BERLIN
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere primio je prošlog tjedna zahtjev za oduzimanjem ordena Izvanrednog saveznog križa kojeg je 1974. tadašnji predsjednik Njemačke Gustav Heinemann dodijelio tadašnjem jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, javlja njemački tjednik Der Spiegel u svom internetskom izdanju u subotu. Kako javlja Der Spiegel, zahtjev za posthumno oduzimanje najvišeg njemačkog odličja za zasluge, koje se dodjeljuje samo poglavarima država, podnio je neimenovani građanin, "žrtva neuspjelog atentata jugoslavenskih tajnih službi". List vijest o podnošenju zahtjeva za oduzimanje ordena Josipu Brozu Titu donosi u tekstu koji se bavi istragom njemačkog državnog odvjetništva i ministarstva unutarnjih poslova u svezi s ubojstvima Hrvata u egzilu od strane jugoslavenskih tajnih službi u razdoblju od 1970. do 1989. List navodi da se trenutno vodi istraga protiv 14 osoba te da je protiv 6 osoba, od kojih su dvije nekada obnašale funkciju časnika obavještajnih službi, podignuta i međunarodna tjeralica.
SARAJEVO
Predsjednici Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik naznačili su u subotu kako su ove dvije stranke sve bliže uspostavi suradnje koja bi dovela i do formiranja nove vlasti u BiH na temelju rezultata izbora održanih 3. listopada. Lagumdžija je istaknuo kako je tijekom ovih razgovora bila vidljiva želja s obje strane da se pokuša doći do rješenja za bar neka od otvorenih pitanja koja opterećuju BiH.
Pri tom je spomenuo i spremnost za priključivanje BiH regionalnim incijativama kakve predvode hrvatski predsjednik Ivo Josipović i srbijanski predsjednik Boris Tadić, posebice u cilju borbe protiv organiziranog kriminala i procesuiranja počinitelja ratnih zločina. Milorad Dodik je kazao kako će SDP i SNSD sljedećih dana usuglasiti pitanja za koja je moguće naći brzo rješenje poput donošenja zakona o popisu stanovništva, promjenama ustava i izbornog zakona kojima bi se eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina, statusa Brčkog.Dodik i Lagumdžija nisu pojasnili tko bi sve mogao činiti buduću vladajuću koaliciju u BiH no istaknuli su kako sljedećeg tjedna slijedi novi krug razgovora predstavnika većih političkih stranaka koji bi onda trebao dovesti do definiranja izgleda nove vlasti.
MOSTAR
Njemačka kancelarka Angela Merkel primit će u ponedjeljak u Berlinu predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića, priopćili su u subotu iz HDZ-a BiH.
Kako su pojasnili iz HDZ-a BiH sastanak se održava na poziv njemačke kancelarke, a razgovarat će se o aktualnim političkim pitanjima i stanju u Bosni i Hercegovini. Na sastanku će sudjelovati i savjetnik savezne kancelarke za vanjsku politiku i sigurnost Christoph Heusgen te predsjednica Federacije BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto. Sredinom studenog u Berlinu je s njemačkom kancelarkom Merkel o provedbi izbora i ustavnim reformama u BiH te ulozi međunarodne zajednice razgovarao i predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić.
MOSKVA
Dvoje ljudi je poginulo a desetine su ranjene u subotu u prinudnom sletanju ruskog zrakoplova na moskovski aerodrom Domodedovo, izvijestila je agencija Interfax. Zrakoplov Tupoljev-154 sa 155 putnika sletio je je s piste prilikom prinudnog prizemljenja, uzrokovanog otkazivanjem svih motora. TU-154, u vlasništvu Dagestan Airlinesa, poletio je s aerodroma Vnukovo, također kod Moskve, za dagestansku prijestolnici Makačkalu, ali je nakon otkazivanja tri motora mora prinudno sletjeti. Na mjesto nesreće upućeno je desetak kola hitne pomoći i ekipe za spašavanje.
MADRID/ZAGREB
Španjolska vlada je u subotu proglasila izvanredno stanje nakon štrajka kontrolora leta koji je, drugi dan zaredom paralizirao gotovo cijelu zemlju, izvijestile su u subotu agencije, a prema zadnjim informacijama, organizacija za upravljanje španjolskim zračnim lukama (Aena) je objavila kako se dio španjolskih kontrolora letenja tijekom dana počeo vraćati na svoja radna mjesta. Zračni promet je u cijeloj zemlji zatvoren u petak navečer, uz izuzetak Andaluzije na jugu zemlje. "Već smo istaknuli da ćemo, ukoliko se stanje u zračnim lukama ne normalizira, proglasiti izvanredno stanje u zemlji. Jasno je da se stanje još nije normaliziralo", izjavio je zamjenik premijera Alfredo Perez Rubalcaba nakon izvanrednog sastanka članova kabineta. Rubalcaba je također rekao da će, ukoliko se kontrolori ne vrate na posao, to značiti kršenje zakona.
TEHERAN
Iran je u subotu pozdravio skorašnji sastanak sa "šestorkom", pet stalnih članica Vijeća sigurnosti i Njemačkom, kao priliku za početak poboljšanja odnosa, ali je odmah poručio da se ne "odriče svojih nuklearnih prava". Glavni iranski pregovarač Said Džalili je podsjetio da pojačane sankcije Iranu uvedene nakon sličnog susreta u listopadu 2009. nisu urodile plodom i pozvao uključene strane da prestanu Iranu nametati mjere kažnjavanja. Predsjednik Mahmud Ahmadinedžad je rekao da Iran u Ženevi neće razgovarati o projektu obogaćivanja urana, što je u srži zabrinutosti koja vlada među "šestorkom". Službeni Teheran u subotu je optužio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) za špijuniranje. Ministar u iranskoj vladi zadužen za obavještajnu zajednicu je optužio IAEA da u Iran šalje špijune iz stranih obavještajnih službi.
JERUZALEM
Izrael je u subotu osudio odluku brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve da prizna palestinsku državu u granicama iz 1967. koju je on objavio u pismu u petak. "Izrael žali i razočaran je odlukom predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve donijetom mjesec dana prije nego je dužnost predao izabranoj predsjednici Dilmi Rousseff", rekao je u priopćenju glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova. Po pismu koje je u petak objavilo brazilsko ministarstvo vanjskih poslova, priznanje palestinske države odgovor je na osobni zahtjev predsjednika Palestinske samouprave Mahmuda Abasa upućen Luli 24. studenoga. U odgovoru, izraelsko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je da je odluka brazilskog predsjednika "povreda privremenog dogovora Izraela i Palestinska samouprava, po kojem će se o budućnosti Zapadne obale i Pojasa Gaze odlučiti kroz pregovore".
SYDNEY
Australske će vlasti pomoći američkima da se privede osnivač WikiLeaksa Julian Assange, izvijestio je u subotu australski glavni tužitelj Robert McClelland. Assangea, australskog državljanina, švedske vlasti traže zbog optužnice za silovanje, a Washington mu prijeti krivičnim gonjenjem zbog objavljivanja više od 250.000 povjerljivih diplomatskih informacija na internetskim stranicama WikiLeaks. "Glavni američki tužitelj izjavio je kako postoji opravdana sumnja da je prekršen američki zakon, a australska savezna policija pokušava ustvrditi je li prekršen bilo koji australski zakon", kazao je novinarima McClelland, dodavši kako će "Australci pomoći Amerikancima" u provedbi zakona. Također je rekao kako je moguće da se Assangeu oduzme australska putovnica. Pretpostavlja se da se 39-godišnji Assange krije negdje u Europi.