Prosječna mirovina trenutno iznosi 61 posto prosječne plaće u državi, što je mnogo slabije nego u vrijeme 90-ih kad se "masovnim" umirovljenjima kupovao socijalni mir jer je u recesiji povezanoj s raspadom bivše SFRJ i smanjivanjem industrijske proizvodnje došlo do velikog gubitka radnih mjesta. Svetlik koji je jedan od glavnih kreatora sadašnje mirovinske reforme tvrdi da će Pahorova vlada bude li potrebno standard umirovljenika u iduće dvije godine štititi i tzv. dodatkom na skupoću. Na potonje rješenje za sada ne pristaje predsjednik Stranke umirovljenika (DESUS) Karl Erjavec čiji su zastupnici najavili da će glasovati protiv novog zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji je već prošao dva čitanja u parlamentu. Zbog najavljene mirovinske reforme kojoj se prema anketama protivi 60 posto Slovenaca ove je godine bilo 20 posto zahtjeva za umirovljenjem više nego prošle godine jer se oni koji su pred ispunjavanjem uvjeta po starom zakonu boje da će u suprotnom morati raditi do 65. godine života, kako je predviđeno mirovinskom reformom.
BUDIMPEŠTA - Sindikati zaposlenih u mađarskom javnom sektoru u subotu su u središtu Budimpešte prosvjedovali protiv vladinih mjera koje ugrožavaju radnike. Sindikat učitelja i drugih zaposlenika u javnom sektoru vladinom dužnosniku su predali peticiju u kojoj kažu da vladine mjere štete interesima zaposlenika. U peticiji se kaže da su članovi sindikata razčarani zakonima Fideszove vlade desnog centra otkako je došla na vlast. "Glasači su se opredijelili za veću sigurnost i jednakost u budućnosti no parlament je usvojio nekoliko zakona koji krše ustav i temeljna prava iz Europske unije", ocjenjuje se u peticiji. Sindikalni čelnici obratili su se skupini od oko 4000 prosvjednika zatraživši sigurnost radnog mjesta u javnom sektoru, pouzdan i pošten mirovinski i porezni sustav te plaće dovoljne za samoizdržavanje. Gabriella Bakkos, predsjednica sindikata radnika u javnom sektoru, rekla je da se zaposlenici koji su proveli 20 do 40 godina u tom sektoru suočavaju s prijetnjom otpuštanja bez obrazloženja. Nove vladine mjere uključuje jednaku poreznu stopu od 16 posto na osobne prihode za sve, povećanje plaća od 4 do 6 posto u 2011. u privatnom sektoru, gornji limit plaća u privatnom sektoru i odredbu koja omogućuje slobodno otpuštanje te uklanjanje privatnih mirovinskih fondova i preusmjeravanje mirovinskih uplata u državni mirovinski sustav.
ABIDJAN - Dosadašnji predsjednik Obale Bjelokosti Laurent Gbagbo prisegnuo je u subotu na još jedan petogodišnji mandat na mjestu predsjednika države, usprkos međunarodnim prigovorima u pogledu regularnosti njegove pobjede. "Nastavit ću surađivati sa svim zemljama svijeta, no nikad neću odustati od našeg suvereniteta", kazao je nakon prisege. Rezultati Izbornog povjerenstva pokazali su da je pobjednik izbora održanih 28. studenoga, Gbagbov protivnik na izborima Alassane Ouattara, no Vrhovno zakonodavno tijelo Obale Bjelokosti odbacilo je tu odluku povjerenstva. Ustavni savjet, koji će imati zadnju riječ kada je riječ o rezultatima proglasio je Ouatarinu pobjedu nevažećom, zbog mnogih izbornih prijevara. Sjedinjene Države, Francuska Ujedinjeni narodi i zapadnoafrički regionalni blok ECOWAS-a, međutim, ne priznaju Gbagbovu pobjedu te legalnim izbornim pobjednikom smatraju Ouataru.
JERUZALEM/TEL AVIV - Izraelska policija je u subotu rekla da je uhitila dvije osobe osumnjičene za izazivanje golemog šumskog požara koji je u tri dana izmaknuo nadzoru, javljaju svjetske agencije. Glasnogovornik policije Micky Rosenfeld nije naveo pojedinosti o osumnjičenima ali je rekao da se vjeruje da su požar u kojem je život izgubila 41 osoba izazvali nemarom odnosno da ga nisu podmetnuli, izvijestila je agencija Reuters. Agencija dpa prenijela je da je postaja Israel Radio izvijestila da je zbog izazivanja požara uhićeno dvoje šesnaestogodišnjaka. Požar je do subote popodne pomognut snažnim vjetrovima i isušenim terenom uništio oko 4000 hektara i četiri milijuna stabala i primorao 17.000 ljudi da napuste svoje domove, navela je agencija dpa. Rosenfeld je agenciji dpa rekao da stručnjaci procjenjuju da će biti potrebno 24 do 48 sati da se požar stavi pod nadzor. Boaz Arkia, dužnosnik izraelske vatrogasne službe, na jutrošnjoj konferenciji za tisak rekao je da će i kada se požar stavi pod nadzor biti potrebno još tjedan dana da ga se potpuno ugasi.
LONDON - Val hladnoće i dalje nastavlja ometati prometovanje diljem Europe, a općem kaosu u subotu je pridonio i iznenadni štrajk španjolskih kontrolora letenja, prenose agencije. U Velikoj Britaniji u subotu ujutro kasnili su mnogobrojni letovi, a slično je bilo i u britanskom željezničkom prometu. Kiša i snijeg prevladavali su u većem dijelu Engleske i Walesa, gdje su se temperature spustile na sedam stupnjeva Celzija ispod ništice. U Škotskoj su skijaši upozoreni da budu oprezni, zbog potencijalne opasnosti od lavina. U predjelu Alpa također je izdano upozorenje od lavina, osobito zbog činjenice da će snijeg nastaviti padati i u ponedjeljak. Pariška zračna luka Roissy-Charles de Gaulle izdala je u subotu zrakoplovnim tvrtkama naputak da "u razdoblju od 9:00 do 16:00 sati po mjesnom vremenu" smanji svoje planirani red letenja zbog obilnog snijega i leda. U ženevske su u bolnice u subotu dovedeni brojni pacijenti s prijelomima kostiju, nastalih kao posljedica padova zbog najobilnijih snježnih padalina od 1985. otkad se evidentiraju meteorološki podaci u toj zemlji. U Poljskoj je, kako izvješćuje policija, od posljedica hladnoće u posljednja 24 sata umrlo devet osoba, što je, od početka prosinca ukupno 31 osoba, a 46. od početka studenoga. U Austrijskoj pokrajini Koruškoj bez električne energije je u subotu, zbog loših vremenskih uvjeta, ostalo oko 800 kućanstava, a prometovanje se odvija otežano zbog obilnog snijega. I u Njemačkoj su temperature nekoliko stupnjeva ispod nule, a u nedjelju se očekuje snijeg u gotovo cijeloj zemlji. Temperature od minus 20 stupnjeva Celzija zabilježene su tijekom noći u mnogim dijelovima Češke Republike. Pod snijegom je čak i dio Portugala, a Trg sv. Marka u Veneciji poplavljen je zbog iznimno visoke morske plime.
MADRID - Prvi su zrakoplovi, nakon gotovo 24-satnog iznenadnog štrajka španjolskih kontrolora letenja, poletjeli i sletjeli u subotu u Španjolskoj, izvijestila je organizacija za upravljanje španjolskim zračnim lukama Aena. Prvi zrakoplov na letu zrakoplovne tvrtke Swiss poletio je iz zrakoplovne luke El Prat blizu Barcelone, druge po veličini u zemlji prema Zuerichu u 15:51 po mjesnom vremenu, s više od devet sati zakašnjenja, izvijestila je Aena. "Na šest naših aerodroma dosad je sletjelo i poletjelo 16 zrakoplova", rekao je glasnogovornik Aene, dodavši kako je riječ o aerodromima u Madridu, Malagi, Melilli, Kanarima, Pamploni i u Granadi. Nedugo nakon prvih letova zračni promet je nastavljen, jer su se kontrolori letenja vratili na svoja radna mjesta, pošto je španjolska vlada odlučila uvesti izvanredno stanje u zemlji, zaprijetivši im uhićenjima, kaznenim progonima i kaznama zatvora.